Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

13 March 2008

LISAN: Oinsa halo kobertura ne'ebé diak ba mina no gas?

Titulu: Covering Oil (Panduan Wartawan Meliput Energi dan Pembangunan)

Imprimidor: Revenue Watch-Open Society Institute, Initiative for Policy Dialogue no Pantau

Pazina: 230

nuno rodriguez TCHAILORO

Asuntu mina no gas laos buat fasil ida atu kumprende, jornalista dala barak la hatene atu hahu hosi ne'ebé no hakerek saida los tamba iha kestaun tekniku barak ne'ebé ejiji duni koñesimentu espesfiku. Maibe, ema hotu ne'ebé hakarak nia sei hatene.

Timor-Leste nudar nasaun ida ne'ebé riku mos ho mina no gas, 85 % moris estadu nian depende ba riku soin mina no gas.Kustume jornalista balun ne'ebé hakerek deit buat ne'ebé liahun sira koalia sai tamba laiha informasaun naton hodi dezenvolve liutan informasaun kona mina no gas nian. Maibe, jornalista ohin loron lalika preokupa barak ho asuntu ne'e tamba iha tiha ona mata dalan ba jornalista sira atu halo kobertura ba enerjia no dezenvolvimentu.

Pantau nudar organizasaun ne'ebé haknaar an iha jornalismu kolabora hamutuk ho Revenue Watch no Initiative for Policy Dialogue  publika livru ho Titulu Covering Oil atu jornalista sira bele hatene liu tan oinsa halo kobertura ba asuntu ne'e liu-liu Timor-Leste ne'ebé nudar mos produtor mina no gas.

Livru ne'ebé traduz tiha ba Indonesia ne'e uza esplikasaun simples ne'ebé  halo fasil atu kumprende, industria mina no gas no nia impaktu ba nasaun produtor sira. Livru ne'e rasik mos fo tips ba jornalista sira atu hetan informasaun no husu perguntas.  Iha mos ezemplus oinsa halo notisia no fo referensia atu bele hetan informasaun liu tan.  Iha esplikasaun ba termus tekniku ne'ebé susar hanesan finansa, jeolojia no atu aumenta koñesimentu jornalista konaba dezenvolvimentu minarai.

Kapitulu ida hosi livru ne'e koalia konaba oinsa rekursu naturais nudar grasa ida laos malisan. Joseph E. Stiglitz nudar kontributor ba kapitulu ne'e  fo ezemplu Nigeria no Indonesia nudar nasaun rua, produtor minarai no uluk iha kresimentu hanesan iha 30 liu ba no ohin loron pendapatan per kapita Indonesia dala hat liu Nigeria. Rekursu naturais nudar riku soin ne'ebé sei hotu tamba ne'e presiza modifika ba forma seluk. Labele depende deit ba mina no gas. Nia mos fo dalan oinsa bele sai hosi malisan riku soin mina no gas.

Iha Kapitulu rua foka konaba oinsa kumprende malisan husi rekursu naturais. Iha kapitulu ne'e Terry Lynn Karl hateten katak, nasaun esportador mina no gas ne'ebé dalabarak ema bolu nudar "paradox of plenty" ou buat ne'ebé fundador OPEC Juan Perez Alfonso hateten efeitu 'foer satanas' (kotoran setan). Kapitulu ne'e hateten katak nasaun produtor mina no gas nia kiak liu fali nasaun hirak ne'ebé ho esportasaun barak hosi setor agrikultura. Nasaun esportador mina no gas nia iha nivel saude, nutrisaun no edukasaun tuun liu kompara ho nasaun agrikultor sira. Rezultadu ne'e halo ema barak hakfodak se kompara fila ho rendimentu ne'ebé governu ida hetan.

Malisan rekursu natural mak hanesan destabilidade folin mina, dutch disease, akumulasaun skill no dezigualidade ne'ebe makas, fronteiras estadu no problema tasa. Problema seluk importante seluk mak instituisaun ne'ebé fraku.

John Roberts hakerek iha kapitulu 3 hodi fo sai konaba saida mak importante iha industria mina. Iha kapitulu fo informasaun baziku konaba, crude oil, heavy crude, reservoir, condensate no refiner. Oinsa sukat mina no gas no produsaun mina no gas iha mundu. Mina loron ruma sei hotu ka lae? Iha esplikasaun baziku ne'ebé ajuda duni jornalista bele kumprende diak liu tan reservoir, proved reserves no probable reserves. Iha kapitulu ne'e mos koalia konaba folin mina, konsume mina no gas iha mundu, oinsa ema uza mina no gas no implikasaun seguransa tamba dependensia ba mina.

Kontributora Katherine Stephan koalia konaba kompania minarai iha mundu. Kapitulu ne'e fo informasaun konaba kompania multinasional lima boot iha mundu hanesan Exxon Mobil, BP, Royal Dutch/Shell, Chevron-Texaco. Parte ne'e mos koalia uituan konaba kompania mina nasional hanesan PPT hosi Thailandia, Petrochina hosi Xina, ONGC hosi India no Petrobras hosi Brazil.

Buat importante mos konaba akordu ne'ebé bain-bain governu ida halao. Iha kapitulu lima fo sai hanesan konsensaun ka license, joint venture, production sharing agreement. Iha parte ne'e koalia konaba vantazen no desvantazen hosi tratadu hirak ne'e.

Hanesan ita hotu katak mina nia folin ne tun sae hela deit. Folin ne'ebé tuun no sae fo impaktu mos ekonomia nasaun ida nian. Maibe, iha tekniku atu salva ekonomia nasaun hosi folin mina ne'ebé dala ruma monu liu. Randall Dodd fo opasaun ba nasaun produtor sira atu hasoru folin minarai ninian la tun sae hela deit. Nia fo tekniku hedging ne'ebé fahe ba tolu hanesan: estabilizasaun fundus no rai osan nian, commodity bonds no hedging hodi uza derrivative.

Kapitulu ikus hosi livru ne'e koalia konaba impaktu minarai ba meiuambiente, sosial no direitus umanus. Hanesan ita hotu hatene rikusoin minarai fo impaktu makas ba meiu ambiente no moris povu iha jeral.

Ba jornalista sira ne'ebé hakarak hatene liu tan industria mina no gas haree diresaun website ne'ebé fo sai iha livru ne'e nia rohan.

No comments: