Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

13 August 2008

Kla'ak semanal edisaun 25 (7 Agustu 2008)

Download Edisi tomak iha ne'e (1,2MB)
Haliri
Deskulpa ho Injustisa
Karik liafuan nebe ita ema uza nudar rezultadu husi kreasaun (kreasi, edit.) ema nian, ita, liu-liu ema boot sira tenke agradese ba ema nebe hamosu liafuan “deskulpa.” Karik komponente sosiedade nebe la dun gosta ka la dun simpati ho liafuan ne’e make ma kiik no ki’ak sira. Liafuan “deskulpa” la dun tulun sira nia moris hanesan “deskulpa” tulun ema boot sira.
Imajina took, ulun boot no entidade hira mak matenek tebes uza liafuan “deskulpa” hodi taka krime boot nebe sira ka sira nia membru halo hasoru ema kiik. Imajina mos ema kiik no ki’ak hira mak uza liafuan ne’e ho fuan no laran, maibe sira uza ba dala ikus iha sira nia moris. Katak, maski sira husu deskulpa ho fuan no laran, maibe sira tenke mate nafatin, tanba la hetan perdaun husi ema nebe sira husu deskulpa ba.
Iha Timor, ita hotu hatene oin sa liafuan “deskulpa” nia folin baratu tebes ba ulunboot no ukun-na’in sira, maibe sai karun la halimar ba povu kiik no ema ki’ak. Iha Timor, liafuan “deskulpa” bele sai baratu tebes to’o hakanek ema nia fuan. Dala ruma mos sai karun la halimar to’o hametan (mengelapkan, edit.) ema nia konsiensia.
Ukun-na’in sira iha Timor ho fasil tebes fo perdaun ba eis-jeneral militar Indonesia sira nia krime hasoru povu kiik iha Timor, maski eis-jeneral sira ne’e to’o ohin loron seidauk husu deskulpa ba publik Timor kona ba sira nia hahalok aat hasoru povu Timor-Leste durante tinan 25 nia laran.
Ejistensia no utilidade liafuan “deskulpa” hamosu mos injustisa ba ema kiik no mukit sira. La’os iha Timor-Leste de’it, maibe iha mundu tomak. Injustisa tanba liafuan “deskulpa” so iha nia sentidu loloos bainhira ema boot sira mak uza, maski ema boot sira ne’e uza la ho fuan. Injustisa tanba ulun-boot sira uza liafuan “deskulpa” ne’e ba ema kiik no mukit iha tempu nebe sala, la justu no la tuir ema kiik sira nia hakarak.
Ezemplu uza liafuan “deskulpa” ho matenek bele hare oin sa Vaticano nia esperiensia. Nudar saseluk Kreda Kristu nian nebe hanorin nia emar atu hadomi no fo perdoa malu 70 dala 7, Vaticano iha nia istoria, sai tiha entidade nebe “ten-to’os” ba liafuan deskulpa.
Presiza tinan atus mak Vaticano foin husu deskulpa ba Galileo Galilei, matenek nebe hamosu teoria kontra hanoin Vaticano nian, nebe sala, kona ba relasaun loron ho planeta seluk. Vaticano presiza tinan 2000 resin atu retira malisan nebe nia fo ba ema judeu sira tanba hedi Jesus iha cruz to’o mate.
Tinan ne’e, hafoin liu tiha tinan 4 ka 5 nia laran, Vaticano foin publikamente husu deskulpa ba mutun (vitima, edit.) abuzu seksual nebe involve padre sira. Foin dadaun, iha nia vizita mai Australia atu komemora loron mundial juventude nian, eventu internasional nebe ita nia Prezidente Ramos Horta ho reprezentante uma kreda katolik balun tuir, Amo Papa Bento XVI, dala ida tan husu deskulpa ba mutun abuzu seksual nebe padre sira halo.
Hahalok Papa Bento XVI ho nia antesessor, Papa Joao Paulo II, la’os de’it ezemplar, maibe konsegue hametin fali Vaticano nia naran iha aspektu balun. Maski pedidu deskulpa sira ne’e sai ho motivasaun politika, maibe ema barak konsidera Papa Joao Paulo II, nudar renovador aten-barani ida. Bento XVI hatutan dadaun hahalok ne’e.
Infelizmente, hahalok ezemplar ne’e mosu de’it husi ulun boot Vaticano nian, la’os direktamente husi padre perpetrador abuzu seksual sira ne’e. Iha Estados Unidos da America, Reino Unido ka Australia, ita bele hare oin sa padre perpetrador abuzu seksual ne’e enfrenta prosesu judicial no balun tenke selu multa ba mutun sira.
Maibe, rai balun nebe sosiedade nia hanoin sei taka metin ho doutrina pra-Konsiliu Vaticano II, hanesan mos Timor-Leste, esperansa mutun sira atu hetan deskulpa husi padre sira nebe involve iha pratika abuzu seksual, tenke hein tan tempu balun.
Sosiedade sira ne’e, sei moris ho hanorin relijiaun nebe hateten katak padre ho madre sira ne’e la’os de’it “the untouchables (ema ida labele book, edit.)”, maibe “impecables (ema nebe labele halo sala, edit.).” Tan ne’e, maski publiku (sarani sira, edit.) hatene hela kona ba padre sira ne’e, maibe la barani atu ko’alia sai. Aat liu tan tauk nebe sarani sira iha ne’e mos dala ruma la lojiku. Sarani sira la’os ta’uk padre sira ne’e, maibe ta’uk fali “ahi inferno” nian.
Ita hein katak, espiritu aten-barani, Papa Joao Paulo II, nebe nia estatua hamriik aas los iha Tasi-Tolu, no Papa Bento XVI, nebe tuir plano sei mai vizita Timor-Leste, sei suli mos iha padre sira nebe haknaar iha sosiedade hanesan Timor-Leste. Atu nune’e, bainhira sira halo krime sosial, la presiza hein tinan ba tinan to’o Amo Papa mai husi Roma mak husu deskulpa ba mutun sira.
Ita mos hein katak, padre ho madre sira la’os barani de’it hanorin ema seluk, maibe barani mos responsabiliza ba sira nia hahalok rasik. La’os atu ordena sai padre ka madre mundo tomak hatene, maibe bainhira halo sala, buka taka mutun no mundu nia ibun ho ameasa “ahi inferno.” Sa tan taka de’it ho liafuan “deskulpa.” La barani husu deskulpa, oin sae ma bele perdua 70 dala 7?

Kla'ak semanal edisaun 24 (29 Jullu 2008)

Download Edisi tomak iha ne'e (1,2MB)
HALIRI
Deputado TL: Entre Kareta Luxu ho Dignidade
Politik na’in sira bainhira haksesuk atu defende sira nia interese, hanesan ema han karau nia uat: nata to’o nehan moras mos la dodok, dada to’o nehan tohar mos la kotu. Sira sempre iha argumentasaun oin-oin atu justifika sira nia hakarak, liu-liu hakarak nebe tuir ka hatan ba sira nia interese politiku. Dala ruma sira nia nanal bobar tun sa’e hodi falun sira nia liafuan atu povu ka publik labele nota ka hakfodak katak sira afinal defende liu sira nia interese do que povu nia interese.
Hare no akompanha to’ok oin sa ita nia deputadu sira iha Parlamento Nasional (PN) nia argumentu atu justifika sira nia pozisaun atu sosa kareta luxu 65 ba sira nia an rasik. Maski mosu ona protestu husi estudante universitariu hasoru desizaun ne’e, deputadu sira hamutuk ho nia prezidente Fernando Araujo, tuba rai metin nafatin atu hetan kareta.
Hare husi esperiensia debate sira iha PN, hafoin Timor-Leste ukun-an, foin ba dala uluk mak desizaun parlamentar ida han mutun (makan korban, edit.). Mutun ba desizaun ne’e la’os ema baibain no mos la’os ema ida ka rua. Estudantes universitariu na’in 50 resin.
Extraordinariu!!!... Atu defende-an de’it, Povu Timor-Leste tenke sente orgulho ho nia reprezentante sira nebe sira hili atu tur iha PN. Deputadu sira iha PN iha duni reputasaun ba asunto “defesa interesse pessoal.”
Uluk, iha lejislatura anterior, bainhira sira aprova lei kona ba pensaun vitalisia (pensiun seumur hidup, edit.) ba titulares sira nebe inklui “eis-deputado” sira, atu sira nebe kaer ukun ka sira nebe iha opozisaun, hotu-hotu rame-rame aprova. Karik iha deputadu nebe la vota a favor mak Dr. Jacob Xavier, deputado nebe ema barak dala barak hare ho matan sorin de’it tan nia ko’alia nebe la tuir ema barak nia hanoin rasional.
Iha lejislatura foun ne’e, ita barak iha esperansa atu deputadu sira defende povu nia interesse di’ak liu. Infelizmente, publiku tenke tolan toma-tomak fali nia esperansa ne’e, tanba deputadu lejislatura foun ne’e, karik defende povu nia interesse, sira defende aat liu. Defende aat liu tanba sira tenke uza polisia ho prizaun atu defende sira nia desizaun atu sosa kareta luxu ba sira nia an.
Ita mos hamnasa rona sira nia justifikasaun katak, sosa kareta ba deputadu atu fasilita sira nia servisu hodi atende povu di’ak liu. Povu Timor, tinan 6 ona hafoin ukun-an hatene momos oin sa ukun-na’in sira atende sira nia interesse. Deputadu ho membru governu sira atende povu di’ak so iha tempu atu besik eleisaun. Eleisaun ramata, kaer tiha ukun, deputadu nia oin nunka mosu.
Maski deputadu iha razaun, loloos ne’e husu kareta ba nia partidu rasik. Tanba partidu mak delega nia ba tur iha Parlamentu atu enxe kadeira nebe nia partidu manan iha eleisaun. Iha eleisaun, povu la’os hili ema nia oin, maibe hili partidu nia naran no simbolo. Partido mak tenke fo fasilita sira nia ema nebe ba tur iha Parlamentu. La’os husu fali ba estado.
Iha rai riku sira hanesan paizez eskandinavia (Noruega, Suecia, Dinamarka, Finlandia no Islandia, edit.) deputadu sira barak mak ba servisu sa’e transporte publiku ka sira nia kareta privadu. Sira nebe kaer pozisaun hanesan prezidente ka xefe komisaun bele hetan direitu ba kareta, maibe iha loron servisu nian de’it no ba objectivu servisu nian de’it. La’os ba lia moris ka lia mate. Sa tan, atu tula ai-maran.
Komik liu, bainhira ita rona justifikasaun deputadu balun nebe hateten katak hola kareta luxu ba deputadu ne’e nia objektivu atu hasa’e deputadu nia dignidade. Kuitadu, tebes. Justru bainhira sira insiste atu iha kareta ho razaun dignidade, publikamente sira kolu-molik sira nia personalidade, katak sira la iha dignidade.
Dignidade pessoal no profissional humana la sukat ho osan no materia. Iha kareta ka la iha, iha osan ka lae, la’os sasukat ka dasi-fuan atu sukat ka tetu ema ida nia dignidade pessoal. Ita nia hahalok mak forma ita nia dignidade. Hahalok sira hanesan honestu, haraik-an, respeita ema seluk, tulun ema ki’ak ho karidade no dedikasaun mak sai sasukat atu sukat ita nia dignidade. Dignidade no integridade pessoal ultrapassa tramites legais no dogma-dogma sosial nebe la respeita diginidade humana rasik.
Dignidade deputadu nian hatudu husi nia dedikasaun atu servi povu nia interese ho dedikasaun no determinasaun nebe nia prinsipiu politiku pessoal ka partidaria orienta. Ita labele konsidera deputadu ida iha dignidade, bainhira nia sa’e kareta estado nian, maibe nia la honesto ba povu no la respeita nia deputadu maluk sira.
Ita hein katak, ita nia deputadu sira la hatun-an hodi sukat sira nia dignidade ho kareta luxu nia folin. Politikamente, oras ne’e dadaun, deputadu sira justru hatun Parlamento Nasional nia dignidade tanba konsente polisia ba kaer estudante universitariu hodi hatama ba kadeia, tanba de’it la aseita deputadu sira atu iha kareta ida-ida.
Libertasaun inkondisional ba estudante universitariu na’in 50 resin sei sai dezafiu boot ida ba deputadu sira iha Parlamentu Nasional atu hadi’a sira nia dignidade politika. La’os kareta luxu 65 nebe sira atu hetan. Deputadu hetan kareta luxu, iha tempo nebe povu terus, ne’e injusto. La’os injusto de’it, maibe indigno mos

Kla'ak semanal edisaun 23 (22 Jullu 2008)



HALIRI
CVA: Produtu Politiku husi Politiku Sira ho Objektivu Politiku
Comissão Verdade e Amizade, CVA. Iha lian Indonesia Komisi Kebenaran dan Persahabatan, KKP. Ida ne’e mak komisaun nebe Prezidente Timor-Leste, Xanana Gusmão ho Prezidente Indonesia, Susilo Bambang Yudhoyono hari iha tinan 2004 liu ba. Objektivu husi komisaun ne’e, tuir Xanana ho SBY mak hanesan reflekte iha komisaun ne’e nia naran. Atu buka lia-los (kebenaran, edit.) hodi hametin amizade (persahabatan, edit.)
Lia los kona ba sa ida? Hanesan ita hotu rona, lia los kona ba violasaun direitos humanos nebe mosu iha Timor-Leste iha 1999 antes, durante no hafoin referendum nebe ONU organiza.
Publiku Timor-Leste ho Indonesia to’o komisaun ne’e remata nia servisu foin lalais, sei kestiona nafatin komisaun ne’e nia ezistensia no mos formatu nebe komisaun ne’e uza atu hetan lia los. Grupu solidariedade internasional konsidera komisaun ne’e nudar manobra politika husi ulun-boot nasaun 2 ne’e atu haluha tiha, tuir sira nia hakarak, akontesimentu trajiku nebe mosu iha tinan 1999. Tan, bainhira hanoin nafatin no buka ke’e nafatin militar Indonesia nia hahalok aat sira ne’e, sei estraga relasaun di’ak entre nasaun 2 ne’e.
Maski hetan kritika barak husi publiku, liu-liu husi familia vitima sira, Xanana Gusmão, nudar autor no pioneiru ba hanoin ne’e, kontinua fo argumentu katak, CVA mak opsaun nebe di’ak liu atu resolve problema violasaun direitos humanos 1999 do que ejijensia Timor-Leste nian atu hari Tribunal Internasional.
Ikus mai, tinan 4 liu tiha, CVA remata nia servisu. Karik iha lia los ruma, karik barak, ba publiku Timor-Leste, esperansa uit-oan liu, atu lia los sira ne’e lori benefisiu ba familia vitima sira. Buat nebe durante ne’e ema barak deskonfia mosu dadaun ona. Katak, CVA nia rezultadu sei aumenta tan frustrasaun ba familia vitima sira no sei hametin liu tan kultura impunidade ba perpetrador (pelaku, edit.) violasaun direitos humanos.
Hare de’it oin sa resposta imediata Prezidente Susilo Bambang Yudhoyono nian iha seremonia entrega relatoriu CVA iha Bali foin lalais. Atu husu deskulpa de’it mos todan la di’ak. Deskulpa de’it todan ona, sa tan buat nebe boot liu ‘deskulpa’ ne’e.
Ho ida ne’e, hatudu momos katak, CVA ne’e produto politiku husi politku sira ho objectivu politiku. Tanba, iha politika, ema aten-barani de’it mak hatene husu deskulpa no ema ta’uk-ten de’it mak fo perdaun bebeik. Relasiona ho CVA, ita hotu hatene se mak la hatene husu deskulpa no se mak haka’as-an atu fo perdaun bebeik.
Povu Timor-Leste, hafoin hetan poder ukun-an husi ONU iha 2002, hahu kedas obra boot ida nebe sai ezemplu ba mundo tomak. Obra boot ne’e mak Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação, CAVR. CAVR remata ho rekomendasaun importante nebe estado RDTL presiza haktuir atu lori justisa ba povu Timor-Leste.
To’o oras ne’e, ita seidauk hare, Xanana Gusmão ka Ramos Horta, bainhira sira nudar Prezidente da Republika, halo buat ruma atu implementa ka hala’o rekomendasaun husi CAVR nian. Iha Estados Unidos da América, EUA, Kongresista sira lubun ida hakerek ona karta ba Sekretaria Estado, Condoleeza Rice, atu governu EUA husu deskulpa ba povu Timor-Leste no rekonhese EUA nia envolvimentu iha invazaun Indonesia ba Timor-Leste iha 1975.
Ironis, bainhira ema seluk haka’as-an insiste sira nia governu atu haktuir rekomendasaun CAVR, ulun-boot Timor-Leste justru haka’as-an fo perdaun ba nia funu-maluk no husu sira (inimigu, edit.) atu haluha tiha sira nia hahalok aat hasoru povu Timor-Leste. Dala ruma, hahalok sira hanesan ne’e mak iha politika ita hanaran, milagre politika.
Povu Timor-Leste iha duni kbiit istorika atu hamosu milagre politika. Karik kbiit ne’e la iha, Xanana ka Ramos Horta mos la sai prezidente Timor-Leste. Sira bele sai de’it gubernur, tan Timor-Leste sei halo parte provinsia Indonesia. Maibe, CVA labele sai parte husi milagre nebe povu Timor-Leste halo. Karika rezultadu CVA sai milagre politika, ne’e milagre ba Xanana ka Ramos Horta ho ema sira nebe hanoin katak CVA dalan uniku atu lori justisa ba Timor.
Iha realidade barak nebe istoria hakerek, milagre boot no maravilha barak nebe ulun-boot sira halo no hari, sai malisan aat liu ba povu nebe sira ukun. Hein katak, CVA la’os malisan ba povu Timor-Leste, maibe sai hanesan “corrente negativo” elektisidade nian nebe sei iha mos nia papel rasik atu kontribui ba prosesu povu Timor-Leste atu hetan naroman justisa. Justisa los nian. La’os justisa nebe Xanana ho SBY hakarak. La’os justisa nebe haburas fali kultura impunidade ba violador direitos humanos sira.

Kla'ak semanal edisaun 22 (14 Jullu 2008)

Haliri
Poder Halo Ema Lambe Kaben
Estudante universitariu na’in 30 resin iha kadeia. Oras ne’e sira hasoru dadaun prosesu interogatoriu kona ba sira nia aksaun demonstrasaun hasoru desizaun Parlamentu Nasional atu sosa kareta 65.

Prosesu kapturasaun estudante sira ne’e hatudu momoos ba ita, ita nia politiku-na’in sira ninia bosok-ten. Iha kampanya atu kaer ukun, sira proklama atu defende diferensa hanoin, satan liberdade ema nian atu ko’alia. Maibe, kaer tiha ukun, sira nia hahalok hatudu liu karakter ema ditador nian. Proklama-an nudar demokratiku, maibe hahalok ema ditador.

Ema demokratiku tenke hahi liberdade ema nian atu hanoin no ko’alia. Liberdade atu kritika. Ema demokratiku la’os ema nebe alerjiku ba kritika ka demonstrasaun. Ema nebe alerjiku ba kritika maibe kontinua proklama-an nudar demokratiku, ne’e ema hipokrita ka iha lian Indonesia hateten munafik. Ba sira, demokrasia ka liberdade, serve de’it nudar kortina atu taka sira nia karakter otoritariu. Sira uza liafuan sira ne’e nudar kapote atu falu sira nia hahalok ditador.

Kapturasaun estudante sira foin lalais, fo mensajem politika ida klaru husi governu Alianca Maioria Parlamentar ba publiku Timor-Leste, katak demonstrasaun ne’e hahalok ida nebe sala. Ba Prezidente Parlamento Nasional, Fernando “La Sama” de Araujo, desizaun atu hola kareta luxu ba nia ho nia membru na’in 64, mak los liu no tenke los duni. Tanba ne’e, nia la iha opsaun politika seluk atu enfrenta protestu husi estudante sira hasoru desizaun orgaun estado nebe nia lidera. Unika opsaun nebe nia iha mak husik polisia tama ba universidade atu kaer estudante sira nebe halo protestu.

Kapturasaun estudante sira sai mos surpreza politika ida ba publiku. Surpreza la’os tanba deklarasaun Ministro Edukasaun, Dr. Joao Cancio Freitas, nebe hanesan loloos ditador Indonesia Soeharto nia ministro ka jeneral sira uluk nia deklarasaun bainhira estudante sira halo demonstrasaun hasoru politika orde baru. Kebebasan yang bertang-gungjawab.

Surpreza politika ne’e mak realidade katak, kapturasaun estudante sira ne’e mosu iha periudo governasaun nebe figura politika importante 2 involve iha laran nudar ulun-boot. Xanana Gusmao nudar Primeiro Ministro no Fernando “La Sama” nudar Prezidente Parlamentu.

Xanana Gusmao ho La Sama, figura politika 2 nebe durante periodu rezistensia, la’os de’it besik, maibe hamutuk ho jovem no estudante sira hodi hakilar loke hirus-matan hasoru militar Indonesia. Ema hotu hatene, La Sama hetan kastigu tinan 9 husi rejime Indonesia tan organiza demonstrasaun hasoru politika rejime Soeharto kona ba Timor.

Ohin-loron, hafoin kaer tiha ukun, ba dala uluk figura 2 ne’e mak publikamente konsente kapturasaun ba estudante tan de’it halo demonstrasaun. Bele dehan, demonstrasaun nebe La Sama organiza iha tempo ne’eba ho demonstrasaun nebe estudante sira halo foin lalais nia objektivu la hanesan, maibe iha kontekstu direito ba liberdade ekspresaun, hanesan de’it. Demonstrasaun pasifika kontra desizaun ka ezekusaun politika ida nebe la tuir povu nia aspirasaun.

Surpreza boot liu tan, tanba iha tinan 2 kotuk, Xanana ho La Sama la’os hatudu-an de’it maibe proklama-an nudar defensor prinsipiu demokrasia nian hodi organiza demons-trasaun hasoru governu Fretilin nebe tuir sira na’in 2, iha tendensia atu hamosu ditadura, maibe kaer tiha ukun hatama fali estudante sira ba kadeia tan halo demonstrasaun.

Governu Fretilin nebe, tuir Xanana ho La Sama, iha tendensia atu hamosu ditadura ne’e, durante ukun besik tinan 5, maski hetan demonstrasaun bar-barak hasoru nia politika, to’o loron nebe Fretilin husik ukun, o possivel governo ditador ne’e seidauk hatama ema ida ba kadeia tan halo demonstrasaun.

Demonstrasaun husi grupo eis-Komandante Cornelio “L-7” Gama, demonstrasaun hierarkia igreja katolika nebe dura loron 19, tuir mai demonstrasaun nebe Xanana ho La Sama rasik suporta iha 2006 atu hatun governu Fretilin. To’o demonstrasaun ramata, la iha ema ida mak tama kadeia, maski demonstrante sira hakilar ho liafuan insultu no tolok Primeiro Ministro momentu ne’eba, Dr. Mari Alkatiri.

Atu los ka sala iha loron oin mai, estudante na’in 30 resin ne’e sei la haluha sa ida mak Xanana ho La Sama nia governu halo. Iha loron oin mai, Xanana ho La Sama nia naran, la’os de’it hakerek iha estudante sira ne’e nia diario, maibe sei sai referensia mos ba estudante sira atu luta nafatin ba autonomia kampus no ba interesse publiku. Luta nebe Xanana ho La Sama uluk hanorin hela, maibe agora viola.

Lisaun importante ba ita hotu, liu-liu ba estudante sira: kadeira ukun la’os halo ema tolan kaben de’it, maibe halo ema lambe kaben mos.

Download Edisaun tomak iha ne'e (1MB)

13 July 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 21 (7 Jullu 2008)

Download Edisaun tomak iha ne'e (1.3MB)

HALIRI
AMP, KKN ho MCC
Foin daudauk, bainhira asesór governu AMP nian, ekonomista Timor-oan, Dr. João Mariano Saldanha fila hosi Estadus Unidus, nia aviza: se Timor-Leste hakarak hetan fundu hosi MCC (Millennium Challenge Corporation), Timor-Leste tenke hadi’a ninia performance iha kampu governasaun oioin. Se leitór sira la hatene saida maka MCC, ida ne’e hanesan prezente – osan dolar juta atus resin – hosi nasaun Estadus Unidus ba nasaun kiak sira ne’ebé maka halo governasaun di’ak.

Kampu governasaun ida Timor-Leste tenke hadi’a maka kontrole ba korrupsaun. Timor-Leste nia performance iha kampu ida ne’e terrivel (aat tebetebes), katak iha korrupsaun maka’as iha governu. Timor-Leste hetan pontuasaun 43% de’it ba tinan 2008, ne’e duni MCC tau marka mean, katak nega tiha prezente boot ne’e ba ita-nia nasaun. Dr. João Mariano hatudu kedan liman ba governu anteriór nu’udár responsavel ba marka mean ne’e. Nia dehan dadus ne’ebé MCC foti atu halo sira nia rapór mai hosi governasaun FRETILIN.

FRETILIN la simu. Deputadu Estanislau da Silva hatán kedan katak Dr. João Mariano ko’alia sala. Hanu’usá maka iha 2006 Timor-Leste hetan pontuasaun 89% iha kontrole ba korrupsaun, iha 2008 pontuasaun ne’e sai fali 43%? Hetok, iha 2006 FRETILIN lakon tiha ona kontrole ba governu maske Timor-Leste atu hetan ona prezente MCC ne’e. Iha 2007 AMP maka iha podér. Dun bá dun mai, 2008 ne’e difisil ba ita-nia rain hetan prezente boot ne’e, tansá? Karik ita-nia governante sira nia hahalok sai indikadór ruma, ita bele kompriende tansá.

Iha Maiu tinan ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmão rasik fó kontratu single source ida, kusta US$14,4 jutas atu sosa foos, ba Germano da Silva, vise-prezidente partidu CNRT, ne’ebé Xanana lidera, no mós Xanana-nia belun boot. Karik ita la koñese sé mak Germano da Silva, uluk nu’udár chefe gabinete ba Xanana enkuantu nia sei prezidente da repúblika, Germanno korupsi osan besik US$30.000 – osan hosi Gabinete Prezidente destinadu ba veteranu sira. Enkuantu Timor-Leste hein prezente hosi MCC, maun-boot Xanana fó prezente ba ninia belun sira. Kuitadu ba ita-nia emprezáriu sira, ne’ebé haka’as an mate-mean atu hetan netik proyek ruma. Eskándalu!

Maibé ita tenke justu iha ita-nia tratamentu ba Xanana relasiona ho eskándalu ida ne’e. Primeiru Ministru Xanana aten-brani nafatin hanesan gerilleiru di’ak ida hodi admite lalais katak nia sala. Prosesu ne’ebé nia uza hodi fó kontratu ba ninia belun-boot la’ós prosesu ne’ebé di’ak, nia dehan. Biasa tiha de’it. Ida ne’e karakterístika ida maun-boot Xanana sempre hatudu. Iha 2007 Xanana mós husu deskulpa kona-ba US$30.000 ne’ebé Germano korupsi iha gabinete prezidente nian. Nia dehan osan ninia belun Germano korupsi ne’e nia entrega fali ona. Umildade uitoan, matabeen uitoan, husu deskulpa, dehan “ha’u sala”, povu kontente ona. A vida continua.

Ne’e ba povu Maubere karik. Infelizmente MCC sei la monu ba fitas sira hanesan ne’e. Ó atu fó fali osan $14.4 jutas ne’e ka, ó-nia matabeen bele turu hanesan mota ka, ó bele hakru’uk to’o rai hodi rei MCC nia ain-okos ka, ó bele halo sá de’it, KKN, KKN duni. Fatuk ho ai, lalehan ho rai, ita hotu-hotu, hatene katak KKN ne’e buat ida atu hariku no habokur ema ida, rua nian ho kusta povu tomak nian. Laiha ema ida maka hakarak servisu to’o mate atu ida seluk mak goza fali. Ita hotu-hotu fó-kontribuisaun atu harii nasaun ida, ne’ebé serve ita hotu-hotu nia interese. Se uluk, poeta asua’in Francisco Borja da Costa dehan kolonialista sira susu ita-nia rai-bokur ho ita-nia isin-bokur, ohin-loron ita-nia maun-boot sira maka susu fali ita-nia rai-bokur ho ita-nia isin-bokur. Ho sira nia maioria parlamentár, sira sistematiza tiha korrupsaun iha Estadu. Sosa Grand Piano ba malu, sosa karreta luxu ba malu, asina xeke ba malu, fó servisu ho saláriu boot ba malu, proyek mós single source hotu. Ita dehan loloos de’it. MCC nia prezente ne’e atu ajuda povu hetan moris di’ak, la’ós atu hariku no habokur governante ho ninia kroni sira. Timor-Leste hetan prezente MCC ba 2008? La hetan boy!

Maibé ba governu AMP, la hetan prezente MCC mós la buat ida. Fundo Petrolífero prezente ida boot liu fali prezente MCC dala sanulu – atu fó ba malu, klaru! Tinan fiskál ne’e de’it Xanana ho AMP sei dada besik billaun ida (US$1.000.000.000,00) hosi Fundo Petrolíferu – 14 jutas mak bá ona Germano da Silva. Se tinan-tinan Xanana dada mínimu billaun ida, tinan tolu tan mak Timor-oan sei bá tane liman ba rikasu ho milionáriu sira. Maske nune’e ita tenke justu nafatin. Pelumenus Timor-oan ida ka rua sai netik milionáriu hanesan milionáriu sira hosi Jakarta, Harare, Pnompenh ho Rangoon. Ita sei bele tane liman ba sira hodi husu ezmola no Dr. João Mariano Saldanha bele descansa em pás iha Dili tanba nia la presiza bá-mai tan Estadus Unidus atu konsulta tan ho MCC.

Download Edisaun tomak iha ne'e (1.3MB)

03 July 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 20 (30 Juñu 2008)

Haliri
Persegisaun Polítika iha Funsaun Públika!
Tinan 2008 sei sai hanesan tinan ba reforma hanesan Primeiru Ministru Xanana Gusmão deklara dala barak. Reforma katak sá? Reforma iha ne’ebé? Reforma atu halo saida? Karik resposta ida maka reforma liu hosi persegisaun polítika iha funsaun públika atu fahe kadeira ba membru partidu AMP nian? Talves polítika governu AMP nian ne’ebé ita hotu haree momoos liu maka polítika fahe kadeira hanesan balas jasa. Se maka AMP hetan fatin. Se maka la’ós AMP, sai!

Uluk, iha governu FRETILIN sira be agora tama iha AMP ne’e, barak maka trata FRETILIN tan iha ministru bar-barak. Agora, Governu AMP forma ho kadeira lubuk ida. Ministru sanulu resin ho sekretáriu de estadu besik tolunulu. Estrutura governu ida boot liu governu anteriór, komplikadu no laiha esplikasaun ida rasionál, hanesan ita nia matebian ida dehan “salada russa”. Maske nune’e, kadeira sei la to’o nafatin. Liu tiha semana hirak de’it, membru aliansa nian balu halo kedan surat atu presiona Xanana fó tan kadeira ba sira. La to’o tinan ida, ASDT husu hodi sai tiha hosi aliansa ne’e. Nune’e, hosi kadeira lubuk iha estrutura governu ne’e, sei hamosu tan pozisaun seluk atu rekoñese jasa-jasa para pengurus koligasaun AMP ho nomeasaun polítika ba kargu sekretáriu permanente, advaizer ho sst. Se la sai ministru ka sekretáriu, entaun sai netik sekretáriu permanente ho advaizer. Nasaun RDTL presiza kadeira barak duni atu halibur ema barak hosi partidu na’in haat ne’ebé halo aliansa hodi harii AMP.

Maibé ida ne’e la sufisiente. Aliansa boot, ema mós barak, ema barak hakarak sai boot, entaun kadeira mós tenke barak. Se kadeira iha governu laiha ona ita bá buka iha ne’ebé? Funsaun públika! Mákina estadu nian ne’ebé kaer no hala’o knaar estadu nian, sai hanesan fatin foun ida ba governu AMP atu uza sira nia kriatividade hodi esplora tan kadeira atu fó ba malu hanesan mineiru ida buka osan-mean iha fatuk-kuak. Se ministru la hetan, sekretáriu de estadu la hetan, sekretariu permanente ho advaizer la hetan, entaun ita hotu sai diretór ho administradór de’it.

Ita hatene ona katak diretór barak maka simu surat hosi ministru AMP nian atu sira husik sira nia kargu. Administrador subdistritu sira hosi Dili, Lospalos, Manatuto ho Oécusse mós hetan daudauk karta konvite atu sira hakiduk hodi fó fatin ba membru ho simpatizante AMP. Administrador Baucau nian semana hirak liubá sai tiha ona hodi entrega ninia kargu ba administradór “interinu” sem mais nem menos. Fahe kadeira ba malu ne’e la’ós ona mosu iha nivel polítiku-na’in sira de’it, maibé da’et mós ba funsionáriu públiku sira. La kleur funsaun públika sai fali AMP nia servisu-fatin no funsionáriu AMP. Funsaun públika sai fali AMP ho Maun Boot Xanana nia kusta hodi fahe ba malu hanesan fahe proyek.

Ita lahatene kampañe persegisaun ne’e atu to’o iha ne’ebé. Karik diretór hoi administradór laiha ona maka ema sira saar-rai mós tenke ema AMP hotu? Karik pozisaun iha funsaun públika sei nato’on atu bele akomoda membru AMP sira tomak? Partidu haat, ema mós barak!

Dala ruma governu AMP konfia hela katak sira sei kaer ukun to’o tinan-ba-tinan nafatin amen. Se nune’e duni di’ak. Se lae, kuandu governu foun sa’e fali, sira sei troka fila-fali funsionáriu sira ne’e hotu. Ida ne’e ita bele taru kedan! Agora de’it AMP nakdoko iha fatin ho presaun oioin. Ninia vida to’o tinan 2012 sei iha duvida boot. Se AMP la konsege kompleta ninia mandatu, diretór ho administradór foun sira ne’e sei bá ne’ebé? Entaun funsionáriu sira ne’e sai polítiku hotu no funsaun públika politizadu. Funsionáriu sira tama ho sai konforme partidu ida ne’ebé maka kaer governu. Funsionáriu ida sei laran la metin wainhira halo ninia knaar tanba laiha serteza ba ninia pozisaun. Enkuantu funsionáriu ida seluk hein hela katak lakleur ema ida foti ninia fatin ne’e sei sai. Nune’e, funsaun públika la’ós ona fatin atu serví povu maibé fatin atu fó kadeira ba malu, atu selu jasa ba malu. Funsaun públika mós sei nakonu ho funsionáriu sira ne’ebé iha de’it deskonfiansa ba malu tanba ida ne’e mai hosi partidu A no ida fali hosi partidu B. Konsekuénsia saida maka hahalok ida hanesan ne’e lori ba futuru nasaun nian, maka ita sei haree iha loron ikus.

Ba AMP, persegisaun polítika sai hanesan oxijéniu ba ninia vida. Polítika persegisaun ne’e polítika ba ema ne’ebé maka laiha preparasaun no maturidade nato’on atu asumi responsabilidade boot, hanesan responsabilidae atu kaer nasaun ida. So iha Timor-Leste maka buat ida hanesan ne’e ita dehan normál.

21 June 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 19 (19 Juñu 2008)

Download Edisaun tomak iha ne'e (1MB)

Haliri
Vitória ba Estudante Timor-Leste.
Toyota Prado Sama Deputadu AMP!
Loron 12 fulan Juñu marka loron istóriku ida ba Timor-Leste. Movimentu estudante nian sai hanesan diman-tutun hodi lidera povu hasoru ukun-na’in sira, ne’ebé halo polítika la korresponde ho nesesidade povu nian. Disatisfasaun populár hasoru deputadu AMP ne’ebé hakarak sosa karreta luxu ba sira-nia an, hotu ho demo loron-tolu hodi obriga AMP dada filafali desizaun ne’e. Estudante sira halibur hamutuk presaun hosi sektór oioin iha sosiedade laran, hosi partidu opozisaun, mídia, NGO, grupu foin-sa’e, igreja ho grupu sosiedade sivíl sira seluk, hodi dezafia desizaun ne’e. To’o ikus deputadu sira hosi aliansa maioria rende duni, hodi dada filafali desizaun atu sosa karreta luxu. Ne’e vitória ida ba movimentu estudante nian no ba povu Timor-Leste tomak.

Ita tenke basa liman ba estudante sira, ne’ebé lakohi tuur nonook bainhira sira haree injustisa. Sira hatudu katak ho determinasaun uitoan, foho mós sira bele muda, tasi mós sira bele fera, maioria parlamentár mós tenke hakru’uk. Se estudante sira bele halo demo hasoru deputadu sira tanba karreta hirak ne’e, saida tan maka sira bele halo? Resposta maka, se deputadu sira fiskaliza governu nia lala’ok, sosiedade sivíl maka tenke fiskaliza deputadu sira. Estudante sira loke uluk ona dalan hodi hatudu katak sira iha “podér atu veto” buat ne’ebé parlamentu deside. Entaun, karik sei iha mós asaun hasoru korrupsaun aas ne’ebé buras iha governu AMP laran? Se povu sisi hahán maka ofisiál governu AMP sibuk hamahar fali sira-nia bolsu? Halo mós asaun hasoru tentativa atu fa’an rai ba ema li’ur bainhira rai atu kuda ai-han ba povu mós laiha. Halo mós asaun hodi ejije justisa ba ukun-na’in sira, katak hotu-hotu tenke hakru’uk ba justisa? Ita tenke ejije istória loloos kona-ba atake hasoru Xefe de Estadu, Prezidente Ramos-Horta iha fulan Fevereiru ne’e, no mós autór loloos ba krize tinan 2006. Sosiedade sivíl iha knaar boot atu halo atu fiskaliza no kontrola ukun-na’in sira bainhira sira ho sira laiha vontade atu fiskaliza malu.

Movimentu estudante ne’e hahú ona momentum ida atu marka estudante sira nia prezensa hanesan katalizadór ba mudansa ka reforma. Ida ne’e vitória ki’ik ida ba vitória importante sira seluk ne’ebé atu mai. Estudante sira iha Indonézia kaer papél importante hodi hamonu ditadór Suharto, ida ne’e fó lisaun barak ba ita hotu, liu-liu ba estudante sira. Estudante Timor-Leste nian tenke kontinua nafatin ho momentum ida ne’e hodi kestiona nafatin buat ne’ebé maka sira haree la loos. Sira bele sai matan ho tilun atu tutan povu ki’ik sira nia kbiit hodi asegura katak ukun-na’in sira serve duni interese povu nian la’ós sira nia an rasik.

Ikus mai, saida maka ita bele hatete kona-ba deputadu aliansa maioria? Ita basa liman ba sira tanba to’o ikus sira hetan duni o bom senso hodi haree katak sira-nia kadeira importante liu Toyota Prado. Deputadu sira rende tanba sira lakohi lakon kadeira. Karik sira ulun moruk atu sosa duni karreta luxu ne’e ba sira-nia an maka sira lalika mehi tan atu ukun to’o 2012. Insidente ne’e hatudu karákter reprezentante povu nian ne’ebé povu tomak fó fiar atu reprezenta povu-nia interese, maibé, to’o ikus buka habokur an fali. Bainhira povu sisi hahán no deputadu sira sisi fali karreta luxu ba nia an, ne’e ita bolu saida? Deputadu sira halo fali Uma Fukun hanesan fatin atu hetan benefísiu ba ninia an rasik. Ohin sira sisi karreta ho laptop, aban fali saida? Se nune’e, sé maka lakohi sai deputadu?

Depois sira defende karreta 65 ne’e mate-mean. Lójika iha ne’ebé atu fó karreta luxu ba malu iha tempu ida povu ne’ebé fó mandatu ba sira dada-iis hela tanba sasán folin karun, ai-han menus no presu mina-rai sa’e to’o lalehan? Razaun saida loos maka Prezidente Parlamentu, Sr. Fernando Lasama defende metin katak karreta ne’e deputadu sira-nia direitu hodi bolu tan estudante sira beik-teen no laiha kapasidade intelektuál? Vise Prezidente Parlamentu, Dr. Vicente Guterres defende to’o matan-fuan atu naklosu sala-sala iha TVTL kona-ba desizaun ida ne’e? Vise Primeiru Ministru José Luis Guterres defende desizaun ne’e hodi dehan katak povu lakohi deputadu sira halo servisu. Aduh! Entaun lalika fó Toyota Prado de’it, fó mós Grand Piano ba deputadu ida-idak, keta nune’e sira sei servisu di’ak liután?

Sorte! Se movimentu estudante ne’e la mosu, ita la hatene loos, keta la’ós karreta luxu de’it karik? Loron ida maka deputadu ho ukun-na’in sira sei moris iha luxu maibé tau fali povu ba lixu. Ohin, infelizmente ba deputadu sira, Toyota Land Cruise Prado halai sala sama fali nia na’in to’o mate. Aban ita la hatene. Maibé salut nafatin ba estudante sira. Viva Estudante Timor-Leste!

Download Edisaun tomak iha ne'e (1MB)

Kla'ak Semanal Edisaun 18 (8 Juñu 2008)

Haliri
Moe Boot ka Moe Laiha?
Si’ik to’ok! Ba rai ida, ne’ebé konsideradu hanesan ki’ak liu iha mundu, povu moris ho menus de $1 loron ida, balu sei hela nafatin iha lona okos, krize ai-han aperta, ho problema polítika-sosiál ne’ebé bele doko rai ne’e to’o monu, saida maka ninia reprezentante sira halo atu hadi’a nasaun ne’e? Sira sosa Toyota Land Cruiser Prado ho folin besik $35,000 ba membru parlamentu ida-ida! Ida ne’e maka ita nia reprezentante sira deside iha Uma Fukun.

Ida ne’e ema bolu eskándalu ka moe-boot iha rai barak. Rai barak ne’ebé riku mós ema sei la hanoin to’o desizaun ida hanesan ne’e. Ba rai ki’ak terseiru mundu sira buat sira hanesan ne’e normál fali? Karik mentalidade terseiru-mundista nian maka lanu hotu ona Timor-oan sira? Até ita-nia reprezentante sira mós laiha ona moe atu fó prezente ba malu ho povu-nia kustu? Entaun ida ne’e la’ós moe boot maibé moe laiha!

Imajina. Osan $35.000 atu sosa Toyota Prado ida bele selu ema na’in hira bá servisu? Bele halo uma hira ba IDP sira ne’ebé oras ne’e hakarak fila fali ba sira-nia fatin? Bele hadi’a eskola hira? Bele sosa foos karón hira ba populasaun iha Ataúro?

Deskulpa! Ita haluhan tiha. Membru parlamentu sira mós tenke iha netik “dignidade” ho “importánsia” nu’udár reprezentante povu nian. Membru parlamentu tenke iha karreta luxu tanba sira nia pozisaun importante. Keta ho karreta luxu no goza ho moris di’ak maka sira bele rezolve povu nia problema tomak karik? Sira presiza Toyota Prado di’ak ida atu fó netik konfortu (kenyamanan) bainhira sira dezloka ba foho atu hare “sira-nia povu”. Iha dalan ibun, Toyota Prado ho vidru metan no AC malirin sei haketak sira hosi povu ne’ebé sira reprezenta tanba sira tenke proteje sira-nia “dignidade” ho “importánsia”. La kleur kala Toyota Prado maka sei vizita dezlokadu sira, ne’ebé ohin haloot lona iha kampu IDP hodi harii fali lona iha fatin-seluk, hodi lori lian-murak ba sira. Tebes duni, rai-manas ho rai-rahun la’ós fatin ho dignidade ba deputadu sira ne’ebé mesak ema importante de’it.

Ikus ne’e de’it karreta estadu nian la’o namkari tun-sa’e iha Dili laran barak liu fali karreta pribadi. Kuitadu. Iha Domingu ho loron-santu mós funsionáriu sira ne’e badinas nafatin hodi hala’o servisu tanba ne’e maka sira semo bá-mai ho karreta plat G. Até sira nia família tomak mós tuir hotu sira bá servisu. Sá tan sira halo sira nia servisu iha tasi-ibun durante pikiník. Kuandu Toyota Prado sira ne’e mai hotu, 65 totál, Dili laran kala sei sai hanesan sidade boot ida hanesan Singapura ka Sydney. Karreta lakan-nabilan sei tun-sa’e entre mizéria ne’ebé maka hanesan moris loron-loron ba povu baibain. Señór deputadu sira sei mantén sira-nia “dignidade” ho “importánsia” hodi tau sira nia an diferente hosi povu ki’ik-kiak. Dili sei sai fatin ba Pajero ho Prado de’it, ba ema boot ho “dignidade” no “importánsia” hanesan na’i-ulun reprezentante sira.

Depois ita husu tansá maka MCC (Milleniu Challenge Coorporation) sei laran rua-rua atu fó osan compact mai ita? Haree de’it ba indikadór ne’ebé foin daudauk MCC publika. Iha tinan 2006, iha governu anteriór, Timor-Leste hetan marka verde iha kontrolu ba korrupsaun, ne’e katak livre hosi korrupsaun. Iha tinan 2008, MCC fó marka mean ba governu ida ne’e tanba korrupsaun ne’ebé aas. Ho karreta 65 ne’e, governante sira la na’ok de’it ona hosi kotuk maibé na’ok tan hosi oin hodi uza sira-nia “maioria parlamentár” atu fó karreta luxu ba sira nia an rasik.

Primeiru Ministru AMP, Señór Xanana Gusmão, deklara katak tinan ne’e sai tinan ba reforma. Kala reforma maka mai duni ona ne’e. Reforma uluk ba na’i-ulun sira. Fó lai “dignidade” ho “importánsia” ba sira, depois maka sei halo fali reforma ba povu ne’ebé sira reprezenta. Ita hein katak bainhira reprezentante povu nian ne’e hetan ona moris di’ak, sira sei hanoin hodi halo netik buat ruma ba povu ne’ebé sira reprezenta. Sira sei reforma netik povu ki’ik sira hodi fó mós dignidade ho importánsia ba sira. Ka, reprezentante sira sei buka moris di’ak de’it no haluhan tiha susar ne’ebé sira nia povu hetan? Si’ik to’ok ba?

Kla'ak Semanal Edisaun 17 (27 Maiu 2008)

Haliri
Maubere, fiar ó nia an
Loron rua-nulu fulan Maiu foin daudauk ne’e marka loron ida ema hotu-hotu sei la haluhan. La’ós de’it katak loron ne’e maka loron Restaurasaun ba Independénsia, eh loron ne’ebé Maubere ejije ninia rain (ba maluk ASDT/FRETILIN sira), ou, simples loron-boot ida ba funsionáriu sira hetan feriadu. Lae, Loron ne’e mós hanesan tempu uitoan ba reflesaun atu refleta ba tempu iha tinan neen nia laran mai to’o ohin loron, tinan ukun-rasik-an.

Ita haree fali ba tinan neen kotuk, Timor-Leste konsege foti pasu boot barak atu harii Nasaun Maubere. Hosi 20 de Maio 2002 Timor-oan siar hari’i Estadu ida ho governu ida ho funsaun públika ida komplikatu atu apoia sira. Harii sistema justisa ida, maske fraku. Harii sistema edukasaun ho saude. Harii forsa defeza ho seguransa ne’ebé Timor-oan tomak iha orgllu bá. Timor-oan sira konsege mós harii nasaun demokrátika bazeadu ba prinsípiu de direitu demokrátiku, ho separasaun klaru entre órgaun soberania oioin. Timor-Leste hakur eleisaun lubuk ida mós, ho dame no susesu. Timor-Leste harii sistema ida atu rai osan ba jerasaun foun liu hosi reseita hosi ninia rekursus naturais rasik. Liu tiha tinan hirak hafoin restaurasaun ba ukun-rasik-an, Timor-Leste sai hanesan modelu ida atu fó esperansa ba nasaun foun seluk katak esperansa iha. Katak, rai pos-kolonial ho pos-konflitu hotu-hotu la presiza monu fila fali ba konflitu ho destruisaun, fízika ka psikolójika. Timor-Leste la’ós de’it nasaun foun liu iha mundu, maibé hanesan mós esperansa foun ba povu ho nasaun ki’ik-kiak sira seluk. Ida ne’e reflesaun di’ak ida, ne’ebé lori dame mai ita-nia laran no hakmaak ita nia neon. Maibé iha mundu maksalak no mortál, laiha buat ida mak perfeitu. Infelízmente, fulan-midar ne’ebé Timor-Leste hetan la dura kleur. Mehi-di’ak sai mehi-aat. Esperansa sai frustrasaun.

Tinan ida molok Timor-Leste atu hakur ba etapa importante ida iha ninia moris – eleisaun jerál tinan 2007 – derepente, kalohan metan boot ida taka. Hosi 2006 to’o 2008 nasaun Maubere ne’e hakur istória metan ida. Soldadu dezerta kuartél. Prezidente fahe ninia povu ba rua. Major sai rebelde. Rebelde ataka estadu. Estadu hakuak rebelde. Deputadu kaer kilat. Primeiru ministru tun. Ministru tama prizaun. Refujiadu ho dezlokadu iha rai-laran tomak. Primeiru Ministru sai Prezidente; Prezidente sai Primeiru Ministru. Rebelde mate. Atentadu hasoru Prezidente. Primeiru Ministru mos dehan hetan atentadu hasoru nia. Aliansa polítka ema la simu. Governu frajil. Milisia ohodor hetan perdaun. Ai-han folin sa’e. Fundu petrolíferu atu to’o US$3.000.000.000 ona. Ita mak refleta to’ok bá.

Iha loron 20 fulan Maiu, karik buat ne’ebé Timor-oan tomak bele iha reflesaun hanesan maka oinsá nasaun Maubere ne’e hamriik. Timor-oan tomak bele nahohuk katak hosi 1974 to’o 1999, funu atu hadau fali Maubere nia rain kusta Timor-oan hotu-hotu nia vida. Matebian asua’in rihun atus-rua resin sai sasin ba luta ida ne’e. Se ita hotu iha lia ida de’it, kona-ba saida maka ita sei refleta hamutuk ohin, entaun ita mós sei iha hatán hanesan bainhira matebian sira ne’e mai husu: tansa? Ita hatán hanusá? Husu ba sé? Sé maka sala?

Talves ita lalika laran taridu. Timor-Leste hetan fila fali oportunidade foun atu harii hikas ninia rain liu hosi maturidade ne’ebé maka sidadaun balun hatudu ona. Ne’e katak sei iha esperansa ba nasaun Maubere ne’e, maske malae sira keta laiha ona karik? Ita iha lider ne’ebé sai ezemplu di’ak ba nasaun tomak hodi submete sira nia an ba justisa no to’o ikus hatán duni ba salak ne’ebé sira halo (maske lider sira seluk sei tetu hela se sira hakarak bá hasoru justisa ka lae).

Hahalok ezemplar ida seluk maka, embora partidu vensedór iha eleisaun la hetan podér tuir Constituição, partidu ne’e hili atu hala’o nafatin prosesu demokrátiku liu hosi lala’ok demokrátiku, hodi partisipa nafatin iha prosesu konstrusaun ba nasaun. Forsas armadas Timor-oan nian mós konsege hala’o operasaun pasífiku ida hodi halibur filafali rebelde sira atu mai tuir prosesu jutisa. Ita-nia lider balu mós hatudu siar nia laran-luak no sentidu humanístiku hodi fó perdaun ba prizioneiru sira, maske balu halo krime ne’ebé aat tebetebes, ne’ebé ita rasik la konsege imajina. No mós, Timor-Leste iha ona besik US$3.000.000.000 (tokon rihun-tolu) iha banku! Sei iha susesu seluk-seluk tan, ne’ebé, karik, só ema ho espíritu Maubere de’it maka bele kompriende no apresia. Esperansa sei iha.

Ba loron 20 fulan Maiu ne’e, Timor-oan tomak restaura hikas fali ninia nasaun hodi kaer duni kuda-talin. Talves, ita nia reflesaun mós bele ajuda ita restaura filafali ita-nia espíritu, ne’ebé lori ita ba ukun-rasik-an? Ita tenke fiar ita-nia an.

Download Edisaun tomak iha ne'e (1MB)

Kla'ak Semanal Edisaun 16 (16 Maiu 2008)

Haliri
Dalan Mak Entupidu ka Ita mak Estupidu!
Iha Timor, bainhira ita hare ema fuk-mutin sira iha halo politika, ita nia liman katar fali atu kaer kabun-kidun. La’os atu koi tan katar. Mos la’os atu kaer tan moras.

Maibe, tan ta’uk ita nia oin lulik hetan bolada politika husi sira nia xutu politiku. Ita nia isin-fulun hamrik fali.Ita hare sira halo politika hanesan fali labarik sira halimar japodi. Ida subar, ida buka. Buka hetan tiha, ida ohin buka ne’e subar fali, ida be subar ne’e buka fali.

Dalaruma hahalok politika ema fuk-mutin sira ne’e halo ita mos hanoin fali oin sa labarik sira haksesuk-malu tan fofi-malu bainhira halimar paulito, kaleik ka baku doit (osan).

Foin lalais, ita hotu akompanya oinsa ita nia politiku-na’in sira – nebe fuk-mutin hotu ona – halo politika hanesan ama-ferik sira nakbabak ropa kuak. Les hena pedasuk ida husi ropa sorin hodi suku fali ku’ak iha ropa sorin. Les kalsa-ain hodi taka fali ku’ak iha kalsa-kidun.

Ita hare partido boot ASDT. Partido boot nebe lidera husi Proklamador Independensia Unilateral, Francisco Xavier do Amaral, teki-teki ameasa hakarak dadaan sai husi Aliansa Maioria Parlamentar, AMP. Fofoun ita hanoin ameasa de’it, maibe ikus mai ASDT asina duni akordu ho partido opozisaun maioritaria FRETILIN, atu hari plataforma politika ida.

Haree ba situasaun ne’e, FRETILIN mos hahu “kaer la metin.” Bisi-bisu tun-sa’e, dada-malu ba mai, hakfodak ulun-boot numeru 1 ho 2 husi partido istoriku rua ne’e nia oin hamnasa basa-liman taka ekran televizaun. Intensaun husi plataforma politika ne’e mos boot tebes – karik lakohi dehan ambisiozu. Sira hakarak hari governu grande inkluzaun. Hanoin nebe uluk, hafoin eleisaun parlamentar, FRETILIN hato’o no defende iha prezidente Horta nia oin. Ita hotu hatene katak, ikus mai governu grande inkluzaun sai “mehi” ba Mari Alkatiri ho FRETILIN no sai “lixu” ba Xanana ho nia AMP.

Iha situasaun ne’e, ita bele dehan katak, atu ASDT, FRETILIN ka AMP, politikamente, sira nia dalan “entupidu.” ASDT haree katak, iha governu AMP nia laran, ASDT la kaer pasta nebe determinante ka influente iha ezekutivu bainhira kompara ho PSD, aliadu ASDT nian iha kampanya parlamentar 2007. Sa tan, Gil Alves ho Abilio Lima sai figura kontraversial iha ASDT, Kontraversi nebe obriga Xavier do Amaral hasai sira husi partido tan ejijensia husi massa.

Molok asina akordu ho FRETILIN, Xavier do Amaral husu ba Primeiro Ministro Xanana Gusmao atu hasai Gil Alves ho Abilio Lima husi kargu nebe sira kaer hodi fati fali ema nebe ASDT rasik prepara ona.

Enfelizmente, Xanana Gusmao – hanesan baibain – halo finji la rona. Justru Xanana sei lori tan Gil Alves tuir nia ba Indonesia hodi asina akordu balun ho Indonesia. Ida ne’e, halo avo Xavier nia tensaun politika sa’e.

Bainhira Xanana sei “sibuk” hela atu husu perdaun ba Indonesia tan Presidente Horta nia deklarasaun kona ba Desi Anwar ho Metro TV, ASDT ho FRETILIN hahu halo preparativu atu asina akordu.

Rona bisi-bisu ne’e, Xanana soin-sala, fila lalais tiha mai Timor ho intensaun atu trava avo Xavier nia passo. Xanana la konegue trava Avo-Xavier nia passo atu asina akordu ho FRETILIN. Xavier haree katak nia dalan iha AMP entupidu ona. Nia fiar katak, atu hamos ku’ak iha “valeta” AMP hodi fo fatin ba ASDT, so uza FRETILIN hanesan “aisu’ak.”

Ita la hatene, se FRETILIN konsiente ho manuver katuas Xavier nian ka lae. Ita mos la dauk hatene dezenvolvimentu politiku tuir mai. Buat nebe ita hatene katak, ASDT deklara ona iha imprensa atu dada fali sira nia akordu ho FRETILIN. Avo Xavier, maski katuas ona, maibe nunka kole atu halo “saltada” politika.

Se mak hili bola? La hatene aban ka bainrua, maibe por enkuantu, FRETILIN mak tenki hili duni. AMP nia defeza politika metin tan. AMP hetan tan apoiu husi UNDERTIM. Ema fuk-mutin sira dala barak difini demokrasia ne’e tuir sira nia fuk-mutin. Ba sira, konseitu maioria ka minoria, la’os deferensa numeru votos, maibe diferensa entre fuk-lahan nebe mutin ona ho sira nebe sei metan. Bainhira sira nia fuk-mutin barak liu ona, entaun sira mak “maioria”, maski sira mesak de’it.

Atu halo sa ida tan? Nasaun ne’e, Xavier ho Xanana nian. Rai ne’e Mari ho Horta nian. Mario Carrascalao ho Gil Alves nian mos. Resto, mesak…, sa ida tan se la’os “estupidos” tan-tanan? Estupido ka entupidu? Hatan rasik ba!

Download Edisaun tomak iha ne'e (1MB)

29 May 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 15 (8 Maiu 2008)

HALIRI
“To’o Tempo Silu Batar”

Depois de AMP (Alianca Mayoria Parlamentar) hari tinan kotuk, Sekjer Fretilin Mari Alkatiri lansa ba media nasional no internasional katak ‘guverno AMP sei la dura. Kleur liu ona maka tinan rua.” Ema barak maka duvida hodi responde katak “ema ne’e be lakon sempre hasai komentario oin-oin para hodi taka sira nia desapontamentu (ketidakpuasan).”. Lideransa AMP sira duvida a’at liu tan ba Mari nia statementu depois de Alfredo mate no petisionariu komesa halibur a’an iha ‘comarca’ Aitarak Laran. Komentario aumenta ba bebeik ‘crisi politico-militar rezolve ona, la iha tan razaun ba nein ema ida para atu duvidas ho kapasidade AMP nian atu governa rai ida ne’e.”

Prosesu politika lao ba oin nafatin, Guverno de Xanana Gusmao deside atu implementa estado de sitio. Operasaun militar komesa halao iha distrito sanulu, hanesan kuda ne’e be ema kesi talin ba kakorok, Salsinha ho nia membru mos komesa rende ba Komandu Operasaun Konjuntu. Mesmu ema hotu rekoñese Salsinha ho nia grupu sira nudar rebeldes/bandidos armados. Maibe wainhira sira sama sira nia ain iha rai doben Dilli, iha loron 29 de Abril 2008 festa simu kedas sira. Membru Parlamento husi AMP tomak marka prejensa iha Palacio do Governo hodi simu “oan ne’e be lakon agora fila hikas ona.” Festa dansa, hemu serveja, dahur, nudar aktividades ne’e be maka populasaun sira asiste iha Salao Memorial Hall dia 29 kalan. Soldado F-FDTL sira hakilar ho alegria “Loro Sae-Loro Monu la iha ona.” Sira haluha tia, se los maka kria issue sukuismu ida ne’e se laos Xanana Gusmao iha ninia mensajem ba nasaun. E Xanana Gusmao duni maka hatun ordem ba F-FDTL ho Polisia para halo operasaun ba salsinha ho nia grupo. Ita tama ona iha sekulo 21 maibe sei iha nafatin lider ida ne’e be hakarak firmi ho ideia etnonasionalismu (nasionalismu klo’ot ne’e be nakonu ho sentimentu sukuisme/regionalismu). No sei iha lideransa ne’e be maka hakarak fahe povo ba parte rua tamba iha parte ida (Leste ou Weste) nia la hetan ona supporta ba nia interese politiku. Tamba saida maka Alfredo, Salsinha ho nia grupo konsegue monu ba manobra barato hirak ne’e? So Salsinha ho nia membro deit maka bele responde kestaun ne’e. Ita mos espera nafatin—nudar matebean—Alfredo sei fo mehi ba populasaun ne’e be sei duvidas katak Senhor Xanana Gusmão duni maka kria divisionismu ida ne’e no halo povo oho malun, uma barak hetan estragus, populasaun barak hela iha tenda okos, fen lakon laen, inan lakon oan tamba kauza ema ida nian deit.

Depois de Salsinha ho nia membrus sira rende, komesa mosu fali kestaun foun iha populasaun nia le’et. “Salsinha sei koalia buat ne’e be los ka lae? Nia sei temi ema ne’e be fo ordem ba nia atu abandona nia quartel ka lae? Nia sei temi lideransa balun ne’e be fo ordem ba nia para halo ‘senario’ ataka Primeiro Ministro ka lae?

Duvida hirak ne’e mosu tamba molok Salsinha atu rende, Prezidente Parlamento Nasional halo viagem ho aviaun ba Lau-Ala, Ermera para hakoak malun ho Commandante rebeldes, Tenente Gastao Salsinha. Hakoak malun, rei malun, konversa ba malun, hanesan la akontese buat ida. Karik ida ne’e maka ema dehan lisaun politika husi Timor oan sira “sama iha kraik para bele hakoak ida leten. Ba ita nia interese ita nunka mais bele hakoak ema hotu tamba interese la hanesan.”

Maibe atraves de akontesimentu hirak ne’e, depois klima politika muda derepente. Mudansa ne’e acontese wainhira Avo Xavier nudar Prezidente ASDT husu ba Primeiro Ministro de Faktu (versaun Fretilin nian) para atu espulsa tiha Gil Alves (Ministro de Turismo Commercio e Industria) no Abilio Lima (Secertario de Estado Meio Ambiente). Razaun Avo Xavier nian, tamba alegasaun korupsaun, sira iha istoria negro iha passado, no mos tanba pressaun maka’as husi militante ASDT sira iha baze. Primeiro Ministro nia resposta maka lori Gill Alves halo viagem ba Jakarta para asina akordu ida ho governu Indonesia.

Avo Xavier hakat ba oin nafatin, ASDT ho Fretilin hakbesik a’an ba malu hodi assina akordu iha dia 1 de Maio hanesan loron trabalhadores sira nian. Akordu ne’e depois kontinua ho assina Plataforma Politica da Alianca Estrategica ASDT/FRETILIN, ne’e be halao iha dia 7 de Maio.
Nudar ro ahi ne’e be atu mout dadaun ona iha tasi klaran. AMP nian lideransa sira hanesan nakhoda tenta para atu hakilar hodi hatudu (mesmo liman fuan deit) katak AMP sei la nakdoko. Eventu istoriku ida ne’e hakarak repete fali deit argumentu ne’e be mai husi povo ne’e be sai vitima durante krizi ida ne’e katak “AMP nia durasaun sei hanesan tempu kuda batar. Se ami kuda batar agora, AMP sei monu wainhira ami silu batar.”

Lideransa sira husi ASDT/Fretilin mos hakarak hatudu ba ema hotu katak laos hodi violensia deit maka ita bele konkista poder mas ho dialogu ulun malirin, intende malun, no ho maturidade politika maka ita bele attende povo Maubere nia nesesidade no bele progresu ba Povo Maubere. krizi ida ne’e mos hanesan lisaun ida katak buat ne’ebe maka o hadau ho forsa, ho violensia, ho interese privadu sei la dura. Tempo silu batar to’o ona, parabens ba agrikultor sira no derrota ba ema ne’e be kuda anin tamba sira sei ku’u tufaun.

Esperiensia Rai barak hatudu ona, katak governu ne’ebe la reprezenta interese Povo nian sei tohar, tanba Povo nia halerik no hakilar nu’udar tufaun ne’ebe forte no kroat tebes hodi tesi rahun no tohar tiha fini ne’ebe ladiak.

Download Edisaun tomak iha ne'e (1MB)

15 May 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 14 (29 Abril 2008)

HALIRI
Notisia Di'ak ka Mehi Aat?
Prezidente Republica, Dr. Ramos Horta fila ona husi Darwin hafoin halo tratamentu ba kanek nebe nia hetan iha atentadu 11/2 husi grupo armadu Alfredo Reinado ho Gastao Salsinha. Gastao Salsinha entrega-an ona ba forsa operasaun konjunta "Halibur" hafoin negosiasaun naruk ho reprezentante governu no uma kreda. Rogerio Lobato nebe hetan pena tinan 7 tan fahe kilat ba grupo sivil iha 2006 mos hetan ona indulto prezidensial hamutuk ho dadur besik na'in 80.

Independentemente husi "perdaun politiku" estado nian ba Rogerio, tan ema balun sei hahusuk nafatin no maka'as hasoru desizaun prezidensial ne'e, ita bele dehan katak, roman sinal esperansa ba moris hakmatek hahu mosu dadaun ona ba ita. Sa tan, periudu estado emerjensia mos remata ona, maski iha distrito Ermera, implementasaun estado de sitio sei la'o nafatin. Ita hein katak, hafoin Gastao Salsinha entrega-an, povu Ermera mos sei hakat tuir nia maun alin - inan feton iha distrito seluk atu goza liberdade nebe sira lakon tiha durante fulan 3 nia laran. Liberdade nebe la'os importante de'it, maibe determinante tebes ba sira nia moris. Liberdade atu ba ku'u sira nia kafe nebe tasak hotu ona no hein hela sira.

Bainhira hare roman esperansa ba moris hakmatek hakbesik mai ita, ita bele konsidera biban ne'e nudar notisia di'ak ida. Notisia di'ak, tan ita iha fiar katak terus naruk durante tinan 2 nia laran, besik to'o nia rohan ona. Fiar ne'e iha, tan la iha ema ida mak hakarak moris bebeik iha terus laran. Sa tan, hakarak terus bebeik. Ema bulak mos lakohi terus. Ema timor la'os ema bulak.

Maibe, notisia di'ak ba ema timor, la automatikamente signifika notisia ksolok. ba ema hotu. Liu-liu ba ema ukun-na'in sira. Ukun-na'in sira, iha nebe de'it, inklui iha Timor, preoukupa maka'as liu ho sira nia ukun do ke povu nia moris. Ba ukun-na'in sira, notisia di'ak ka notisia ksolok mak notisia nebe bele tulun sira hanaruk sira nia ukun no hamorin sira nia naran, maski notisia ne'e kona ba povu nia terus no susar.

Tanba ne'e, regresso Prezidente Horta nian no rendisaun Gastao Salsinha nian ne'e so sai notisia di'ak ka ksolok ba ukun na'in sira, bainhira lori kontribuisaun ruma atu hametin abut poder nebe sira iha tiha ona. Se lae, sira sempre konsidera notisia di'ak sira ne'e hanesan "mehiaat" politik.
"Mehi-aat" bainhira sira konsidera regresso prezidente Horta no rendisaun Salsinha nian, envez lori hakmatek, lori fali ameasa ba sira nia kadeira. Envez de hanaruk sira nia ukun, ko'a fali sira nia "ain-klor" politik. Envez hakari dame, haklili fali surik. Surik politik nebe nia kro'at kose biru "matan-helik." Ema "matan-dook" politik de'it mak bele hatada no haree.

Ita hotu akompanya no haree oin sa populasaun Dili no ita nia ukun-na'in sira simu prezidente Horta iha aeroporto Comoro iha 17 Abril foin lalais. Hamnasa no haklalak rame-rame hanesan simu liurai boot. Ita hotu mos sai sasin oin sa ita nia ukun-sira nia attitude hafoin rona tiha Prezidente Horta nia diskursu ba nasaun iha Parlamento Nasional, kuarta-feira 22 Abril. Barak mak basa liman maski ho oin buis, balun tur ru'un nehan nonok.

Hafoin rona tiha diskursu prezidente Horta nian, politiku-na'in barak hahu ko'alia maka'as kona ba eleisaun antisipada. Balun fali temi kona ba demokrasia partisipativa. Atu Eleisaun antesipada ka demokrasia partisipativa, tan liafuan sira ne'e mosu husi ukun-na'in sira nia ibun sei suli ba be-debun ka be-lihun ida de'it. Be-debun ka be-lihun ne'e mak naran: UKUN. Eleisaun antesipada ka demokrasia partisipativa, la'os aifarina ka talas, sa tan foz, nebe atu habosu povu nia kabun iha tempo rai-hamlaha.

Tanba ne'e, ita hotu tenke matan moris no neon-na'in atu tau matan nafatin ba ita nia ukun-na'in sira nia hahalok no lala'o ukun loro-loron nian. Ita labele nonok demais no halo tuir de'it sa ida mak sira ko'alia. Ita tenke hakilar nafatin ba sira katak, oe ka rota ukun nebe sira kaer, povu mak fo. La'os sira hetan husi anjo no santo sira iha lalehan.

Se ita nonok bebeik, ita kontinua fo fatin ba sira atu obriga ita prega ita nia kaixaun loroloron. Ita terus dobrado: halo kadeira ba sira no prega ita nia kaixaun. Keta haluha katak, bibi-atan no ema ki'ak sira iha rai judeia mak haksolok ho Jesus nia moris. Herodes ho farizeu sira lae. Jesus rasik mos hateten katak Nia mai la'os lori dame, maibe lori surik. Surik nebe sei hafahe oan husi inan, hafahe maun husi alin.

Hein katak, Prezidente Horta nia regresso ho Salsinha nia rendisaun sei la lori krize foun mai povu Timor, maski sei ameasa ukun-na'in balun nia kadeira. Se nune'e duni, haka'as futu-kabun no hiit-kalsa.

Vokabulariu: Perdaun politik: pengampunan politik; roman: terang; notisia di'ak: kabar baik; notisia ksolok: kabar gembira; regresso: kepulangan; hamorin: mengharumkan; mehi-aat: mimpi buruk; Envez de: bukannya; hakari: menebarkan; haklili: menyandang diantara ketiak; matan-helik: sejenis guna-guna untuk mengelabui pandangan musuh; matan-dook: dukun; hatada: mengetahui datangnya; oe/rota: tongkat kepemimpinan; dobrado: ganda

LIA MENON

Redasaun kla'ak kuaze hanesan ho majalah Gatra periode Indonesia, ne'ebe ho lian kroat atu kurizi estadu. Kla'ak hari'i lia los no informasaun lolos. Kla'ak parabens.
7313XXX
24/APRIL/2008

Redasaun kla’ak: Obrigado ba ita. Maske nune’e kla’ak iha diferensia boot ho Gatra.

Boa noite kla'ak , Parabens Ba kla'ak tanba berani hatun notisias ne'ebe realidade akontese iha rai laran. Hakarak hato'o mos hanoin balu ba governu ida ne'e, uluk sira hakilar katak funsionariu sira uza kareta estadu lori tula familia i fim da semana, agora pior liu tan simu kupon kombustivel fan fali ba ema + funsionario balu simu uang jalan halo servisu vizita fali familia iha kupang. Maka ne'e deit obrigadu ba kla'ak.
7352XXX
13/ABRIL/2008

Redasaun kla’ak: Obrigadu ba ita ba ita boot ninia sujestoens. Ba governu oinsa hatan ba prekupasauan husi mensagem husi sani nain ida ne’e.

INDISE

Xanana Laiha Kapasidade, dalan ba antisipada
Efrem dos Anjos, Zevonia Vieira
Ukun ladun hatene ne'e mos krizi boot ida at liu tan mak osan bar-barak maibe gasta ita la hare buat ida, governu laiha kapasidade atu halo jestaun ba osan bar-barak sei hamoris krizi ida ne'ebe boot liu. Hakat liu krizi ne'e presiza elisaun antisipada. (p. 2)

Ramos Horta Sei Hatutan Dialogu Politiku Ne'ebé Hahu Tiha Ona
nuno rodriguez TCHAILORO
Iha loron 23 fulan Abril, Presidenti da Republika Ramos Horta hatoo diskursu estadu iha Parlamentu Nasional. Iha diskursu Ramos Horta koalia konaba oinsa harii estabilidade no dezenvolvimentu liutiha atentadu 11 Fevereiru. kla'ak rasik halo rezume ba asuntu ne'ebé Ramos Horta hatoo iha nia diskursu hanesan tuir mai ne'e: (p.2)

AMP, APOIO EST ESTADU ADU DE SITIU IHA ERMERA
Efrem dos Anjos
AMP fo votus konfiansa atu implementa nafatin estadu de sitiu iha distritu Ermera. Iha parte seluk sira rasik rekonese katak husi estadu de sitiu hamosu violasaun barak iha populasaun nia leet husi forsa operasaun konjunta. Pesoal balun husi AMP ne'ebe sente konsekuensi negativu husi estadu de sitiu fo sira nia votus kontra ba prolongamentu estadu de sitiu iha Ermera. Tuir observasaun ne'ebe jornalista kla'ak assiste iha uma fukun rejista numeru votus a favor atu kontinua estadu de sitiu hamutuk 29, kontra 18, abstensaun 11. (p. 4) download

OPINIAUN: Utiliza fundu petroleo atu sosa fos: Se loos mak hetan benefisiu?
Manuel Monteiro & Zeus Oliveira*
Hanesan ita hotu hatene katak iha loron Kuarta-feira, 23 Abril 2008, Prezidente Republika, Sr. Jose Ramos Horta, liu husi mensajen ba nasaun nebe hato'o iha Parlamen Nasional, husu ba Par-lamentu Nasional no Governu atu halo revizaun ba Lei Fundu Petroleo hodi bele utiliza osan ne'e atu sosa fos ba povu. Pedidu Prezidente Republika ne'e relasiona ho krize fos nebe infrenta iha nasaun barak iha mundu agora dadauk ne'e. (p.5) download
*) Autor sira ha'knaar iha Asosiasaun HAK (Hukum, hak Asasi & Keadilan), Dili, Timor-Leste.

Kaer Moris Salsina Ami Hotu Nia Ideal (dadalia ho Major Ular Rihik)
Wainhira Presidente Republika fila husi Austrália, mensajen ne'ebe hasae ba publiku mak hakarak Salsinha tenke moris atu nune'e bele hatene se mak iha nia kotuk, nusalos forsa operasaun konjunta bele implementa mensajen ne'e iha terenu. Realidade hatoudu susesu. Nusa los prosesu too Salsinha bele intrega-an. Jornalista Kla'ak halo intervista ida husi telefone ho Major Ular komandante operasaun iha Distrito Ermera, Loron 25 ho 26/04 (p. 6) download

NEPAL: Partidu Komunista Maoista Manan Boot iha Nepal
Farooq Tariq (Portavoz ba Partidu Traballadores Pakistan)
Partidu Komunista Nepal-Maoista (CPN-M) manan iha eleisaun asembleia konstituenti ne'ebé halao iha dia 10 Abril nudar pasu boot ba oin ba forsa iskerda iha rejiaun no in-ternasionalmente. Massa vota ba sira ne'ebé laiha esperiensia ba eleisaun maibe iha esperiensia luta ba direitu baziku. Fonte: http://links.org.au/ (p. 7) download

Australia Haluan Nia Fronteira Tasi
Australia asegura tiha ona "bonanza" mina no gas liutiha defini miliaun 2.5 kilometru ba fronteira tasi. Tradusaun hosi AAP. (p. 7) download

Povu Betano Hakarak Dame
Nico ZECORO
Krize politika seidauk to'o nia rohan. Deslokadus sira seidauk fila fali ba sira nia uma ida-idak. Maibe Problema foun mosu nafatin hodi taka problema tuan. Realidade hatudu ona katak iha lideransa sira koalia seluk, maibe iha implementasaun Timor-Leste moris nafatin iha krizi laran. "Durante krizi, populasaun barak mak sai trauma no vitima. Problema politika nebe akontese ne'e, to'o agora seidauk iha rohan," katak Zenilda Fernandes ba kla'ak iha Betano, Same rohan husi fulan ne'e. (p. 9) download

Moras Bibi Maten Sei Kura Iha Dili
no'olok
Ho kbiit rasik dr. Jhon Anaze hosi Canada hahu identifika moras epilepsi ka bibi maten iha Dili no iha tempu badak sei halo tratamentu hodi kura moras ida ne'e. (p. 9) download

Exonerasaun ba Administrador Sub Distritu Sira Hanesan Persegisaun Politika ba Sidadaun Funsionariu Militante Fretilin
Antoninho Bianco
Akompanâ processu reforma nebe lao dadaun iha Governu aktual ida ne, rona, hare no senti deskontentamentu nebe mosu, tanba ne’e iha oportunidade ida ne, ami hanesan representante povu ho sentimentu estado hato preokupasaun konaba ezijensia aplikasaun regras nebe justu ba funsionariu nudar faktor determinante atu assegura makina administrasaun iha país ida ne. (p. 10) download

Ideia Jurnalismu ba Dame iha Timor-Leste
Pery Mesquita
Iha Dare, durante loron tolu jornalista nain sanulu resin halibur ba training ho topiku "Konflitu no Jurnalismu ba Dame". Sira simu, rona, no diskuti kona ba asuntu konflitu no papel jurnalismu ba dame. Iha atusiasmu bo'ot wainhira apresentasaun grupu, dala ruma mosu diferensia ideas, halo apresentasaun sai dinamiku tebes. Ikus mai sira hatene, iha situasaun konflitu, jornalista no media imprensa tenki sai "ponte" komunikasaun ba sorin (pihak) hotuhotu atu hato'o sira nia aspirasaun, no mos razaun. (p. 10) download

Comarca La iha Muru: Vitima Genocida iha Seculo 20 Cambodia
Mateus Goncalves
"Dala ruma o sente hamlaha, hetan tortura, sofrimentu, lakon esperanca moris, hein o-nia loron para o atu mate? Dalaruma o sente o nia moris la iha valor kompara ho dosi pedasuk ida, surat tahan pedasuk ida? Fenomenu ida ne'e akontese ba povu Cambodia durante moris iha rejimu jenosidiu nia okos ne'ebe ukun husi Pol Pot, Leng Sary, no Khieu Sampan." (Pajina 51)

Titulu Livru : Children of Cambodia's Killing Fields: Memoirs by
Kompila no Edited : Dith Pran
Total Pagina : 199
Publikasaun : Yale
University 1997 (p. 10) download

"Labele Bandu Eurico Mai Timor”
agustinha XIMENES
Tinan 1999 liu ba ita hotu hatene akontesementu bo'ot teb-tebes mak mosu iha ita nia rai laran, milisia nebe lidera husi Eurico Guterres asaltu povu sivil hodi hasubar-an iha fatin ne'ebe deit, balun tauk ba evakua iha foho no balun mate, balun mos halai tuir milisia ba tasi sorin tanba hetan ameasa. (p. 11) download

Konta Bankaria ho $ miliaun 1, eziste?
nuno rodriguez TCHAILORO
La kleur liutiha atentadu 11/2, iha email ida ne'ebé sirkula iha Timor-Leste tomak katak Mari Alkatiri hosi partidu Fretilin transfere osan ho montante $miliaun 1 ba konta Alfredo Reinado iha Darwin. Fretilin rasik rejeita informasaun ne'e no hili dalan judisial atu rezolve problema informasaun $ miliaun 1. (p. 11) download

Agrikultor kafe preokupadu ho situasaun seguransa
IRIN
Dili, 21 April 2008 (IRIN) Restrisaun militar ba sivil iha Timor-Leste halo industria kafe ho multi millaun dolar iha perigu nia laran tamba autoridade fo ordem ba agrikultor kafe atu hases an hosi sira nia plantasaun, hodi prevene sira hosi preparasaun ba tempu kuu kafe iha fulan Maiu nia laran. Kafe liu tonelada 10.000 produz iha Timor-Leste 80 % hosi total esportasaunne'ebé hodi US $ miliaun 20 tinan ida. Ida ne'e nudar rendimentu prinsipal ba populasaun mayoria 10.000 ne'ebé hela iha distritu Ermera. (11) download

BISPO GUNNAR: FRETILIN NAKONU HO RESPONSABILIDADE
efrem dos ANJOS, vonia Vieira
Atu rezolve krizi ne'ebe akontese iha Timor-Leste persiza kontribusaun parte hotu nian, objetivu ne'e obriga ema hotu atu junta hamutuk idea lori buka dalan ne'ebe diak liu. Husi inisiativa hirak ne'e lori mos Bispu Gunnar Stalsett atu rona opiniaun no pozisaun Dr. Mari Alkatiri relasiona ho krizi ne'ebe akontese iha rai laran, iha sorumutuk ne'ebe halao iha residensia antigu primeiru ministru 22/04. (p.12) download

Audit Orsamentu Tranzitoriu Mak Sai Indikador ba Performa Governu AMP
zenilton ZENEVEZ
Ita hotu hatene katak, Orsamentu Geral do Estadu mak tinan-tinan aprova husi Parlamento Nasional mak sei finansia servisu orgaun soberanu hotu-hotu iha pais ida ne'e. Signifika katak, sei la iha orsamentu ba estado funsionamentu estado sei la-la'o. Nune'e mos sei la iha osan, funsionariu públiku, F-FDTL no PNTL sei la-simu osan, inklui dezenvolvimentu pais ne'e mos sei labele la'o. (p. 12) download

KETA HALUHAN
Governu Tarde Taka Kuak Hamate Ema: Iha loron 17 Abril 2008 – loron ne'ebe Prezidenti da Republika fila hikas hosi Darwin, membru PNTL Inspetor Tiburcio Soriano mate tanba motor ne'ebe nia hodi tama kuak laran iha Avenida Portugal Jardim Kolmera nia sorin. Dalan ne'e kuak kleur ona maibe governu tarde atu taka kuak sira iha dalan. Liu-tiha asidenti membru PNTL ne'e dalan hirak ne'e taka ho rai henek deit. Maski dalan kuak sira komesa taka ona, maibe dalan barak ne'ebe sei ameasa ema ne'ebe uza luron, hanesan kuak boot iha rua Celestino da Silva, Farol no mos fatin seluk. (p. 12) download

Download
Kla'ak Semanal
Edisaun 14, 29 Abril 2008 - download (1MB)

13 May 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 13 (19 Abril 2008)

HALIRI

Regresu Furak, Progresu Nurak

17 Abril 2008. Liuron boot nebe tutan sidade Dili ho aeroporto Nicolau Lobato, Comoro, nakonu ho hakilar no haklalak haksolok husi emar Timor oan. Haksolok hodi simu fali ulun boot nasaun Timor nebe iha loron 66 nia laran lakon husi sira nia sorin. Prezidente Republika, Dr. José Manuel Ramos Horta.

Loron 66 hafoin halo tratamentu mediku intensivu iha Darwin, Australia, tan hetan kanek todan iha atentadu 11/02 husi grupu armadu Alfredo Reinado, povu Timor barak konsidera nia regresu nudar "resureisaun" ida. Tan ne'e, povu Timor tomak iha resan atu haklalak ho haksolok hodi simu nia nudar liurai, hanesan judeu sira haklalak haksolok simu Jesus tama sidade Jerusalem. Eventu bibliku nebe katoliku sira komemora tinan-tinan iha domingo Paixaun de Ramos.

Ramos Horta la'os Jesus nebe mate tiha, liu loron 3 moris hi'as. Ramos Horta, figura numeru 1 Estado Timor-Leste nebe besik atu mate tan kanek ku'ak 3 nebe nia hetan husi tiru grupu armadu iha Metiaut, 11 Fevereiru 2008. Maski nudar figura numeru 1, maibe sai alvu mamar ba grupu armadu Alfredo Reinado nian. Maski nudar Xefe Estado nebe povu mak hili, maibe Estado foin hakfodak minutu 30 hafoin nia hetan kanek. Maski nudar Prezidente Republika, maibe nasaun iha de'it kbiit atu soi nia ho ambulansia tuan, "terceira mão", ida.

Ita hotu haksolok tan Prezidente Ramos Horta fila mai Timor ho isin nebe saudavel, maski tenke enfrenta situasaun nebe kritiku tebes. Ita barak, liu-liu sira nebe fiar na'in, bele konsidera katak, ne'e hanesan grasa boot ida husi Maromak. Hanesan Prezidente Parlamento Nasional, Fernando "La Sama" de Araújo, hateten iha sesaun parlamentar hodi simu Prezidente Ramos Horta. Barak mos konfia katak, Laureado Nobel da Paz ne'e konsegue moris tan ema Timor tomak nia orasaun ba Maromak no hamulak ba uma-lulik Timor nian. Ita la nega buat sira ne'e. Ema ida mos, inklui Dr. Ramos Horta, mos la ignora.

Importante ba ita hotu, liu-liu ukun-na'in Estado RDTL sira, atu labele haluha faktor determinante seluk nebe kontribui ba intervensaun atu salva Prezidente Ramos Horta nia moris, hahu husi 11/02 dader to'o loron nebe nia fila mai Timor. Karik balun haluha, bele rona fali Prezidente Horta nia liafuan agradesimentu nebe nia fo sai dala 2 ka 3 ona ba publiku. Iha nia liafuan agradesimentu Prezidente Horta nunka haluha atu hato'o agradesimentu ba intervensaun "Primeiro Socorro" husi Guarda Nacional Republicana (GNR), Ekipa Mediku FSI nian iha Heli Port no mediku sira iha Royal Hospital Darwin, Australia. Faktor determinante seluk mak rezistensia fizika Dr. Ramos Horta nian rasik.

Estado Timor tenke hakerek, la'os de'it iha istoria, maibe tau mos iha hanoin loro-loron, kona ba ema no entidade sira nebe kontribui maka'as atu soi Prezidente nia moris. Ita labele hanesan ema han tohu: xupa nia ben midar, soe nia sarin. Ita labele repete hahalok "maupagador" nebe ita halo iha 19 de Maio 2002 kalan iha Tasi-Tolu, bainhira simu ukun husi ONU. Ita haluha no la fo fatin espesial ba maluk solidariedade internasional sira nebe durante tinan 24 nia laran suporta intransigentemente ita nia luta ba ukun-rasik-an.

Iha ita nia istoria, ita, liu-liu ukun-na'in Estado RDTL labele moe atu rekonyese sira nia sala. Sala nebe sira halo hasoru figura numeru 1 Estado Timor nian. Rekonyesimentu sala ne'e la'os halo hanesan ita ba konfesa sala ba padre sira, maibe tenke halo parallel ho esforsu no vontade politika atu hadi'a sistema no medida seguransa ba Xefe Estado.

La'os husik Xefe Estado la'o mesa-mesak, hela izoladu sem seguransa maxima. Mos la'os haruka ambulansia tuan (xukata, edit.) atu halo intervensaun hafoin 30 minutus prezidente hetan atake.
Prezidente Republika fila ona. Ita hotu haksolok. Ita bele dehan regresu Dr. Ramos Horta nian, regresu ida nebe furak tebes. Furak tan nia fila ho isin di'ak maski tenke liu husi krize nebe hamihis ita balun nia esperansa. Maski nune'e, ita mos tenke rekonyese katak, Prezidente Horta fila mesak. Nia la hit ho justisa, la hulan ho lia los mai. Progresu kona ba prosesu investigasaun atentadu 11/02 to'o agora seidauk iha rezultadu konkretu ida. Bele dehan progresu ne'e sei "nurak." Tan nurak hela ita barak mak lakohi ko'alia kona. Lakohi book. Dala ruma tan ta'uk atu namlaek tiha molok hetan funan.

Ita hein katak ho regresu "vitima numeru 1" husi atentadu 11/02 ne'e bele tulun orgaun estado nian nebe kompetente atu dudu prosesu buka lia los ne'e lais liu tan. Ita mos hein katak, Gastao Salsinha sei tama sidade Dili iha tempu badak ho kareta especial. La'os ho ambulansia tuan hanesan Dr. Ramos Horta iha 11/02. Se lae, ita hotu sei hakoi justisa. Bainhira justisa mate, dame difisil atu hetan fatin horik iha ita nia leet.

Vokabulariu: soi: selamatkan; tohu: tebu; sarin: sepah; intransigentemente: tanpa pamrih; xukata: besi tua; namlaek: layu; horik: menetap, tinggal



Indise

Kazu Guterres Hahu Hosi Ne'ebé?
Kazu Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hahu sai ba publiku iha fulan Fevereiru 2008 bainhira Bankada Fretilin levanta kazu uza osan estadu ba benefisiu pesoal iha plenaria Parlamentu Nasional. Bainhira kazu ne'e foti iha Parlamentu Nasional membru Parlamentu Nasional husu ba Bankada Fretilin atu hatudu faktus no provas.

Fretilin Husu Governu Demite Jose Luis Guterres
Bankada Fretilin iha loron 8 fulan Abril foti fila fali kazu Jose Luis Guterres iha Parlamentu Nasional, iha biban ne'e Fretilin mai ho provas ho evidensia.

Eiz Seminarista Ne'e Hetan Alegasaun Halo Korupsaun
Nia ema ida ne'ebe sempre kalma no La'os ema ne'ebe nervozu. Kuandu iha meeting press, sempre hatan perguntas jornalista sira nian ho kalma no nakonu ho atensaun. Jose Luis Guterres, hahu koñese no estuda letra abc la to'o primeira klase ba eskola iha Soibada. Ho ninia deviza privadu ukun ho dame no domin depois kontinua ninia estudu iha seminari Dare to'o deit quinto ano, mai fali Liceu, to'o iha 1974.

Estanislao da Silva: "Iha Salan Rua Ne'ebé Nia (Jose Luis Guterres) Halo"
Bankada Fretilin levanta kazu Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres iha fulan Fevereiru maibe seidauk iha rezultadu, semana kotuk dala ida tan Fretilin levanta kazu ne'e ba publiku ho evidensia balun. Salan saida los mak Jose Luis Guterres halo bainhira asume kargu nudar Ministru Negosiu Estranjeiru? Tuir mai intervista jornalista kla'ak Nuno Rodriguez Tchailoro no Zevonia Vieira ho membru Parlamentu Nasional Estanislao da Silva ne'ebé uluk mos asumi kargu nudar Primeiru Ministru.

Lutu Metan ba Estado de Sítio
"Hau la haree iha estado de sítio, wainhira ema oho Prezidente Estadus Unidus, Jhon F. Kennedy. Hau mos la haree iha estado de sítio, wainhira bomba nakfera iha España ne'ebe rezulta ema barak mate. Iha tinan 1998, wainhira estudante sira hatun Prezidente Soeharto husi ninia kargo, laiha estado de sítio. Timor ne'e iha saida mak tenki iha estado de sítio? Atu kaer Salsinha deit mak tenki iha estado de sítio"? Mario Carrascalao husu.

Jose Brandão: "Tinan ne'e….kobertura ba 80 %, 3G, telefone publiku, internet ba eskola…."
Foin lalais Ministra Finansas Emilia Pires hasai deklarasaun katak fo prazu fulan 6 ba Timor Telecom atu hadia jestaun. Atu bele hatene liu tan signifikansia prazu fulan 6 ba Timor Telecom, Nuno Rodriguez Tchailoro dadalia ho Administrador Delegado Jose Brandão iha nia servisu fatin (11/4) atu hatene liu tan mos planu Timor Telecom ba oin. Kla'ak rasik koko atu intervista Ministra Finansas no Ministru Infrastutura maibe too dadalia ne'e hatun, ministru nain rua seidauk fo resposta atu koalia ho kla'ak too edisaun ne'e publika. Saida mak Timor Telecom sei halao iha tinan ne'e?

BOLIVIA: Konsulta gratuitu ba ema miliaun 11

CUBA: Segundu Prezidente Cuba depois de Revolusaun "Raúl Modesto Castro Ruz"
Mericio Akara relata kona-ba prosesu hili lider foun iha nasaun Cuba.

Populasaun Atauro Hetan Diskriminasaun Husi Governu Central
Atauro, rai ida nebe jeografikamente iha norte, husi kapital Dili, Timor Leste iha parte administrativa sub-distritu Atauro, distritu Dili. Ema barak konhese ilha Atauro nebe konhesidu ho ninian tasi nebe mak furak hodi dada turista lokal no estrangeiru sira ba paseiu iha fatin nee iha sabadu ho roo Nakroman.

Enerjia Alternativu Biogas husi karau nia Foer
Arsenio Pereira da Silva esplika oinsa dezenvolve bio gas husi karau nia foer.

Artista Timor, Indonesia no Australia Rejeita Sai Vitima
Angie Bexley hatete katak iha fulan dezembru 2006, artista hosi nasaun tolu servisu hamutuk hodi kria dialogu laos iha nasaun ida deit ba diferensia sosial, politika no realidade kultura liu hosi media pinta.

Labele Rona Banku Mundial, FMI no WTO
Molok baze de apoiu rahun iha tinan 1978, movimentu populares ho intereses popular forte tebtebes iha Timor-Leste. Indonesia harahun baze de apoiu, movimentu populares mos naksobu, ikus mai objetivu luta sai tiha deit duni militar Indonesia sai hosi Timor-Leste; movimentus populares mos too ohin loron la eziste.

Tesi ai Parapah kontra lei
Tesi ai Parapah ho kuantidade boot ne'e hahalok ida ne'ebe sei fo impaktu negativu ba ekolojiku Timor-Leste, tanba too ohin loron, faktus hatudu katak estragus iha area tasi ibun komesa seriu, husi tesi ai-parapah arbiru, soe foer lixu arbiru too estragus iha tasi laran hanesan kaer ikan ho soe bomba, no seluk tan.

Folin Foos Sae Bebeik, Rona Ami Nia Halerik
Folin foos iha merkadu sae ba beibeik, povu kontinua halerik tamba laiha ona kbiit atu sosa foos. Barak ne'ebé hanoin katak ho governu foun sasan sei sai baratu. Oinsa povu bain-bain nia haree konaba folin foos?

Matan Wen Horta Akompana Marxa ba Paz
Hanoin hetan loron 11 Fevereiru (11/F-red), imajinasaun ita nian la ba iha buat seluk. Prezidente da Republika, Jose Ramos Horta hetan tiru no kanek. Alfredo Reinado hamutuk ho ninia membru Leopoldinho mate kedas iha Prezidente da Republika ninia rezidensia.

LIA MENON

"Lian los mak justiça, dalan los mak demokrasia"
Uluk nanain, atu hatoó ami nia lia fuan ruma, ami hotu nia hakuak manas ba maubere ho buibere sira hotu nebe oras neé halao serviço ida nebe folin tebes ba justiça no demokrasia iha ita rain timor-lorosae. Ami hotu iha neé ksolok tebes wainhira hare maubere ho buibere nia esforço atu haklaken lia los ba mundo tomak.

Ami mos iha neé preocupa tebes ho situação nebe mak acontece iha ita nia rai laran, sinais oioin deit maka mosu. Ami mos iha grupo ida nebe hanaran an: Fórum Académico da Fretilin de Coimbra (F.A.F.C), ami iha direcção ida, ami nia actividade aposta liu ba oinsa ami bele buka halo hamutuk juventude fretilin sira nebe oras neé estuda iha Portugal, nomos halibur hamutuk oinsa bele fo ideia ba malu atu hasoru desafios boot nebe Fretilin no povo timor tomak hasoru.

Husi dalan ida neé, ami hakarak halao serviço hamutuk ho camaradas no buiberes sira, ita hamutuk, sei manan luta foun ida neé. Tamba ita hotu hatene katak; "Lian los mak justiça, dalan los mak demokrasia" lia fuan neé mak matebian sira nebe mate ba rai timor hanorin ita hotu, no ohin loron ita hotu hatene katak Fretilin mak defende lian no dalan ida neé.

Mak neé lai, ami hotu iha neé hein camaradas no buiberes sira nia resposta. Obrigado ba camarada no buibere sira nia atenção. Camarada de sempre!

Coimbra, 12 de Abril de 2008

António Guterres
Coordenador-Geral de F.A.F.C
Contacto:
Tlm. (+351)963259077
faf-coimbra(a)hotmail.com
faf-coimbra.bloqspot.com

“Aku baca liputan beras minggu ini, menarik & berani. Aku salut, Keep Fire Kla’ak.” (7336xxx).

Redasaun kla’ak: terima kasih.

“Selamat, Jornal kla’ak semakin maju bobotnya dalam beberapa aspek, salut deh.
(+614330303xx)

Redasaun kla’ak: Terima Kasih, kla’ak akan terus berbenah diri dalam memberikan informasi kepada pembaca.

Download
Kla'ak Semanal
Edisaun 13, 19 Abril 2008 - download (2.7MB)