Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

01 May 2008

Labele Rona Banku Mundial, FMI no WTO

nuno rodriguez TCHAILORO
Molok baze de apoiu rahun iha tinan 1978, movimentu populares ho intereses popular forte tebtebes iha Timor-Leste. Indonesia harahun baze de apoiu, movimentu populares mos naksobu, ikus mai objetivu luta sai tiha deit duni militar Indonesia sai hosi Timor-Leste; movimentus populares mos too ohin loron la eziste.

Maski iha esperiensia kuaze hanesan, Mozambique hetan independensia iha tinan 1975. Movimentu populares barak mak rahun iha tinan 1980 mai leten no halo Mozambique rasik adopta sistema merkadu livre. Diferensia ho Timor-Leste, movimentus populares kontinua forte no luta ba interese popular.

Diretor ezekutivu Diamantino L Nhampossa hosi União Nacional de Camponeses (UNAC) hosi Mozambique fahe nia esperiensia durante semana ida iha Timor-Leste. Mozambique nudar nasaun sosialista ne'ebé transforma an ba nasaun kapitalista iha 1987, hanesan mos Timor-Leste, iha intervensaun esterna atu kria destabilidade ba politika interna Mozambique hodi kria milisia ho naran RENAMO.

Mozambique nudar nasaun ida ho luan 799.380 Km ho populasaun hamutuk miliaun 20, no hosi numeru ne'e, miliaun 15 mak moris hanesan kamponeza. Iha sistema politika rai ne'ebé relevante tebtebes atu garantia povu nia moris. Mozambique nudar nasaun ida ne'ebé iha ezemplu diak oinsa rezolve problema rai. "Movimentu libertasaun hosi 1964 too 1974 nudar libertasaun ba povu no mos libertasaun rai", dehan Diamantino ba kla'ak iha edifisiu Oxfam (11/4).

"Tamba luta hosi movimentu sosial iha Mozambique rai laos commodity ne'ebé bele fa'an no sosa. Rai iha funsaun sosial ba interese sosial", Diamantino hatutan. Ohin loron kamponeza kiik sira la dun preokupa ho rai tamba estadu rasik rekoñese: rai estadu, rai komunidade, rai lisaun, bainhira estadu iha investimentu ruma estadu tenki halo konsultasaun uluk ho komunidade no komunidade rasik iha direitu atu halo okupasaun. Mozambique rasik adopta politika rai hirak ne'e tamba hakarak luta ba interese povu mayoria no lakohi repete erro ne'ebé nasaun viziñu sira komete, tamba privatizasaun hamosu deit terus ba povu kiik sira.

Buat importante ne'ebé Diamantino fo sai mak oinsa kamponezes ka agrikultor sira mak tenki sai rasik autor ba sira nia luta, sira nia luta labele ema seluk mak reprezenta. "Iha Mozambique kamponeze mak hamrik hodi organiza no mobiliza an laos NGO," Diamantino hateten. Kamponeze sira bele halo advokasia laos deit iha sira nia distritu ka suku det maibe iha nivel nasional no internasional. Tuir UNAC nia esperiensia ida ne'e ema toos nain sira bele halo rasik, la presiza ema seluk atu kontinua hodi reprezenta povu nia interese.

Mozambique nudar nasaun sosialista ne'ebé komesa transforma nia an ba politika neo liberalismu iha tinan 1987. Maski ho prezensa banku mundial no WTO maibe sira setor importante hanesan agrikultura, Mozambique kontinua kontra ideia privatizasaun ne'ebé organizasaun internasional sira ne'e hakarak impoen.

Bainhira halo komparasaun konaba oinsa bele movimentu sosial ne'ebé forte iha Timor-Leste, Diamantino hateten: "Movimentu sosial tenki mosu hosi baze, hahu ho movimentu kiik no kontinua halo konsientizasaun". Tuir nia Timor iha poder potensial atu forma movimentu kamponeza iha ne'ebé forte tamba iha lingua ida ne'ebé populasaun komprende hotu, ida ne'e diferente iha Mozambique.

UNAC rasik nudar movimentu sosial ida ne'ebé forte tebes iha Mozambique. Movimentu ne'e ho membru hamutuk 67.000 no iha asosiasaun hamutuk 1250 iha Mozambique tomak. UNAC rasik hanesan mos HASATIL nudar redi agrikultura Timor-Leste sai mos membru redi internasional agrikultor sira La Via Campesina.

Tuir Program Manager Oxfam Australia Keryn Clark hateten ba kla'ak: "UNAC iha esperiensia oinsa mobiliza povu hosi baze no halo advokasia iha nivel as. Bainhira ami koalia ho ami partner katak iha Timor buat hanesan la eziste, koperativa, hasae produtividade. Too agora laiha organizasaun massa. Esperiensia Mozambique importante tebtebes ba Timor, dezafiu ne'ebé sira hasoru, susesu ne'ebé sira hetan. Sira aprende buat barak no halo salan barak mos."

Sekretariu Estadu ba Agrikultura no Peska Markus da Cruz iha Seminariu ne'ebé Hasatil organiza 11/4 hateten katak: "Esperiensia sira hanesan ne'e importante atu ita hotu aprende hamutuk, maibe Mozambique dook tebtebes."Diamantino hateten: "Atu halo Timor-Leste ba oin no hetan progresu labele rona Banku Mundial, Fundu Monetariu Internasional no World Trade Organizasaun". Organizasaun hirak ne'e reprezenta interese kompania boot nian laos povu nia interese.

No comments: