Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

01 May 2008

Eiz Seminarista Ne'e Hetan Alegasaun Halo Korupsaun

almerio ALVAREZ, zevonia VIEIRA
Nia ema ida ne'ebe sempre kalma no La'os ema ne'ebe nervozu. Kuandu iha meeting press, sempre hatan perguntas jornalista sira nian ho kalma no nakonu ho atensaun. Jose Luis Guterres, hahu koñese no estuda letra abc la to'o primeira klase ba eskola iha Soibada. Ho ninia deviza privadu ukun ho dame no domin depois kontinua ninia estudu iha seminari Dare to'o deit quinto ano, mai fali Liceu, to'o iha 1974.

Revoluzaun hasoru imperializmu Indonezia akontese. "Iha tempu ne'eba hamutuk apoiu movimentu independensia ba Timor-Leste, hau mos sai membru fundador iha laran mos iha Francisco Xavier do Amaral, Ramos Horta, Mari Alkatiri, Nicolao Lobato. Dezde inisiu ema barak hamutuk komesa funda ona ASDT iha 11 Setembru 1974 nu'udar sumbrina ida ba luta independensia Timor-Leste nian husi okupasaun militar Indonezia.

Luta atu ukun aan ne'e, fundador ASDT sira komesa estuda buat barak husi movimentu independenista Dom Boaventura ne'ebe hahu revoluzasaun kontra kolonializmu portugues iha 1912 no barak liu husi aktividade politika. "Iha memoria diak ida mai hau ne'ebe to'o agora hau sei lembra nafatin. Hau Francisco Xavier, Ramos Horta ami ba same atu haree Dom Boaventura atu estuda no buka esperensia husi inspirasaun Dom Boaventura," esplika Vise Primeiru Ministru ne'e ba kla'ak iha Palacio do Governu wainhira jornalista kla'ak halao entrevista esklusivu ho nia durante minutu 30 nia laran.

Jose Luis Guterres ne'ebe dau-daun ne'e hetan alegasaun husi partidu Fretilin tanba transfere osan povu nian ba ninia kaben iha Nova Yorke liu husi kontas privadu ne'e hatutan liu tan katak movimentu independensia ninia objetivu mak hakarak hametin abut, tuir tradisaun luta ba ukun aan. "Ami ba Same nudar momentu istoriku. Jerasaun 74 fo respeitu no hakarak hatutan buat ne'ebé halao tiha ona. Ida ne'e hanesan buat ne'ebe hau lembra. Halo esklarisimentu iha fatin barak," tenik Jose Luis Guterres ne'ebe iha tempu luta ba independensia nu'udar ativista ba ukun aan ne'e.

Iha tinan 1975, Jose Luis Guterres dezloka ba iha Portugal atu estuda kimika. Maibe idealizmu ne'e nia rasik labele realiza tanba to'o tiha iha Portugal aktividade politika maka'as liu. "Iha Portugal, estudante timor-oan mos komesa halao aktividade politika. Iha Portugal iha tinan 1975, kuandu Nicolao Lobato ba Portugal molok invazaun, ami halo reuniaun entre apoiante Fretilin atu hili xefi delegasaun iha iha Portugal. Hau mak hetan votus barak liu hanesan delegadu substitutu Portugal servisu hamutuk ho Abilio Araujo," katak eiz Ministro Negosiu Estranjeiru ne'e.

Viajen politika barak mak eiz embaixador ba Estadus Unidos ne'e halao iha tempu rezistensia nia laran. Iha fulan Juñu tinan 1975, Jose Luis Guterres ba iha rai pizza, Italia; liliu iha rai Torino atu partisipa seminariu konaba movimentu libertasaun iha nasaun paizes lingua Portugeza. "Ida ne'e hanesan primeira seminariu ne'ebe mak hau tuir antes funu atu tama iha Timor," hateten Jose Luis Guterres ne'ebe konsege hasoru mos Prezidente Mozambique, Samora Machel hamutuk ho delegasaun ne'ebe xefia husi Mari Alkatiri.

Karrera Jose Luis Guterres nu'udar aktivista komesa aumenta ba bebeik. "Iha tinan 1977, hau hanesan nomeadu reprezentante iha Angola," dehan Jose Luis Guterres ne'ebe iha tinan 1999 tuir konsulta popular iha Lisboa ne'e.Wainhra jornalista kla'ak husi ninia sentimentu konaba karreira ne'ebe daudaun ne'e nia assume, Jose Luis Guterres esplika katak husi nia parte, nia laos ema pessoal ida ne'ebe gosta buka funsoens. "Hau laos ema buka funsoes. Hela diak ho familia ka mai Timor fo kontribuisaun para hadia estabilidade atu povu labele terus tan," tenik Jose Luis Guterres ne'ebe mak gosta rezolve problema liu husi dialogu, debate, maibe laos konfrontasaun.

No comments: