Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

01 May 2008

Populasaun Atauro Hetan Diskriminasaun Husi Governu Central

Atauro, rai ida nebe jeografikamente iha norte, husi kapital Dili, Timor Leste iha parte administrativa sub-distritu Atauro, distritu Dili. Ema barak konhese ilha Atauro nebe konhesidu ho ninian tasi nebe mak furak hodi dada turista lokal no estrangeiru sira ba paseiu iha fatin nee iha sabadu ho roo Nakroman.

Mayoria populasaun Atauro moris hosi vida nudar peskas. Maibe lahaluha populasaun hatudu nafatin sira nia disiplina no oin midar ba ema hotu nebe halo visita ba sira rain, tanba kaer metin ba kultura no relijiaun protestante nian, nebe metin no buras iha sira ninia fuan no hanoin. Maibe Atauro nia rai furak nee la refleta komunidade nia moris lorloron nebe mak kuandu ita ba hare ho matan, katak Atauro rai ida nebe furak duni. Maibe ita sente triste ho vida moris povo rai ketan nee ho problema oin-oin. Hafoin Iha elisaun 2008 nian laran, partidu politiku barak halo kampanha sai tama suku hodi faan nia programa politika no promete buat oioin ba komunidade Atauro. Maibe relidade hatudu oin seluk. Katak laiha partidu politiku ida mosu iha neba atu hatan ba problema nebe povo rai Atauro rasik infrenta ho identidade nia povo sai izoladu tebes no laiha dalan para atu hatoo sira nia kondisaun real nebe mak infrenta.

Depois hadulas tiha rai Atauro durante semana ida nian laran, no tama sai husi Suco hanesan Suco Vila Maumeta, Maqueli, Macadade, Biqueli no Beloi, ONG Luta Hamutuk simu keixa no prekupasaun barak konaba asunto Dezenvolvimentu nebe hato'o husi Komunidade Atauro rasik. Iha semana liu ba, ekipa ida hosi Luta Hamutuk nebe mak halao sira nia programa hodi fahe informasaun ho Objektivu atu habelar informasaun sobre Timor Leste nia riku soin; Mina, Gas no Informasaun kona ba Orsamento Geral do Estado, Diretor NGO Luta hamutuk, Merisio Akara hateten; "programa ida nee laos ba dala uluk ami halao iha ita nia rain, maibe programa hanesan nee ami realiza tiha ona iha fatin balun, iha Distrito Lautem, Baucau, Viqueque, Manatuto, Same no Aileu. Diskusaun konaba asuntu riko soin, Mina ho Gas no Orsamentu Geral do Estado, populasaun sente iha problema barak maka sira infrenta durante nee no lahatene atu lori ba nebe no ba se'e atu hátan ba sira nia problema. Eletrisidade sai faktor importante ba ema nia moris hodi bele halo movimentu ho diak, maibe Realidade hatudu katak too ohin loron rai Atouro sei nakukun nafatin no populasaun sei moris iha nakukun laran".

Suco Macadade, hanesan Suco ida nebe dook liu Suco hotu-hotu iha Atauro. Agora dadaun bele hetan ona aksesu transporte. Mesmu estrada nee foin mak tama iha faze pengerasan. Kestaun Prioridade iha Suco Macadade mak hanesan Kondisaun Escola Primaria mak aat liu tiha ona no hein para anin bot mai Sobu deit. Ida tan mak, persiza tebes governu hadiak sira nian kondisaun merkadu nebe la kondis no kakuluk taka ho Nu Tahan, agora kakuluk dodok liu ona. Tamba nee iha luta hamutuk nian konferensia da imprensas, nebe mak halao iha loron 16/4 hato'o nia Preokupasaun. Tuir Diretor Luta Hamutuk katak "semana ida tomak ami hamaluk sira iha neba no sente duni saida maka sira infrenta no tanba sa sira infrenta, tan nune ami hakarak husu ba iha orgaun nebe kompetente atu toma konsiderasaun ba iha difikuldades mak ita nian populasaun Atauro infrenta. Programa dezenvolvimentu tenki habelar ba fatin hotu iha rai timor leste inklui rai Atauro nebe sai hanesan eksemplu ba falta husi progarama governo rai nee nian konaba dezenvolvimentu.Ita tenke iha konsiensia nasionalismu nebe integradu, planeamentu ba dezenvolvimentu, nomos tenke integradu no iqual ba fatin hotu-hotu, inklui Atauro".

No comments: