Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

01 May 2008

Artista Timor, Indonesia no Australia Rejeita Sai Vitima

Angie Bexley (Angie.Bexley(a)anu.edu.au)*
Iha fulan dezembru 2006, artista hosi nasaun tolu servisu hamutuk hodi kria dialogu laos iha nasaun ida deit ba diferensia sosial, politika no realidade kultura liu hosi media pinta.

Kolaborasaun ne'e hamosu mapa boot haat ne'ebé ilustra istoria injustisa estadu, konflitu, meiu ambiente no esplorasaun rekursu, no esperansa ba futuru. "Ami Rejeita Vitima" ne'e nudar deklarasun konaba nesesidade ba komunikasaun kultura entre Australia, Indonesia no Timor-Leste. Projetu ne'e halo ho kbiit rasik no involve grupu arte koletiva tolu: Gembel (Timor-Leste), Taring Padi (Indonesia) no The Culture Kitchen (Australia).

Ideia ba projetu mosu iha Canberra, iha ne'ebé artista pinta husi The Culture Kitchen ho artista Taring Padi hela iha Australia, Jon Priadi no Aris Prabawa. Hahu ho projetu ne'ebé hahu iha Canberra ho lalais lao liu tiha fronteira kapital Australia. Bainhira sira koalia barak, projetu ne'e moris buras liu tan no nia kapasidade atu inkopora ho perspetiva artista Indonesia no Timor-Leste.

Iha faze viajen, artista sira involve iha dialogu, konversa no visual, isu lokal no internasional. Sira komunika liu hosi variedade media visual no pinta, inklui pinta hena boot, ai, stensil no pinta ho liman. Projetu ne'e rezulta filme koloridu ne'ebé dokumenta prosesu servisu. Filme ne'e halo ho sound-track ne'ebé inklui knananuk husi Gembel, banda hosi Jogjakarta, Shaggydog no Teknoshit (eis banda Taring Band).

Koletiva Indonesia Taring Padi (literalmente, nehan hosi planta haree no metafor hosi poder povu) harii 1984 iha Jogjakarta. Grupu ne'e koñesidu ho kretividade ne'ebé emfaze iha koletividade, orienta liu ba prosesu ba produsaun arte. Taring Padi iha istoria halo kolaborasaun ho sosiedade seluk grupu focus iha nasaun laran mos iha nasaun liur ho aprosimasaun ne'ebé orienta ba povu.

Artista ne'ebé baze iha Canberra forma The Culture Kitchen iha Dezembru 2006 ho objetivu atu komunika sira nia arte no sira nia preokupasaun sosial no politika. Artista sinti katak dalan ba Australianu barak iha esperiensia no hatene kultura seluk dala barak liu hosi media deit hanesan televizaun no notisia hosi kompania boot sira. Projetu ne'e nudar oportunidade ba artista hosi kultura diferente atu diskuti isu jeral diretament, hosi sira nia perspetiva rasik ho hakotu tiha manu ain sira.

Naran koletiva Timor oan, Gembel ne'e nudar liafuan Indonesia ho sentidu 'moris iha dalan/gosta halo problema', no nudar reflesaun diretu ba oinsa ajensia dezenvolvimentu, governu no media internasional haree juventude timor. Figura juventude Timor oan nudar kria problema, sunu uma no naok sasan sai nudar imajen jeral durante krize 2006 ne'ebé akontese iha nasaun kiik. Membru hosi Gembel hakarak hatudu katak Juventude Timor laos atu estraga no la kontroladu.

Iha lian ne'e, Gembel refere ba 'Maubere', inisialmente termus derogativu ne'ebé Portugez uza atu refere ba Timor oan iha tempu kolonizasaun iha illha sorin balun (1511-1975). Termu Maubere hasae iha tempu revolusaun 1970, ne'ebé signifika orgullu nudar Timor oan no sai simbolu forte iha movimentu ba independensia Timor. Ba grupu ne'e, Gembel simboliza Maubere no esensia liu ne'ebé signifika juventude Timor moris iha sidun sosiedade Dili iha parke Borja da Costa.

Kolaborasaun liu fronteira kultura
Jon Priadi no hau rasik, armada ho mapa, halo viajen dala uluk ba Timor-Leste no servisu hamutuk ho artista Timor. Tamba preokupasaun seguransa iha Timor, desdie katak The Culture Kitchen sei viajen ba Indonesia atu servisu ho Taring Padi iha Jogjakarta. Iha Jogjakarta, Taring Padi no The Culture Kitchen haree no foti imajen Gembel sira servisu atu pinta no mos filma mensajen iha kamera atu hetan komprensaun ba kontestu no kondisaun servisu artista iha Timor-Leste.

Atu servisu iha mapa, grupu halao diskusaun inisial konaba topiku diferente iha ne'ebé sira hakarak servisu.Troka istoria, ideias no troka prespetiva no sira deside atu servisu. Ida hahu pinta imajen ida, sira seluk si kua no grupu seluk sei imprime imajen iha mapa.

The Culture Kitchen adapta ho diak ba kondisaun servisu ne'ebé diferente radikalmente ba pinta manual iha Indonesia, hanesan uza 'forsa ain' atu tau karimbu ba imprime iha mapa. Artista Australia moris ho kostume ba sensu nain koletivu. Bernie Slater, ida husi pioneiru The Culture Kitchen esplika: "Servisu koletivamente diferenti oinsa ita servisu normalmente iha uma. Sentidu arte politika sai forte bainhira konaba povu servisu hamutuk halo arte kompara fali ho nain ba servisu.'

Ba esperiensia multiple ba servisu hamutuk iha mapa fo projetu ba lidun kritiku. Artista Fitriani, fo pontu importannte: 'Iha projetu, ami servisu hamutuk, ami halo arte hamutuk, liu ne'e ami mai aprende problema ba ami nia maluk iha Timor-Leste no Australia. Sira mos mai atu komprende problema ne'ebé ami hasoru iha Indonesia. Hamutuk, ami espera atu komunika ami nia preokupasaun ba audiensia luan liu.'

Kolaborasaun entre Timor oan no Indonesia bele fo surpreza tamba Timor-Leste vota 80 % ba independensia hosi Indonesia. Krime ne'ebé Indonesia komite durante okupasaun tinan 24 dokumenta ho diak. Maibe artista Gembel ho lais fo sai katak komitmentu atu buka justisa ba sidadaun Indonesia, hodi hateten:'Laiha demokrasia iha Indonesia signifika laiha justisa iha Timor-Leste.' Ida repete dala barak entre artista Timor oan no Indonesia ne'ebé refere prosesu justisa ne'ebé buka hela ba krime komite hasoru humanidade durante ukun ordem foun. Grupu pro demokrasia barak hosi Indonesia suporta direitu ba ukun rasik iha Timor-Leste.

Agora, iha Timor-Leste ne'ebé independente, simu kultura progresivu hosi Indonesia, artista Timor oan fo bemvindu. Ida ne'e espika tamba sa Timor oan haree laiha problema atu adopta liafuan Indonesia hanesan koletiva. Artista rua hosi Taring Padi ne'ebé moris kleur iha Timor desde independensia dezenvolve media, inklui kua ai, imprime ba hena boot no liman badain hosi au no halo surat tahan

Knaar ikus ho sasukat metru 3.30 x 2.50, ho tema ho konesaun: direitu umanus, rekursu, meiu ambiente no hamutuk. Screen no imprime imajen iha ai nudar ida ne'e interesante tebtebes atu konta sira nia istoria rasik. Refujiadu ne'ebé ho difikuldade simu ho ro ho kilat boot kompletu; refujiadu hela iha lona UNHCR nia okos; labarik feto taka nia oin ho nia liman iha fatin konflitu Timor-Leste, Aceh, Poso, Sulawesi. Mapa seluk hatudu stensil ho figura umanu iha ne'ebé kiik liu hanesan sira monu iha pipa mina ne'ebé lokaliza iha tasi Timor. Hena boot ikus suku hosi kua ai halo koloridu simboliza bandeiras.

Mensajen mak esperansa ida, husu solusaun paz ba situasaun politika, ekonomia, konflitu sosial ne'ebé iha relasaun ho nasaun tolu. Artista Taring Padi, Doddi, fo konkluzaun kapas: 'Ami kontente iha ne'e maibe ami mos koalia seriu. Ami koalia konaba realidade sosial iha nasaun idaida no injustisa estadu iha ne'ebé povu bain-bain sai nudar vitima. Too ona sai nudar vitimaAmi rejeita atu sai vitima!'.

*) Agora kompleta hela PhD iha Independensia Timor-Leste no Juventude iha Australian National University (ANU). Artigu ne'e fo sai tiha ona iha insideindonesia.org no hakerek nain haruka ba kla'ak atu publika.

No comments: