Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

03 October 2008

Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)


HALIRI
‘Professor’ Iha Korupsaun
Buat ida nebe ema la haluha bainhira Xanana Gusmao nudar presidenti CNRT iha kampaña ba eleisaun jeral iha 2007 hateten katak se mak naok 50 sent, sai! Liafuan hirak ne’e mak repete iha fatin nebe Presidenti CNRT vizita. Ohin loron naok 50 sent, sai, sai tiha ona topiku komik nian ka bahan lelucon.

Liutiha tinan 1 governu AMP nebe Xanana Gusmao xefia; korupsaun sai at liu. Ema barak hakilar atu kombate korupsaun, media lokal no internasional fo sai kazu korupsaun, maibe governu konsidera nudar parte husi kampaña partidu opozisaun, tamba ne’e governu taka tiha sira nia tilun ka rona maibe tama husi tilun sorin sai fali tilun sorin. Governu laiha sasukat oinsa atu kombate ba kazu korupsaun hirak ne’e. Se haree fila fali ba kotuk, diferensia entre governu Fretilin no AMP: uluk governu dezafia ema atu hatoo faktus korupsaun nian, agora iha faktus barak maibe konsidera la ejiste. Ida ne’e la signifika katak governu Fretilin laiha korupsaun.

Governu AMP foin konsidera iha korupsaun iha governu laran bainhira Millenium Challenge Coorporation (MCC) hakarak atu fo ajuda osan US $ 300 miloens ba governu bainhira Timor-Leste iha notas diak relasiona ho korupsaun. Maibe dala ida tan responsavel MCC iha governu DR. Joao Mariano Saldanha defende governu AMP katak notas Timor-Leste la diak tamba kazu korupsaun barak iha 2006; katak dados nebe uza ne’e dados governu anterior ninian ou iha liafuan seluk Joao Mariano Saldanha hakarak hateten governu AMP diak liu.

Parte husi esforsu atu simu osan husi MCC, parlamentu nasional prosesa lalais Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nebe nudar inisiativa diak ida atu hatudu ba MCC katak Timor-Leste seriu duni atu kombate korupsaun. Parte husi kampaña atu hetan tulun husi governu Estadus Unidus, Primeiru Ministru Xanana Gusmao ba dala uluk halo suspensaun ba diretor Institutu Jestaun ba Ekipamentu no SAS tamba konsidera halo korupsaun, maski atuasaun ne rasik la liu prosesu formal tuir lei funsionamentu publiku nian. Primeiru Ministru brani atu foti desizaun deit ba nivel diretor nebe iha tendensia ba persegisaun politika, maibe laos politika atu kombate korupsaun ida nebe diak. Iha nebe deit korupsaun la haree ba rasa, idade, feto ka mane, boot ka kiik no klaru katak korupsaun la hatene partidu politiku.

Governu AMP han basa makas bainhira Transparency International, organizasaun nebe tinan-tinan monitora korupsaun mundial fo sai katak Timor Leste nia korupsaun sai at liu; husi ranking 123 (2006) ba 145 (2008). Governu atu responde relatoriu Transparency International oinsa? Publiku nia preokupasaun laos boatus deit, minimu relatoriu Transparency International hatudu tiha ona.

MCC atu fo tulun ba governu AMP? Klaru katak kondisaun atu hetan tulun husi MCC laos notas iha korupsaun deit, iha kondisaun 17 nebe tenki hatudu benefisiu signifikante hanesan Timor-Leste bele garante kapital suli livre iha Timor-Leste nebe signifika katak laiha politika protesaun ba interese nasional; presiza iha titulu rai nebe klaru atu fasilita kapital nebe suli mai Timor, partisipasaun feto iha edukasaun aumenta.

Timor-Leste, presiza duni osan husi MCC, bele haree husi esforsu governu Fretilin no AMP. Korupsaun nebe ohin loron, uluk ita lakohi sai nasaun koruptu hanesan Indonesia, performance Indonesia iha tinan 2008 diak liu fali Timor (pozisaun126); signifika katak uluk ita aprende atu labele repete eror nebe Indonesia komete, maibe, agora ita aprende tiha ona no lakohi husik. At liu tan, Indonesia nebe sai mestre ba korupsaun, ohin loron ita aprende no sai matenek liu fali Indonesia. Tamba ne’e, ita hetan gelar professor iha korupsaun.

Iha tempu Indonesia, ema barak nebe sai nudar funsionariu publiku ka PNS justifika hahalok korupsaun tamba dehan ne’e laos Timor nia osan; osan husi invazor Indonesia; balun halo korupsaun hodi ajuda rezistensia. Agora, korupsaun ne’ebe halo ita naok duni povu ne’e nia osan; osan husi fundu minarai. Iha parte ida Timor oan bele sai orgullu tamba maski nasaun foin harii Timor-Leste nia sistema fundu petroliferu en termus ba transparensia sai numeru 2 iha mundu. Kestaun boot mak oinsa sistema fundu petroliferu nebe iha kontrola husi Parlamentu Nasional, Governu, Bank and Payment Authority (BPA), Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu no labele hasai osan husi fundu petroliferu se la liu husi orsamentu jeral estadu bele aplika mos ba utilizasaun fundu petroliferu; bainhira iha kontrola liutiha orsamentu jeral estadu ne’e parlamentu nasional aprova.

Relatoriu Transparency Internasional nudar pankada boot ba governu AMP em termus politika rai laran, maibe en termus Internasional ita rasik moe tamba ida ne’e reflete katak ita rasik laiha komitmentu politiku atu kombate korupsaun. Relatoriu ne’e reflete katak buat ruma salan ho fiskalizasaun husi Parlamentu Nasional, Inspetor Jeral, PDHJ no liu-liu Prokurador Jeral nebe la forte atu kombate korupsaun. Lalais ka kleur, presiza iha duni vontade no komitmentu politika atu kombate duni korupsaun tamba korupsaun haterus povu tomak no kuandu daet ona, susar atu kura. Korupsaun la koñese rasa, idade, feto ka mane, iha relijiaun ka lae, uluk autonomia ka ukun an, sa tan korupsaun koñese partidu politiku.