Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

28 December 2008

Kla'ak Semanál Edisaun 39 (28 Dezembru 2008)

Kla'ak Semanál Edisaun 39 (28 Dezembru 2008)


Haliri
Timor-oan la merese hetan MCC tanba?...
Timor-Leste la merese fundu husi MCC (Millennium Challenge Coorporation), deklara instituisaun ne’ebé kaer fundu ne’e. Fundu MCC ne’e nasaun amigu Estadus Unidus da Amérika mak estabelese atu ajuda nasaun ki’ak sira hanesan ita. Se ita merese karik, fundu ne’e sei osan ba ita nia nasaun tokon atus ba atus atu ajuda harii infraestrutura sira ne’ebé bele ajuda ita sai husi pobreza. Maibé lae. Tinan ida ne’e, hanesan tinan uluk, Timor-Leste kontinua la merese. Tanba sá? Tanba korrupsaun.

Korrupsaun ida ne’ebé, oinsá? Ida ne’e mak agora sai fali debate boot. Ita dun ba malu sé mak halo korrupsaun, sé mak na’ok Estadu nia osan, sé mak fó proyek ba fe’en sira ho la’en sira, ba sobriñu sira. To’o ikus, enkuantu boot sira dun malu ba mai, sira haluhan tiha katak povu ki’ik sira dun duni ba sira.

Presidente Ramos-Horta responde ba fallansu husi Timor-Leste atu hetan fundu ne’e hodi dehan fali katak MCC ne’e ko’alia arbiru de’it. Korrupsaun iha Timor-Leste laiha, oinsá mak MCC bele dehan ita nia nasaun ne’e pratika korrupsaun? Ne’e halo ema barak mak hamnasa, liu-liu ema-boot sira husi komunidade internasionál tanba ita nia Prezidente halo-an hanesan labarik no laiha maturidade. Maluk sira iha Timor-Leste hatete momoos de’it, Sr. Presidente da Repúblika fasilita korrupsaun iha ita nia rai doben.

Depois mai fali intelektuál ekonomista ida naran Dr. João Mariano Saldanha. Dr. João Mariano hatudu liman katak governu anteriór, governu FRETILIN, mak satan netik Timor-Leste nia xanse atu hetan fundu ida ne’e. Sé mak la koñese Dr. João Mariano nia istória mak monu ba ninia fitas. Atu defende ninia kadeira, nia tenke ko’alia tuir versaun ne’ebé ninia patraun sira fó-sai hanesan versaun ofisiál.

Ita haree didi’ak istória ba Timor-Leste nia esforsu atu hetan fundu husi MCC, komesa husi tinan 2003, Timor-Leste nunka falla dala ida atu atinje (memenuhi) standar ka syarat sira ne’ebé MCC estabelese. Porezemplu, Timor-Leste sempre iha kontrolu ida di’ak ba korrupsaun. Iha 2007 ho 2008, indikadór ida ne’e monu kedan ba mean i indikadór ida ne’e tun hela ba bebeik. Iha 2007 Timor-Leste hetan pontu mean ba dala-uluk, iha 2008 pontua mean ne’e tun aat liu fali.

Iha 2007 bainhira Timor-Leste la konsege hetan indikadór ida di’ak, MCC sei husu ba governu Timor-Leste atu hadi’a sira nia an halo didi’ak, katak implementa medida para halakon korrupsaun. Maibé saida maka akontese? Korrupsaun ho nepotizmu komesa mosu kedan husi lideransa máximu. Vice Primeiro Ministro nia feen rasik hetan fali saláriu internasionál tanba vida iha sidade boot New York ne’e karun. Nu’usá mak la tuir nia la’en mai Dili ona? Ema husu.
Depois Secretario de Estado Miguel Manetelu ho Vice Ministra Madalena Hanjam halo mainupalasaun hodi sira mak simu uluk fali pakote rekuperasaun ba IDP sira, maske sira na’in rua la hetan estragu ruma ba sira nia sasán durante krize 2006.

La kleur Primeiro Ministro rasik, Sr. Xanana, fó fali kontratu single source ho folin $14 jutas ba ninia belun di’ak no mós militante ninia partidu, Sr. Germano da Silva Cs. atu sosa foos. Sr. Germano nia parseiru sira iha kompañia Três Amigos ne’e mak la seluk la leet, Ministro da Economia e Dezenvolvimento nia feen rasik, Sra. Kathleen Gonçalves.

Tuir fali mai, Ministra da Justiça, Sra. Lucia Lobato mós lakohi lakon hodi fó kontratu single source ba ninia la’en, Sr. Americo Lopes atu hadi’a prizaun Becora. Kontratu seluk nia fó fali ba ninia belun sira iha Indonézia. Depois, uainhira kuandu jornalista sira fó-sai ninia hahalok korruptu sira ne’e, nia tenta taka fali jornalista sira nia ibun ho lei difamasaun.

Lista insidente korrupsaun ne’ebé involve ministru ho ministra sira kontinua, ita mak laiha de’it fatin atu hakerek hotu. Agora tansá mak Timor-Leste la merese hetan fundu MCC ba tinan ida ne’e, imi husu?

Imajina. MCC ne’e fundu ida atu ajuda governu husi rai sira ne’ebé kiak atu tulun sira nia povu sai husi pobreza. MCC ne’e osan barak, dolar juta atus ba atus. Se MCC fó karik fundu ne’e ba governu ne’ebé Sr. Xanana kaer, osan juta atus resin sei monu hotu ba se nia bolsu? Povu kiak sira nia bolsu? La hetan boy! MCC mós la’ós beik i sira mós la mehi atu halo ministru ho ministra sira iha nasaun terseiru mundista ida hanesan ita nian sai riku ho povu Amerikanu nia kosar-been.

Felizmente ba ministru ho ministra sira, ba señór deputadu sira, osan husi Fundo de Petróleo agora ajuda hela hasai sira husi pobreza. Sira nia saláriu fulan-fulan boot tan ba beibeik de’it, sira simu tan karreta luxu Prado ka Pajero. Germano sira ho Lucia Lobato sira, Romeu sira ho Natalino sira goza ho riku-soi ida Timor-oan nein ida konsege goza iha ninia vida. Dr. João Mariano Saldanha mós goza nafatin ho ninia kadeira hanesan nia sempre goza husi tempu uluk kedan. Agora sira hakilar ho lian aas atu dun kulpa ba malu to povu nia halerik mak sai fali hanesan buat barullu biasa ida.

Infelizmente ba povu ki’ik sira, sira tenke kontinua ho sira nia mimpi di siang bolong atu loron ida sira mós sai netik husi pobreza.