Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

28 October 2008

Kla'ak Semánal Edisaun 34 (28 Outubru 2008)


HALIRI
Xanana: Mandela ka Mugabe?
Ha’u-nia belun ida hatete mai ha’u katak oinsá ita rekorda lider hotu-hotu iha istória la’ós depende ba ninia entrada iha lideransa ne’e maibé oinsá nia husik ninia lideransa. Ha’u fó ezemplu hosi lider na’in rua iha mundu kontemporáneu: Nelson Mandela hosi Áfrika du Súl ho Robert Mugabe hosi Zimbábue. Ha’u lalika explika tan buat barabarak maibé ita hotu hatene katak maske lider na’in rua ne’e husik hela istória ida nakonu ho sabedoria, korajen ho izensaun (ema ne’ebé sakrifika nia an atu luta ba ema seluk nia di’ak), ohin loron sira na’in rua ramata ho fama (reputasaun) la hanesan. Nelson Mandela kontinua hanesan estadista ida ne’ebé hetan respeitu, la’ós de’it hosi ninia povu maibé povu mundu tomak, i Robert Mugabe sai ema ne’ebé ema hotu-hotu hakribi, iha ninia rain Zimbábue ka iha rai-seluk.

Iha ita-nia rain, prosesu hakerek istória kona-ba ita-nia luta sei nurak hela, karik tanba ita-nia istória ba libertasaun maka seidauk ramata. Asua’in sira ne’ebé monu ona iha funu-laran, sira nia istória hein de’it atu hakerek, maibé asua’in balu sei kontinua luta nafatin hodi kaer kargu polítiku nu’udár prezidente ka primeiru ministru. Karik sakrifísiu ne’ebé sira halo durante tinan 24 nia laran seidauk hotu, tan ne’e sira sei ejije nafatin espasu atu fó últimu sakrifísiu ba sira nia povu? Ka sira ladún iha konfiansa ho buat ne’ebé sira alkansa bainhira sira lidera luta ba ukun-rasik-an? Asua’in sira ne’e loke nafatin sira nia an ba mundu tomak atu halo julgamentu finál ba sira nia an.

Rober Mugabe halo duni buat ne’e. Hafoin lidera ninia povu kore-an hosi rejime ema-mutin nian iha Rhodesia, Mugabe hakarak kontinua nafatin lidera ninia povu iha era libertasaun no Rhodesia muda tiha naran ba Zimbábue. Maibé ohin loron mundu tomak hateke ba Robert Mugabe nu’udár lider ida aat liu iha Áfrika hafoin nia halo manobra tun-sa’e para mantein nia an iha podér enkuantu ninia povu hetan viloénsia, hamlaha ho terus oioin. Hosi asua’in sai fali ba ema ne’ebé mundu tomak hakribi tan de’it ambisaun ba podér.

Iha Áfrika du Súl, Nelson Mandela mós lidera ninia povu atu kore-an hosi rejime ema-mutin nian. Bainhira hetan tiha libertasaun, Mandela hetan pressaun hosi ninia konterráneu sira no mós nasaun sira seluk atu lidera nafatin ninia povu ba oin. Maibé liu tiha ninia primeiru termu, Nelson Mandela husik kedan ninia kadeira hodi entrega ba lideransa foun. Ba ida ne’e Nelson Mandela hetan respeitu maka’as liu tan, hosi ninia nasaun no mós hosi mundu tomak.

Saida maka ita nia lider sira iha ita nia rain bele aprende hosi ne’e? Ita haree ba ita nia lider karizmátiku, José Alexandre Gusmão, koñesidu liu ho naran funu, Kay Rala Xanana. Hafoin ukun-rasik-an, hanesan Nelson Mandela, Xanana hetan pressaun hosi ninia povu ho nasaun sira seluk atu lidera nafatin Timor-Leste ba oin. Maibé diferente hosi Mandela, Xanana buka meiu oioin atu nia kontinua nafatin kaer podér polítiku. Nia forma fali partidu ida atu konkorre iha eleisaun para sai primeiru ministru. Rezultadu hosi Xanana nia desizaun ne’e hanesan dezastre boot ida, ba ninia prestíjiu no mós ba ninia povu.

Iha eleisaun jerál, Xanana ho ninia partidu CNRT lakon boot maske iha tinan lima liubá povu tomak hateke ba naran Xanana ho CNRT nu’udár objetu sagradu ne’ebé halibur Timor-oan tomak, hosi lorosa’e to’o loromonu, hosi tasi-feto to’o tasi-mane. Piór liután, oras ne’e Timor-oan barak liu maka hateke ba Xanana hanesan lider ne’ebé iha maka ambisaun ba podér. Balu até du’un ba nia hanesan autór ba krize iha 2006 hodi liga mós nia ho atentadu iha 11 Fevereiru. Ninia prestíjiu iha komunidade internasionál mós monu. Até agora nia seidauk sama ain iha Portugal, maske nasaun amigu ida ne’e iha relasaun ida espesiál tebetebes ho ita-nia rain.

Indikasaun hosi instituisaun internasionál sira seluk mós hatudu katak Xanana la’ós lakon de’it ninia prestíjiu maibé lakon mós ninia moral polítika, se nia iha duni uitoan. Timor-Leste sai koñesidu ho korrupsaun dezde Xanana kaer kargu primeiru ministru. Depois, foin daudaun Xanana ameasa atu kaer ema ne’ebé expresa sira nia polítika liu hosi demonstrasaun. Xanana haluhan tiha katak nia primeiru ministru de’it, la’ós juís, nein polísia.

Se ita haree fali ba Robert Mugabe nia istória, iha paralelu (buat hanesan) barak entre figura rua ne’e. Robert Mugabe konsege dura liu tinan 20. Xanana foin komesa iha tinan ida nia laran. Se Xanana sai figura ida koñesidu iha livru istória kona-ba Timor-Leste iha aban-bain-rua, iha tendénsia atu hatudu katak figura ne’e sei koñesidu liu ho ninia paralelu ho figura sira seluk hanesan Robert Mugabe, Idi Amin, General Soeharto ho Mobuto Sesi Seko duké Xanana nia lideransa iha luta ba ukun-rasik-an. Ba Timor-Leste nia di’ak, ita hein katak istória sei la hakerek nune’e.