Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

15 May 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 14 (29 Abril 2008)

HALIRI
Notisia Di'ak ka Mehi Aat?
Prezidente Republica, Dr. Ramos Horta fila ona husi Darwin hafoin halo tratamentu ba kanek nebe nia hetan iha atentadu 11/2 husi grupo armadu Alfredo Reinado ho Gastao Salsinha. Gastao Salsinha entrega-an ona ba forsa operasaun konjunta "Halibur" hafoin negosiasaun naruk ho reprezentante governu no uma kreda. Rogerio Lobato nebe hetan pena tinan 7 tan fahe kilat ba grupo sivil iha 2006 mos hetan ona indulto prezidensial hamutuk ho dadur besik na'in 80.

Independentemente husi "perdaun politiku" estado nian ba Rogerio, tan ema balun sei hahusuk nafatin no maka'as hasoru desizaun prezidensial ne'e, ita bele dehan katak, roman sinal esperansa ba moris hakmatek hahu mosu dadaun ona ba ita. Sa tan, periudu estado emerjensia mos remata ona, maski iha distrito Ermera, implementasaun estado de sitio sei la'o nafatin. Ita hein katak, hafoin Gastao Salsinha entrega-an, povu Ermera mos sei hakat tuir nia maun alin - inan feton iha distrito seluk atu goza liberdade nebe sira lakon tiha durante fulan 3 nia laran. Liberdade nebe la'os importante de'it, maibe determinante tebes ba sira nia moris. Liberdade atu ba ku'u sira nia kafe nebe tasak hotu ona no hein hela sira.

Bainhira hare roman esperansa ba moris hakmatek hakbesik mai ita, ita bele konsidera biban ne'e nudar notisia di'ak ida. Notisia di'ak, tan ita iha fiar katak terus naruk durante tinan 2 nia laran, besik to'o nia rohan ona. Fiar ne'e iha, tan la iha ema ida mak hakarak moris bebeik iha terus laran. Sa tan, hakarak terus bebeik. Ema bulak mos lakohi terus. Ema timor la'os ema bulak.

Maibe, notisia di'ak ba ema timor, la automatikamente signifika notisia ksolok. ba ema hotu. Liu-liu ba ema ukun-na'in sira. Ukun-na'in sira, iha nebe de'it, inklui iha Timor, preoukupa maka'as liu ho sira nia ukun do ke povu nia moris. Ba ukun-na'in sira, notisia di'ak ka notisia ksolok mak notisia nebe bele tulun sira hanaruk sira nia ukun no hamorin sira nia naran, maski notisia ne'e kona ba povu nia terus no susar.

Tanba ne'e, regresso Prezidente Horta nian no rendisaun Gastao Salsinha nian ne'e so sai notisia di'ak ka ksolok ba ukun na'in sira, bainhira lori kontribuisaun ruma atu hametin abut poder nebe sira iha tiha ona. Se lae, sira sempre konsidera notisia di'ak sira ne'e hanesan "mehiaat" politik.
"Mehi-aat" bainhira sira konsidera regresso prezidente Horta no rendisaun Salsinha nian, envez lori hakmatek, lori fali ameasa ba sira nia kadeira. Envez de hanaruk sira nia ukun, ko'a fali sira nia "ain-klor" politik. Envez hakari dame, haklili fali surik. Surik politik nebe nia kro'at kose biru "matan-helik." Ema "matan-dook" politik de'it mak bele hatada no haree.

Ita hotu akompanya no haree oin sa populasaun Dili no ita nia ukun-na'in sira simu prezidente Horta iha aeroporto Comoro iha 17 Abril foin lalais. Hamnasa no haklalak rame-rame hanesan simu liurai boot. Ita hotu mos sai sasin oin sa ita nia ukun-sira nia attitude hafoin rona tiha Prezidente Horta nia diskursu ba nasaun iha Parlamento Nasional, kuarta-feira 22 Abril. Barak mak basa liman maski ho oin buis, balun tur ru'un nehan nonok.

Hafoin rona tiha diskursu prezidente Horta nian, politiku-na'in barak hahu ko'alia maka'as kona ba eleisaun antisipada. Balun fali temi kona ba demokrasia partisipativa. Atu Eleisaun antesipada ka demokrasia partisipativa, tan liafuan sira ne'e mosu husi ukun-na'in sira nia ibun sei suli ba be-debun ka be-lihun ida de'it. Be-debun ka be-lihun ne'e mak naran: UKUN. Eleisaun antesipada ka demokrasia partisipativa, la'os aifarina ka talas, sa tan foz, nebe atu habosu povu nia kabun iha tempo rai-hamlaha.

Tanba ne'e, ita hotu tenke matan moris no neon-na'in atu tau matan nafatin ba ita nia ukun-na'in sira nia hahalok no lala'o ukun loro-loron nian. Ita labele nonok demais no halo tuir de'it sa ida mak sira ko'alia. Ita tenke hakilar nafatin ba sira katak, oe ka rota ukun nebe sira kaer, povu mak fo. La'os sira hetan husi anjo no santo sira iha lalehan.

Se ita nonok bebeik, ita kontinua fo fatin ba sira atu obriga ita prega ita nia kaixaun loroloron. Ita terus dobrado: halo kadeira ba sira no prega ita nia kaixaun. Keta haluha katak, bibi-atan no ema ki'ak sira iha rai judeia mak haksolok ho Jesus nia moris. Herodes ho farizeu sira lae. Jesus rasik mos hateten katak Nia mai la'os lori dame, maibe lori surik. Surik nebe sei hafahe oan husi inan, hafahe maun husi alin.

Hein katak, Prezidente Horta nia regresso ho Salsinha nia rendisaun sei la lori krize foun mai povu Timor, maski sei ameasa ukun-na'in balun nia kadeira. Se nune'e duni, haka'as futu-kabun no hiit-kalsa.

Vokabulariu: Perdaun politik: pengampunan politik; roman: terang; notisia di'ak: kabar baik; notisia ksolok: kabar gembira; regresso: kepulangan; hamorin: mengharumkan; mehi-aat: mimpi buruk; Envez de: bukannya; hakari: menebarkan; haklili: menyandang diantara ketiak; matan-helik: sejenis guna-guna untuk mengelabui pandangan musuh; matan-dook: dukun; hatada: mengetahui datangnya; oe/rota: tongkat kepemimpinan; dobrado: ganda

LIA MENON

Redasaun kla'ak kuaze hanesan ho majalah Gatra periode Indonesia, ne'ebe ho lian kroat atu kurizi estadu. Kla'ak hari'i lia los no informasaun lolos. Kla'ak parabens.
7313XXX
24/APRIL/2008

Redasaun kla’ak: Obrigado ba ita. Maske nune’e kla’ak iha diferensia boot ho Gatra.

Boa noite kla'ak , Parabens Ba kla'ak tanba berani hatun notisias ne'ebe realidade akontese iha rai laran. Hakarak hato'o mos hanoin balu ba governu ida ne'e, uluk sira hakilar katak funsionariu sira uza kareta estadu lori tula familia i fim da semana, agora pior liu tan simu kupon kombustivel fan fali ba ema + funsionario balu simu uang jalan halo servisu vizita fali familia iha kupang. Maka ne'e deit obrigadu ba kla'ak.
7352XXX
13/ABRIL/2008

Redasaun kla’ak: Obrigadu ba ita ba ita boot ninia sujestoens. Ba governu oinsa hatan ba prekupasauan husi mensagem husi sani nain ida ne’e.

INDISE

Xanana Laiha Kapasidade, dalan ba antisipada
Efrem dos Anjos, Zevonia Vieira
Ukun ladun hatene ne'e mos krizi boot ida at liu tan mak osan bar-barak maibe gasta ita la hare buat ida, governu laiha kapasidade atu halo jestaun ba osan bar-barak sei hamoris krizi ida ne'ebe boot liu. Hakat liu krizi ne'e presiza elisaun antisipada. (p. 2)

Ramos Horta Sei Hatutan Dialogu Politiku Ne'ebé Hahu Tiha Ona
nuno rodriguez TCHAILORO
Iha loron 23 fulan Abril, Presidenti da Republika Ramos Horta hatoo diskursu estadu iha Parlamentu Nasional. Iha diskursu Ramos Horta koalia konaba oinsa harii estabilidade no dezenvolvimentu liutiha atentadu 11 Fevereiru. kla'ak rasik halo rezume ba asuntu ne'ebé Ramos Horta hatoo iha nia diskursu hanesan tuir mai ne'e: (p.2)

AMP, APOIO EST ESTADU ADU DE SITIU IHA ERMERA
Efrem dos Anjos
AMP fo votus konfiansa atu implementa nafatin estadu de sitiu iha distritu Ermera. Iha parte seluk sira rasik rekonese katak husi estadu de sitiu hamosu violasaun barak iha populasaun nia leet husi forsa operasaun konjunta. Pesoal balun husi AMP ne'ebe sente konsekuensi negativu husi estadu de sitiu fo sira nia votus kontra ba prolongamentu estadu de sitiu iha Ermera. Tuir observasaun ne'ebe jornalista kla'ak assiste iha uma fukun rejista numeru votus a favor atu kontinua estadu de sitiu hamutuk 29, kontra 18, abstensaun 11. (p. 4) download

OPINIAUN: Utiliza fundu petroleo atu sosa fos: Se loos mak hetan benefisiu?
Manuel Monteiro & Zeus Oliveira*
Hanesan ita hotu hatene katak iha loron Kuarta-feira, 23 Abril 2008, Prezidente Republika, Sr. Jose Ramos Horta, liu husi mensajen ba nasaun nebe hato'o iha Parlamen Nasional, husu ba Par-lamentu Nasional no Governu atu halo revizaun ba Lei Fundu Petroleo hodi bele utiliza osan ne'e atu sosa fos ba povu. Pedidu Prezidente Republika ne'e relasiona ho krize fos nebe infrenta iha nasaun barak iha mundu agora dadauk ne'e. (p.5) download
*) Autor sira ha'knaar iha Asosiasaun HAK (Hukum, hak Asasi & Keadilan), Dili, Timor-Leste.

Kaer Moris Salsina Ami Hotu Nia Ideal (dadalia ho Major Ular Rihik)
Wainhira Presidente Republika fila husi Austrália, mensajen ne'ebe hasae ba publiku mak hakarak Salsinha tenke moris atu nune'e bele hatene se mak iha nia kotuk, nusalos forsa operasaun konjunta bele implementa mensajen ne'e iha terenu. Realidade hatoudu susesu. Nusa los prosesu too Salsinha bele intrega-an. Jornalista Kla'ak halo intervista ida husi telefone ho Major Ular komandante operasaun iha Distrito Ermera, Loron 25 ho 26/04 (p. 6) download

NEPAL: Partidu Komunista Maoista Manan Boot iha Nepal
Farooq Tariq (Portavoz ba Partidu Traballadores Pakistan)
Partidu Komunista Nepal-Maoista (CPN-M) manan iha eleisaun asembleia konstituenti ne'ebé halao iha dia 10 Abril nudar pasu boot ba oin ba forsa iskerda iha rejiaun no in-ternasionalmente. Massa vota ba sira ne'ebé laiha esperiensia ba eleisaun maibe iha esperiensia luta ba direitu baziku. Fonte: http://links.org.au/ (p. 7) download

Australia Haluan Nia Fronteira Tasi
Australia asegura tiha ona "bonanza" mina no gas liutiha defini miliaun 2.5 kilometru ba fronteira tasi. Tradusaun hosi AAP. (p. 7) download

Povu Betano Hakarak Dame
Nico ZECORO
Krize politika seidauk to'o nia rohan. Deslokadus sira seidauk fila fali ba sira nia uma ida-idak. Maibe Problema foun mosu nafatin hodi taka problema tuan. Realidade hatudu ona katak iha lideransa sira koalia seluk, maibe iha implementasaun Timor-Leste moris nafatin iha krizi laran. "Durante krizi, populasaun barak mak sai trauma no vitima. Problema politika nebe akontese ne'e, to'o agora seidauk iha rohan," katak Zenilda Fernandes ba kla'ak iha Betano, Same rohan husi fulan ne'e. (p. 9) download

Moras Bibi Maten Sei Kura Iha Dili
no'olok
Ho kbiit rasik dr. Jhon Anaze hosi Canada hahu identifika moras epilepsi ka bibi maten iha Dili no iha tempu badak sei halo tratamentu hodi kura moras ida ne'e. (p. 9) download

Exonerasaun ba Administrador Sub Distritu Sira Hanesan Persegisaun Politika ba Sidadaun Funsionariu Militante Fretilin
Antoninho Bianco
Akompanâ processu reforma nebe lao dadaun iha Governu aktual ida ne, rona, hare no senti deskontentamentu nebe mosu, tanba ne’e iha oportunidade ida ne, ami hanesan representante povu ho sentimentu estado hato preokupasaun konaba ezijensia aplikasaun regras nebe justu ba funsionariu nudar faktor determinante atu assegura makina administrasaun iha país ida ne. (p. 10) download

Ideia Jurnalismu ba Dame iha Timor-Leste
Pery Mesquita
Iha Dare, durante loron tolu jornalista nain sanulu resin halibur ba training ho topiku "Konflitu no Jurnalismu ba Dame". Sira simu, rona, no diskuti kona ba asuntu konflitu no papel jurnalismu ba dame. Iha atusiasmu bo'ot wainhira apresentasaun grupu, dala ruma mosu diferensia ideas, halo apresentasaun sai dinamiku tebes. Ikus mai sira hatene, iha situasaun konflitu, jornalista no media imprensa tenki sai "ponte" komunikasaun ba sorin (pihak) hotuhotu atu hato'o sira nia aspirasaun, no mos razaun. (p. 10) download

Comarca La iha Muru: Vitima Genocida iha Seculo 20 Cambodia
Mateus Goncalves
"Dala ruma o sente hamlaha, hetan tortura, sofrimentu, lakon esperanca moris, hein o-nia loron para o atu mate? Dalaruma o sente o nia moris la iha valor kompara ho dosi pedasuk ida, surat tahan pedasuk ida? Fenomenu ida ne'e akontese ba povu Cambodia durante moris iha rejimu jenosidiu nia okos ne'ebe ukun husi Pol Pot, Leng Sary, no Khieu Sampan." (Pajina 51)

Titulu Livru : Children of Cambodia's Killing Fields: Memoirs by
Kompila no Edited : Dith Pran
Total Pagina : 199
Publikasaun : Yale
University 1997 (p. 10) download

"Labele Bandu Eurico Mai Timor”
agustinha XIMENES
Tinan 1999 liu ba ita hotu hatene akontesementu bo'ot teb-tebes mak mosu iha ita nia rai laran, milisia nebe lidera husi Eurico Guterres asaltu povu sivil hodi hasubar-an iha fatin ne'ebe deit, balun tauk ba evakua iha foho no balun mate, balun mos halai tuir milisia ba tasi sorin tanba hetan ameasa. (p. 11) download

Konta Bankaria ho $ miliaun 1, eziste?
nuno rodriguez TCHAILORO
La kleur liutiha atentadu 11/2, iha email ida ne'ebé sirkula iha Timor-Leste tomak katak Mari Alkatiri hosi partidu Fretilin transfere osan ho montante $miliaun 1 ba konta Alfredo Reinado iha Darwin. Fretilin rasik rejeita informasaun ne'e no hili dalan judisial atu rezolve problema informasaun $ miliaun 1. (p. 11) download

Agrikultor kafe preokupadu ho situasaun seguransa
IRIN
Dili, 21 April 2008 (IRIN) Restrisaun militar ba sivil iha Timor-Leste halo industria kafe ho multi millaun dolar iha perigu nia laran tamba autoridade fo ordem ba agrikultor kafe atu hases an hosi sira nia plantasaun, hodi prevene sira hosi preparasaun ba tempu kuu kafe iha fulan Maiu nia laran. Kafe liu tonelada 10.000 produz iha Timor-Leste 80 % hosi total esportasaunne'ebé hodi US $ miliaun 20 tinan ida. Ida ne'e nudar rendimentu prinsipal ba populasaun mayoria 10.000 ne'ebé hela iha distritu Ermera. (11) download

BISPO GUNNAR: FRETILIN NAKONU HO RESPONSABILIDADE
efrem dos ANJOS, vonia Vieira
Atu rezolve krizi ne'ebe akontese iha Timor-Leste persiza kontribusaun parte hotu nian, objetivu ne'e obriga ema hotu atu junta hamutuk idea lori buka dalan ne'ebe diak liu. Husi inisiativa hirak ne'e lori mos Bispu Gunnar Stalsett atu rona opiniaun no pozisaun Dr. Mari Alkatiri relasiona ho krizi ne'ebe akontese iha rai laran, iha sorumutuk ne'ebe halao iha residensia antigu primeiru ministru 22/04. (p.12) download

Audit Orsamentu Tranzitoriu Mak Sai Indikador ba Performa Governu AMP
zenilton ZENEVEZ
Ita hotu hatene katak, Orsamentu Geral do Estadu mak tinan-tinan aprova husi Parlamento Nasional mak sei finansia servisu orgaun soberanu hotu-hotu iha pais ida ne'e. Signifika katak, sei la iha orsamentu ba estado funsionamentu estado sei la-la'o. Nune'e mos sei la iha osan, funsionariu públiku, F-FDTL no PNTL sei la-simu osan, inklui dezenvolvimentu pais ne'e mos sei labele la'o. (p. 12) download

KETA HALUHAN
Governu Tarde Taka Kuak Hamate Ema: Iha loron 17 Abril 2008 – loron ne'ebe Prezidenti da Republika fila hikas hosi Darwin, membru PNTL Inspetor Tiburcio Soriano mate tanba motor ne'ebe nia hodi tama kuak laran iha Avenida Portugal Jardim Kolmera nia sorin. Dalan ne'e kuak kleur ona maibe governu tarde atu taka kuak sira iha dalan. Liu-tiha asidenti membru PNTL ne'e dalan hirak ne'e taka ho rai henek deit. Maski dalan kuak sira komesa taka ona, maibe dalan barak ne'ebe sei ameasa ema ne'ebe uza luron, hanesan kuak boot iha rua Celestino da Silva, Farol no mos fatin seluk. (p. 12) download

Download
Kla'ak Semanal
Edisaun 14, 29 Abril 2008 - download (1MB)

13 May 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 13 (19 Abril 2008)

HALIRI

Regresu Furak, Progresu Nurak

17 Abril 2008. Liuron boot nebe tutan sidade Dili ho aeroporto Nicolau Lobato, Comoro, nakonu ho hakilar no haklalak haksolok husi emar Timor oan. Haksolok hodi simu fali ulun boot nasaun Timor nebe iha loron 66 nia laran lakon husi sira nia sorin. Prezidente Republika, Dr. José Manuel Ramos Horta.

Loron 66 hafoin halo tratamentu mediku intensivu iha Darwin, Australia, tan hetan kanek todan iha atentadu 11/02 husi grupu armadu Alfredo Reinado, povu Timor barak konsidera nia regresu nudar "resureisaun" ida. Tan ne'e, povu Timor tomak iha resan atu haklalak ho haksolok hodi simu nia nudar liurai, hanesan judeu sira haklalak haksolok simu Jesus tama sidade Jerusalem. Eventu bibliku nebe katoliku sira komemora tinan-tinan iha domingo Paixaun de Ramos.

Ramos Horta la'os Jesus nebe mate tiha, liu loron 3 moris hi'as. Ramos Horta, figura numeru 1 Estado Timor-Leste nebe besik atu mate tan kanek ku'ak 3 nebe nia hetan husi tiru grupu armadu iha Metiaut, 11 Fevereiru 2008. Maski nudar figura numeru 1, maibe sai alvu mamar ba grupu armadu Alfredo Reinado nian. Maski nudar Xefe Estado nebe povu mak hili, maibe Estado foin hakfodak minutu 30 hafoin nia hetan kanek. Maski nudar Prezidente Republika, maibe nasaun iha de'it kbiit atu soi nia ho ambulansia tuan, "terceira mão", ida.

Ita hotu haksolok tan Prezidente Ramos Horta fila mai Timor ho isin nebe saudavel, maski tenke enfrenta situasaun nebe kritiku tebes. Ita barak, liu-liu sira nebe fiar na'in, bele konsidera katak, ne'e hanesan grasa boot ida husi Maromak. Hanesan Prezidente Parlamento Nasional, Fernando "La Sama" de Araújo, hateten iha sesaun parlamentar hodi simu Prezidente Ramos Horta. Barak mos konfia katak, Laureado Nobel da Paz ne'e konsegue moris tan ema Timor tomak nia orasaun ba Maromak no hamulak ba uma-lulik Timor nian. Ita la nega buat sira ne'e. Ema ida mos, inklui Dr. Ramos Horta, mos la ignora.

Importante ba ita hotu, liu-liu ukun-na'in Estado RDTL sira, atu labele haluha faktor determinante seluk nebe kontribui ba intervensaun atu salva Prezidente Ramos Horta nia moris, hahu husi 11/02 dader to'o loron nebe nia fila mai Timor. Karik balun haluha, bele rona fali Prezidente Horta nia liafuan agradesimentu nebe nia fo sai dala 2 ka 3 ona ba publiku. Iha nia liafuan agradesimentu Prezidente Horta nunka haluha atu hato'o agradesimentu ba intervensaun "Primeiro Socorro" husi Guarda Nacional Republicana (GNR), Ekipa Mediku FSI nian iha Heli Port no mediku sira iha Royal Hospital Darwin, Australia. Faktor determinante seluk mak rezistensia fizika Dr. Ramos Horta nian rasik.

Estado Timor tenke hakerek, la'os de'it iha istoria, maibe tau mos iha hanoin loro-loron, kona ba ema no entidade sira nebe kontribui maka'as atu soi Prezidente nia moris. Ita labele hanesan ema han tohu: xupa nia ben midar, soe nia sarin. Ita labele repete hahalok "maupagador" nebe ita halo iha 19 de Maio 2002 kalan iha Tasi-Tolu, bainhira simu ukun husi ONU. Ita haluha no la fo fatin espesial ba maluk solidariedade internasional sira nebe durante tinan 24 nia laran suporta intransigentemente ita nia luta ba ukun-rasik-an.

Iha ita nia istoria, ita, liu-liu ukun-na'in Estado RDTL labele moe atu rekonyese sira nia sala. Sala nebe sira halo hasoru figura numeru 1 Estado Timor nian. Rekonyesimentu sala ne'e la'os halo hanesan ita ba konfesa sala ba padre sira, maibe tenke halo parallel ho esforsu no vontade politika atu hadi'a sistema no medida seguransa ba Xefe Estado.

La'os husik Xefe Estado la'o mesa-mesak, hela izoladu sem seguransa maxima. Mos la'os haruka ambulansia tuan (xukata, edit.) atu halo intervensaun hafoin 30 minutus prezidente hetan atake.
Prezidente Republika fila ona. Ita hotu haksolok. Ita bele dehan regresu Dr. Ramos Horta nian, regresu ida nebe furak tebes. Furak tan nia fila ho isin di'ak maski tenke liu husi krize nebe hamihis ita balun nia esperansa. Maski nune'e, ita mos tenke rekonyese katak, Prezidente Horta fila mesak. Nia la hit ho justisa, la hulan ho lia los mai. Progresu kona ba prosesu investigasaun atentadu 11/02 to'o agora seidauk iha rezultadu konkretu ida. Bele dehan progresu ne'e sei "nurak." Tan nurak hela ita barak mak lakohi ko'alia kona. Lakohi book. Dala ruma tan ta'uk atu namlaek tiha molok hetan funan.

Ita hein katak ho regresu "vitima numeru 1" husi atentadu 11/02 ne'e bele tulun orgaun estado nian nebe kompetente atu dudu prosesu buka lia los ne'e lais liu tan. Ita mos hein katak, Gastao Salsinha sei tama sidade Dili iha tempu badak ho kareta especial. La'os ho ambulansia tuan hanesan Dr. Ramos Horta iha 11/02. Se lae, ita hotu sei hakoi justisa. Bainhira justisa mate, dame difisil atu hetan fatin horik iha ita nia leet.

Vokabulariu: soi: selamatkan; tohu: tebu; sarin: sepah; intransigentemente: tanpa pamrih; xukata: besi tua; namlaek: layu; horik: menetap, tinggal



Indise

Kazu Guterres Hahu Hosi Ne'ebé?
Kazu Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hahu sai ba publiku iha fulan Fevereiru 2008 bainhira Bankada Fretilin levanta kazu uza osan estadu ba benefisiu pesoal iha plenaria Parlamentu Nasional. Bainhira kazu ne'e foti iha Parlamentu Nasional membru Parlamentu Nasional husu ba Bankada Fretilin atu hatudu faktus no provas.

Fretilin Husu Governu Demite Jose Luis Guterres
Bankada Fretilin iha loron 8 fulan Abril foti fila fali kazu Jose Luis Guterres iha Parlamentu Nasional, iha biban ne'e Fretilin mai ho provas ho evidensia.

Eiz Seminarista Ne'e Hetan Alegasaun Halo Korupsaun
Nia ema ida ne'ebe sempre kalma no La'os ema ne'ebe nervozu. Kuandu iha meeting press, sempre hatan perguntas jornalista sira nian ho kalma no nakonu ho atensaun. Jose Luis Guterres, hahu koñese no estuda letra abc la to'o primeira klase ba eskola iha Soibada. Ho ninia deviza privadu ukun ho dame no domin depois kontinua ninia estudu iha seminari Dare to'o deit quinto ano, mai fali Liceu, to'o iha 1974.

Estanislao da Silva: "Iha Salan Rua Ne'ebé Nia (Jose Luis Guterres) Halo"
Bankada Fretilin levanta kazu Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres iha fulan Fevereiru maibe seidauk iha rezultadu, semana kotuk dala ida tan Fretilin levanta kazu ne'e ba publiku ho evidensia balun. Salan saida los mak Jose Luis Guterres halo bainhira asume kargu nudar Ministru Negosiu Estranjeiru? Tuir mai intervista jornalista kla'ak Nuno Rodriguez Tchailoro no Zevonia Vieira ho membru Parlamentu Nasional Estanislao da Silva ne'ebé uluk mos asumi kargu nudar Primeiru Ministru.

Lutu Metan ba Estado de Sítio
"Hau la haree iha estado de sítio, wainhira ema oho Prezidente Estadus Unidus, Jhon F. Kennedy. Hau mos la haree iha estado de sítio, wainhira bomba nakfera iha España ne'ebe rezulta ema barak mate. Iha tinan 1998, wainhira estudante sira hatun Prezidente Soeharto husi ninia kargo, laiha estado de sítio. Timor ne'e iha saida mak tenki iha estado de sítio? Atu kaer Salsinha deit mak tenki iha estado de sítio"? Mario Carrascalao husu.

Jose Brandão: "Tinan ne'e….kobertura ba 80 %, 3G, telefone publiku, internet ba eskola…."
Foin lalais Ministra Finansas Emilia Pires hasai deklarasaun katak fo prazu fulan 6 ba Timor Telecom atu hadia jestaun. Atu bele hatene liu tan signifikansia prazu fulan 6 ba Timor Telecom, Nuno Rodriguez Tchailoro dadalia ho Administrador Delegado Jose Brandão iha nia servisu fatin (11/4) atu hatene liu tan mos planu Timor Telecom ba oin. Kla'ak rasik koko atu intervista Ministra Finansas no Ministru Infrastutura maibe too dadalia ne'e hatun, ministru nain rua seidauk fo resposta atu koalia ho kla'ak too edisaun ne'e publika. Saida mak Timor Telecom sei halao iha tinan ne'e?

BOLIVIA: Konsulta gratuitu ba ema miliaun 11

CUBA: Segundu Prezidente Cuba depois de Revolusaun "Raúl Modesto Castro Ruz"
Mericio Akara relata kona-ba prosesu hili lider foun iha nasaun Cuba.

Populasaun Atauro Hetan Diskriminasaun Husi Governu Central
Atauro, rai ida nebe jeografikamente iha norte, husi kapital Dili, Timor Leste iha parte administrativa sub-distritu Atauro, distritu Dili. Ema barak konhese ilha Atauro nebe konhesidu ho ninian tasi nebe mak furak hodi dada turista lokal no estrangeiru sira ba paseiu iha fatin nee iha sabadu ho roo Nakroman.

Enerjia Alternativu Biogas husi karau nia Foer
Arsenio Pereira da Silva esplika oinsa dezenvolve bio gas husi karau nia foer.

Artista Timor, Indonesia no Australia Rejeita Sai Vitima
Angie Bexley hatete katak iha fulan dezembru 2006, artista hosi nasaun tolu servisu hamutuk hodi kria dialogu laos iha nasaun ida deit ba diferensia sosial, politika no realidade kultura liu hosi media pinta.

Labele Rona Banku Mundial, FMI no WTO
Molok baze de apoiu rahun iha tinan 1978, movimentu populares ho intereses popular forte tebtebes iha Timor-Leste. Indonesia harahun baze de apoiu, movimentu populares mos naksobu, ikus mai objetivu luta sai tiha deit duni militar Indonesia sai hosi Timor-Leste; movimentus populares mos too ohin loron la eziste.

Tesi ai Parapah kontra lei
Tesi ai Parapah ho kuantidade boot ne'e hahalok ida ne'ebe sei fo impaktu negativu ba ekolojiku Timor-Leste, tanba too ohin loron, faktus hatudu katak estragus iha area tasi ibun komesa seriu, husi tesi ai-parapah arbiru, soe foer lixu arbiru too estragus iha tasi laran hanesan kaer ikan ho soe bomba, no seluk tan.

Folin Foos Sae Bebeik, Rona Ami Nia Halerik
Folin foos iha merkadu sae ba beibeik, povu kontinua halerik tamba laiha ona kbiit atu sosa foos. Barak ne'ebé hanoin katak ho governu foun sasan sei sai baratu. Oinsa povu bain-bain nia haree konaba folin foos?

Matan Wen Horta Akompana Marxa ba Paz
Hanoin hetan loron 11 Fevereiru (11/F-red), imajinasaun ita nian la ba iha buat seluk. Prezidente da Republika, Jose Ramos Horta hetan tiru no kanek. Alfredo Reinado hamutuk ho ninia membru Leopoldinho mate kedas iha Prezidente da Republika ninia rezidensia.

LIA MENON

"Lian los mak justiça, dalan los mak demokrasia"
Uluk nanain, atu hatoó ami nia lia fuan ruma, ami hotu nia hakuak manas ba maubere ho buibere sira hotu nebe oras neé halao serviço ida nebe folin tebes ba justiça no demokrasia iha ita rain timor-lorosae. Ami hotu iha neé ksolok tebes wainhira hare maubere ho buibere nia esforço atu haklaken lia los ba mundo tomak.

Ami mos iha neé preocupa tebes ho situação nebe mak acontece iha ita nia rai laran, sinais oioin deit maka mosu. Ami mos iha grupo ida nebe hanaran an: Fórum Académico da Fretilin de Coimbra (F.A.F.C), ami iha direcção ida, ami nia actividade aposta liu ba oinsa ami bele buka halo hamutuk juventude fretilin sira nebe oras neé estuda iha Portugal, nomos halibur hamutuk oinsa bele fo ideia ba malu atu hasoru desafios boot nebe Fretilin no povo timor tomak hasoru.

Husi dalan ida neé, ami hakarak halao serviço hamutuk ho camaradas no buiberes sira, ita hamutuk, sei manan luta foun ida neé. Tamba ita hotu hatene katak; "Lian los mak justiça, dalan los mak demokrasia" lia fuan neé mak matebian sira nebe mate ba rai timor hanorin ita hotu, no ohin loron ita hotu hatene katak Fretilin mak defende lian no dalan ida neé.

Mak neé lai, ami hotu iha neé hein camaradas no buiberes sira nia resposta. Obrigado ba camarada no buibere sira nia atenção. Camarada de sempre!

Coimbra, 12 de Abril de 2008

António Guterres
Coordenador-Geral de F.A.F.C
Contacto:
Tlm. (+351)963259077
faf-coimbra(a)hotmail.com
faf-coimbra.bloqspot.com

“Aku baca liputan beras minggu ini, menarik & berani. Aku salut, Keep Fire Kla’ak.” (7336xxx).

Redasaun kla’ak: terima kasih.

“Selamat, Jornal kla’ak semakin maju bobotnya dalam beberapa aspek, salut deh.
(+614330303xx)

Redasaun kla’ak: Terima Kasih, kla’ak akan terus berbenah diri dalam memberikan informasi kepada pembaca.

Download
Kla'ak Semanal
Edisaun 13, 19 Abril 2008 - download (2.7MB)