Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

17 April 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 11 (2 Abril 2008)

Partido ASDT Iha Ameasa Laran
Prezidente ASDT, Francisco Xavier do Amaral bolu atensaun atu halo kongressu ekstra ordinariu iha partidu laran. Iha indikasaun, Sekretariu Jeral, Gil Alves, abandona ona husi partidu.

Agrikultor Sei Sofre Boot ho Lei Tributaria Foun
Governu iha nia komunikadu imprensa ne'ebé hasai iha loron 22 Fevereiru hateten katak tasa Timor-Leste nudar ida ne'ebé kiik liu iha mundu. Maibe, oinsa impaktu ba povu mayoria ne'ebé moris hosi agrikultura? Agrikultor sira sei sofre boot hosi lei tributaria foun.

HALIRI: Keta Husik Povu Sai Mutun ba Vingansa Politika!
Reforma Administrativa! Ida ne'e mak palavra de ordem governu AMP nian bainhira hahu nia ukun iha tinan 2007.

Reformas Tributaria Ba Ema Kiak Sira?
Povo Timor-Leste ohin loron hahu husu ona se governu defaktu AMP nian atu serbi los se? Sa ida los mak governu AMP nian sei konsege hetan ho reformas tributaria nian?

Cecilio Caminha: "Ami Hakarak Haree Planu Ekonomia Makro Hosi Governu"
Prezidenti Komisaun C, Cecilio Caminha ne'ebé tau matan ba lei tributaria. Oinsa deputadu ne'e nia hanoin konaba lei tributaria?

Lao Hamutuk Organiza Enkontru Publiku ba Enerjia Alternativa

Dili kapital Diskoteka

Lu Olo: "Hanaruk Bebeik Estado de Sitio, Governu Ne'e Ditadura Ona!"
Foin lalais ne'e Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres, alias Lu Olo dezloka ba iha Darwin Australia atu haree husi besik kondisoens saude Prezidente da Republika, José Manuel Ramos Horta ne'ebe baixa iha Darwin, Australia tanba atentadu 11/2 husi Alfredo Reinado ho ninia grupu. Saida deit mak Prezidente da Republika ne'e konversa ho Prezidente da Republika, tuir mai jornalista kla'ak, Zevonia Vieira dada lia ho Prezidente Partidu Fretilin, Lu Olo iha ninia rezidensia, Farol Kinta-feira 27/03 liu ba.

Bolivia: Planu Referendum Hamosu Tensaun
28 Fevereiru hamosu no haluan liu tan kirize no polarizasaun, bainhira kongresu nasional, iha blokade husi movimentu sosiais prinsipal, aprova lei atu halao referendum nasional rua iha 4 Maiu.

Camilo Cienfuegos Gorriarán
Iha Cuba wainhira povu koalia konaba revolusaun, povu sei la haluha Camilo nudar pioneiro ida iha Fidel, Che, Raul no Huber Matos ninia le'et. Sei nune, se los mak Komandante Camilo…?!

Soberania Ai-han iha Povu Kamponeza sira nia liman, sem Hibrida
Ai-han menus no hamlaha hanesan kestaun humanidade (Kemanusiaan) mundial ida ne'ebé bo'ot liu iha mundu. Kestaun ida ne'e to'o ohin loron seidauk rezolvidu. Kada loron populasaun mundu liu tokon 450 mák hetan sofrimentu tanba kuran ai-han i maiz ou menus ema 25.000 mate kada loron ida tanba hamlaha.

Konaba Rezolusaun KII, Governu AMP Viola Konstituisaun
Prezidente da Republika, Jose Manuel Ramos Horta husu ba estado Timor-Leste tenki halo investigasaun klean konaba atentadu 11/2. Membru Parlamentu Nasional mos eziji governu AMP atu implementa rezolusaun Komisaun Inkeritu Internasional (KII) ba iha atentadu 11/2. Tansa governu seidauk implementa KII?

DEGLOBALIZASAUN
Antero Benedito da Silva tenta hatoo krtitikas no proposta mai husi Eis Prezidenti Republika Portugal Mario Soares no Dr. Walden Belo, akademiku progresivu Azia nian ida ho nia kolega sira kona krize sistema neo-liberal, "dekonstrusaun sistema governansia global" no "deglobalizasaun" hanesan alternativu ba globalizasaun korporatismu.

Knar Kultura Timor ba Prosesu Hari'i Nasaun
Kultura hanesan aspeitu ida nebe importante tebes ba ema nia moris nudar individual, membru sociadade no sidadaun ba nasaun ida, tuir Jose 'Josh' Trindade

Profesores Cubano 35 Mai Timor Atu Halakon Analfabetizmu
Ho motor Honda Karisma metan Institutu Edukasaun Popular nian, hau tula hau nia maluk Waidinik ne'ebé mos nudar Jornalista kla'ak lao ba simu profesores Cubano 35 ne'ebé too ho Merpati iha loron 25 Marsu.

BENDERA MERAH PUTIH SAE IHA EIS - EDIFISIU BUPATI
Sexta, 28 de Marsu iha eis-edifisiu Administradór Distrito Dili, Quintal Boot, Bedera Merah Putih ida sae iha fatin ne'ebé refere.

Ministru Saude: Ema Tahan Ambulansia Atu Ba Tula Prezidente Horta
Sirene ambulansia iha situasaun normal lian tun sae deit, maibe wainhira Prezidente Republika kanek, ambulansia persiza minutu 30 mak to'o iha presidente nia fatin, hakerek Efrem dos Anjos.

Hadia
kla’ak numeru 10 (25 Marsu 2008), pajina kotuk, rubrika Nasional, Titulu notisia la sai ho kompletu (lakon). Titulu kompletu mak “EDTL Sosa Jerador Foun Bebeik, Elektrisidade Mate Bebeik. Failansu laos mai husi redasaun kla’ak maibe mai husi percetakan nebe print jornal ne’e. Hodi nune’e, redasaun kla’ak halo tiha ona koresaun. Obrigado.

LIA MENON
La Konkorda ho Ema Balun
Ami povu la konkorda ho ema balun, komen-tario dehan ema ne'ebe kaer kilat ilegal mai oho Xefi Estadu ho Xefe Governu idane'e ami povu kiik nia hare ema estraga nasaun Timor-Leste. Ema ne'ebe komentario iha radio laran ne'e, ema ne'e liafuan laiha, ida ne'e mak koalia arbiru deit. Justru sira ne'e maka estraga ita nia soberanu. Obrigadu ba kla'ak.
husi: 7237XXX

Redasaun kla'ak: Obrigadu mos ba ita. Tuir mai, se ita hakarak hatoo mensagen ruma, sistematiza ita nia liafuan, hodi ida ne'e sani nain sira bele komprende saida mak ita hatoo.

Kareta Governu Labele uza iha loron boot
Ami povu kiik husu nafatin atu bele karik kareta governu sira labele uza iha dominggu no loron boot, tanba ema balun lori kareta governu lori fali halo atividade familia nian, uluk ita kontra buat ne'e nusa agora halo nafatin.
husi: 7257xxx

Husu Hadia Estrada
Hau ema ne'ebe lori taxi, husu ba governu atu hadiak hela estrada kuak iha Dili laran liu-liu iha estadion Dili nia oin, laos hanoin deit mak estadu de sitio no haluhan buat ne'ebe importante ba povu barak.
husi: 7282xxx



UNPOL toba iha oras servisu: Membru UNPOL nain rua ne'ebé fo seguransa ba prezidenti parlamentu nasional toba dukur, maski iha oras servisu. Oinsa ema la ataka Prezidenti Republika no Primeiru Ministru sei UNPOL toba hela deit? Foto ne'e hasai iha loron Sexta Feira, 28 Marsu 2008, tuku 10.50 iha gabinete Prezidenti Parlamentu Nasional nia sorin. (foto: nuno rodriguez TCHAILORO)

Partido ASDT Iha Ameasa Laran

almerio ALVAREZ, zevonia VIEIRA
Prezidente ASDT, Francisco Xavier do Amaral bolu atensaun atu halo kongressu ekstra ordinariu iha partidu laran. Iha indikasaun, Sekretariu Jeral, Gil Alves, abandona ona husi partidu.

Konferensia imprensa ne'ebe Prezidente ASDT halao iha sede ASDT Lecidere, Francisco Xavier do Amaral hateten katak iha tempu naruk nia laran, Sekretaria partido ASDT la funsona no responsavel Konsellu Ezekutivu Nasional balun la hatudu ninia dedikasaun no lideransa. Tanba ida ne'e mak hamosu reklamasaun no ezijensia hosi baze atu halo kongressu ekstra ordinariu. Objetivu mak atu halo reforma ba lidernasa partido ASDT nian.

Prezidente partidu ASDT, Francisco Xavier do Amaral tenki foti desizaun atu halo kongressu ekstra ordinariu, tanba povu ninia ezijensia. "Problema barak iha ASDT nia laran halo hau tenki hola pozisaun. Se hau tenki defende Sekretariu Jeral (Gil Alves-red) no hau tenki augenta nia, entaun hau tenki abandona partidu no povu. Se hau simu partidu no povu, hau husik Sekretariu Jeral partidu nian," afirma Prezidente ASDT ne'e.

Tanba ida ne'e mak liu husi konferensia imprensa ne'ebe Francisco Xavier do Amaral halao iha sede ASDT, Lecidere iha 18/03 liu ba, fo mandatu ba João Correia, ne'ebe mak aktual ne'e sai Direitor Sekretariu Permanente do Konsellu Ezekutivu Nasional Partidu ASDT nian atu halao plano orsamentu, aktividade, koordenasaun no konsultasaun hodi realiza kongressu ekstra ordinariu iha ASDT nian ne'e.

Deputadu ASDT iha Parlamentu Nasional, Jose Manuel C. V. Carrascalão ba kla'ak iha tersa-feira foin lalais ne'e hateten katak husi nia parte, la iha problema atu partidu halo kongressu ekstra ordinariu iha internal partidu nian. "Hau hateten dala barak ona, kuandu iha konflitu institusional, tenki iha duni kongressu," deklara Jose Manuel C.V Carrascalão ba kla'ak iha Uma Fukun Parlamentu Nasional.

Buat ida mak Jose Manuel C.V Carrascalão kestiona mak kongressu ekstra ordinariu ne'e halao sedu liu tanba iha fulan Maiu tinan ida ne'e. "Kongressu orgaun boot liu iha partidu. Maibe kuandu atu halao duni iha fulan Maiu, ne'e mak hau sei duvida oituan. Tanba tempu badak demais," hatutan Manuel C.V Carrascalão.

Tuir observasaun Manuel C.V Carrascalão katak durante ne'e ema balun halao duni servisu partidu nian ho diak, maibe ema balun ladun halao servisu partidu nian. Nu'udar deputadu husi ASDT ne'ebe mak hakarak hatutan povu nia lian iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, Manuel C.V Carrascalão mos konkorda tenki iha duni kongressu ekstra ordinariu. "Karik iha kongressu mak hasai Sekretariu Jeral, ida ne'e normal. Tanba liu husi kongressu mak orgaun soberanu," hateten Manuel C.V Carrascalão.

Desizaun prezidente ASDT atu halao kongressu ekstra ordinariu ne'e, laos laiha baze real. Haree husi esperensia, reprezentante partidu ASDT nian iha Distritu, iha ona sinal ne'ebe eziji orgaun partidu atu konvoka kongressu internal partidu nian. "Uluk kedas hau haree komesa iha ona sinal katak husi distritu komesa la gosta ona Sekretariu Jeral, tenki iha duni kongressu ekstra ordinariu. Tanba desizaun boot ne'e iha kongressu nia laran," afirma Manuel C.V Carrascalão.

Sekretariu Jeral, Gil Alves ne'ebe jornalista kla'ak halao dada lia iha ninia eskritoriu Ministeriu Komersiu, Industria, no Turizmu iha Fomento, senti ladun hakfodak ho konflitu ne'ebe mosu iha internal partidu ASDT nian. "Tanba hau rasik la hatene desizaun partidu nian atu halao kongressu ekstra ordinariu internal partidu nian.

Perguntas no duvidas boot ida mak, kuandu Sekretariu Jeral ida iha partidu la hatene lalaok no progressu saida mak akontese iha partidu laran, ne'e hatudu katak durante ne'e la iha komunikasaun no dialogu internal entre lideransa partidu ASDT nia laran. "Partidu atu halao kongressu ekstra ordinariu ne'e, la konsege fo hatene ou tanba hau sai ba liur. Ne'ebe hau ladun akompaña ho diak," afirma Gil Alves.

Problema internal partidu ASDT nian ne'e, tuir interpretasaun Gil Alves katak, iha ema balun husi partidu seluk mak hakarak hamonu ninia pozisaun husi Sekretariu Jeral partidu ASDT nian. "Tanba dadus ne'ebe fo ba iha prezidente partidu ne'e los ka lae, ita seidauk hatene. Ida ne'e mak problema mai hau," dehan Gil Alves.

Ministru Komersiu, Industria, no Turizmu ne'e salenta liu tan katak, preszdente partidu ASDT bazeia ba informasaun ida ne'ebe. "Informasaun ne'e los ka lae ida ne'e mak tenki konfirmadu. Mais desde iha elementus balun nain 5 ka nain 6 hakarak kestiona mekanizmu komunikasaun iha partidu nia laran," lamenta Gil Alves.

Maske nune'e, la iha tan dalan seluk ba Sekretariu Jeral atu halo defeza ba nia aan. Ikus mai Gil Alves konfesa ba kla'ak katak kongressu ekstra ordinariu iha partidu ASDT ne'e normal. "Portantu ita tenki aplika katak ne'e hanesan asaun ida para ita bele haree halo nusa mak ita nia ema balun iha partidu laran ne'e presiza hetan atensaun," esplika nia.

Iha entrevista ne'ebe kla'ak halao ho Gil Alves, kuandu tetu didiak, Sekretariu Jeral ne'e hakarak fo sala fali ba simpatizante no apoiantes partidu ASDT nian. Gil Alves seidauk hakarak atu sukit sai foer ne'ebe iha ninia matan laran rasik, maibe gosta sukit sai foer ne'ebe iha ema seluk nia matan. "Ita foti asuntu maluk balun ne'ebe halo kestaun iha partidu nia laran ne'e sinal ida atu fo atensaun ba iha partidu. Espesifikamente ba grupu ne'ebe hakarak iha atensaun ba buat sira ne'e. Atensaun ita bele haree no sukat saida mak sira hakarak. Buat ne'ebe sira hakarak tuir kontekstu ne'ebe iha mekanizmu partidu nian," tenik Gil Alves.

Maske iha ema balun partidu nia laran hakarak obriga sira nia pessoal ba iha partidu atu atende, maibe Gil Alves husu ba elementus partidu ASDT nian atu haree no tetu didiak lai interese nasaun nian. "Kontekstu boot liu tenki tau interese nasaun no governu nian. Sira nia hakarak ne'e bele ka lae. Tuir duni lei ne'ebe iha ka lae. Tuir duni mekanizmu normal nu'udar direitu hanesan sidadaun ka lae," kestiona Gil Alves.

Maske nune'e duvidas ne'ebe mosu katak to'o agora Sekretariu Jeral partidu ASDT, Gil Alves seidauk fo deklarasaun ba iha publiku konaba problema internal partidu nian. "Hau senti buat sira halo tuir direitu hanesan sidadaun, iha pais demokratiku no demokrasia nia laran buat ne'e normal. Ita lalika hanoin katak buat ne'e problema boot ida. Simplesmente se problema ne'e internu partidu nian, ne'e iha mekanizmu atu rezolve tuir estatutu ne'ebe partidu iha," hatutan Gil Alves.

Tanba ida ne'e mak Gil Alves subliña liu tan katak atu idaidak ninia interese labele halai sees husi regras no konkordansia ne'ebe hakerek ona iha estatutu partidu nian. "Ne'e duni ami labele halai sees husi ne'eba (estatutu no regras partidu nian-red). Ita hakarak buat lao tuir ita nia pessoal nia hakarak, maibe kuandu regulamentu maka regula ita. Laos ita mak regula fali regulamentu no konforme ita ida-idak nia hakarak," esplika Gil Alves.

Prezidente partidu ASDT, Francisco Xavier do Amaral, publikamente fo sai ona estetmentu katak tenki realiza duni kongressu ekstra ordinariu iha fulan Maiu tinan ida ne'e nia laran. Maibe lia fuan balun sei xoke malu ho Sekretariu Jeral partidu ASDT nian. Tuir Gil Alves katak atu halo kongressu ekstra ordinariu ne'e laos mai husi desizaun parte ida nian deit. "Hau sente desizaun laos sira maka atu deside, bele ka la bele atu halo kongressu ekstra ordinariu. Sira tenki haree filafali ba estatutu; liu husi dalan ida ne'ebe para sira nia aspirasaun ne'e bele akomoda," katak Gil Alves.

Partidu ASDT, moris iha loron 20 Maiu tinan 1974, husi foinsae Timor oan sira hanesan Prezidente da Republika Atual ne'e, Jose Manuel Ramos Horta, Mari Alkatiri, no Francisco Xavier do Amaral ne'ebe atu hatudu ba mundo katak iha dekada hirak liu ba Timor-oan sira iha duni objetivu ne'ebe klean hakarak Ukun Rasik Aan. Maibe haree iha realidade, partidu ASDT komesa lao iha obsatakulu klalatak nia laran. Oinsa bele salva partidu ASDT husi interese ema balun nian, ida ne'e depende deit ona ba lideransa internal partidu nian.

Tanba objetivu husi ezistensia partidu ASDT nian tuir Francisco Xavier do Amaral katak hakarak konsolida demokrasia, politika, sosial, ekonomia, kultura, no respeita valor estado de direitu. Oinsa partidu ida ne'e tau interese comum aas liu interese pessoal, ita hein deit kongressu ekstra ordinariu ne'ebe atu realiza iha fulan Maiu tinan ida ne'e.

Agrikultor Sei Sofre Boot ho Lei Tributaria Foun

nuno Rodriguez TCHAILORO
Governu iha nia komunikadu imprensa ne'ebé hasai iha loron 22 Fevereiru hateten katak tasa Timor-Leste nudar ida ne'ebé kiik liu iha mundu. Maibe, oinsa impaktu ba povu mayoria ne'ebé moris hosi agrikultura? Agrikultor sira sei sofre boot hosi lei tributaria foun.

Tuir Prezidenti Komisaun C, komisaun ne'ebé tau matan ba lei tributaria hateten katak regulamentu UNTAET uluk presiza simplika atu bele dada investimentu estranjeiru no loke kampu traballu ba povu Timor-Leste. Hanoin hanesan mos mai hosi Ministra Finansa Emilia Pires mak lidera ho objetivu atu estimula ekonomia no fasilita ekonomia domestika no investimentu estrajeiru no liu-liu atu enkoraja setor privadu hodi hakman todan rendimentu hanesan rendimentu salariu.

Ministra Finansas Emilia Pires hateten iha komunikadu imprensa:"Liu tiha tinan lima ita-nia ekonomia sai imobiliza tiha ona no estagnasaun. Governu AMP iha tiha ona kompromisu atu halo tinan 2008 hanesan tinan ba reforma no fuan hosi reforma ne'e maka harii sistema taxa ida ne'ebé mak simples no efetivu ne'ebé negosiante no konsumidór sira hatene didi'ak."

Lei tributaria ne'e sei fo impaktu negativu boot ba produsaun lokal liu-liu hosi setor agrikultura ne'ebé mayoria populasaun Timor-Leste hatutan sira nia moris. Iha espozisaun motivus hosi lei ne'e rasik hateten katak agrikultor sira sei hetan impaktu negativu tanba sei iha importasaun boot hosi liur, maibe impaktu ne'e sei la boot tamba mayoria agrikultor Timor-Leste predominantemente moris subsistensia.

Charlie Scheiner hosi La'o Hamutuk hateten ba kla'ak:" Problema seluk, hamenus tasa ba sasan hosi liur, presu bele hatun, povu labele faan sira nia produtu, diak liu fo subsidu ba produtu lokal ka subsidiu ba komunidade lokal atu hamenus importasaun. Agrikultor lokal labele kompete ho merkadu internasional, ne'e livre ba bisnis internasional."

Submisaun ne'ebé NGO Lao hamutuk hatama ba Parlamentu Nasional Komisaun C ne'ebé fo ba kla'ak hateten katak lei tributaria ne'e sei hamate produtu lokal no kompania lokal. Mayoria agrikultor sira nia produtu seidauk dezenvolve diak, se tasa importasaun redus no laiha limitasaun ne'e sei fo todan liu ba agrikultor sira tamba sasan barak sei tama Timor-Leste. Ida ne'e sei hamate governu nia responsabilidade hodi ajuda dezenvolve, proteje no promove produtu lokal nune'e mos sei hamate motivasaun agrikultor sira nia produsaun, tamba ema barak la sosa. La'o Hamutuk mos hatutan tan katak planu governu ne'ebé uluk atu sosa fos hosi agrikultor lokal hodi fo ba funsionariu sira too agora seidauk realiza. Foos sira ne'e mai hosi rai seluk.

Hatan konaba oinsa protesaun ba ekonomia lokal, Cecilio Caminha hateten, "Tamba ne'e mak ami husu iha dia 10 Abril atu hetan planu ekonomia global ba tinan 5. Liu-liu hanesan agrikultura, too bainhira mak ita bele sustenta rasik, sa tinan? Ne para labele importasaun fos hosi liur. Ne mak ami hakarak haree hosi agrikultura, iha dia 10 Abril ministeriu agrikultura sei mai koalia, ami hakarak hatene kalkulu. Saida mak ami bele rekomenda ba plenaria. Tanba buat hotu-hotu tenki importa. Tanba sa mak ita sei sai dependente ba importador mina, modo tahan, atu ita bele fo protesaun. Premeiru ami tenki hetan planu hosi sira. Para iha lei ne'e ami bele fo limitasaun."

Iha parte seluk, Oscar Lima hosi Forum Emprezariu ne'ebé fo oportunidade ba audiensia publika hateten ba kla'ak katak mak benefisiu lukru likidus uluk ne'e internasional selu 30 % nasional 15 % agora tun hotu ba 10 % nudar benefisiu ida. Maibe iha parte seluk mos Oscar Lima foti preokupasaun tamba ho lei foun ne'e laiha diferensia entre kompania nasional no internasional. "Ami hanoin ami sei lakon terenu tamba internasional sira iha investimentu boot, kapital boot, know how boot, maibe ami la keisa." Oscar Lima ne'ebé nudar emprezariu boot Timor oan nia mos sinti katak labele kompete ho kompania estranjeiru sa tan agrikultor sira?

La'o Hamutuk iha nia submisaun fo sai katak ho lei ne'e ema barak ne'ebé iha osan sei la selu tasa, kompania ne'ebé halo lukru barak liu sei selu tasa menus liu, maibe ema kiak sira nafatin selu tasa hosi sasan nee'bé mak sira sei sosa. Ne'e sei aumenta gap boot entre ema riku no kiak, laiha justisa ekonomiua ba povu sira; ema riku sei riku tan no ema kiak sei moris kiak nafatin.

HALIRI: Keta Husik Povu Sai Mutun ba Vingansa Politika!

Reforma Administrativa! Ida ne'e mak palavra de ordem governu AMP nian bainhira hahu nia ukun iha tinan 2007. Iha diskursu ka dadalia ho media, ministro AMP sira sempre afirma katak tinan 2008 nudar tinan atu implementa palavra de ordem ne'e. Xefe governu AMP, Xanana Gusmao, mos repete bebeik palavra de ordem ne'e iha biban barak.

Ita hotu sai sasin duni ba ezekusaun palavra de ordem ne'e. Director instansia barak mak katik husi nia pozisaun. Hahu kedas ho Director Nacional Aprovisionamento, Gregorio da Silva. Tuir mai, Director Nacional de Terras e Propriedades, Pedro de Sousa. Ita mos rona katak, governu AMP hahu atu troka administrador distrito no sub-distrito balun. Iha ministerio balun mos prosesu reshuffle kontinua la'o.

Ita hein katak, resan atu halo reforma administrativa ne'e bazeia ba inkompetensia ka inkapasidade profesional. La'os tan vingansa politika. Sa tan, bazeia ba desgostu pessoal.

Felizmente, planu reforma administrativa sira nebe hahu ona ne'e, la dun hetan reasaun husi publiku no politiku sira iha Parlamento Nasional, maski prosesu ne'e seidauk hamosu indikador katak mudansa lideransa ne'e halo servisu nebe di'ak liu ka susesu liu estrutura anterior.

Asuntu importante nebe oras ne'e sai preokupasaun politiku barak, inklui sosiedade sivil, mak Proposta Lei Tributario nebe governu AMP propoin. Tuir esbosu lei ne'e, governu AMP propoin atu halo redusaun taxa (impostu) ho objektivu atu loke biban bisnis nebe konduzivu ba sektor privadu sira.

Argumentu nebe sai baze ba governu AMP iha proposta lei ne'e mak atu dada investidor sira husi rai-li'ur atu mai investe iha timor, hodi loke fatin servisu ba timor oan sira. Argumentu ne'e reflekte mos lamentasaun empreza ka kompanhia balun durante ne'e kona ba aplikasaun impostu nebe aas.

Bainhira halo analize jeral de'it, ita bele konsidera katak hanoin no ambisaun governu AMP nian ne'e iha resan politik nebe justifikavel. Justifikavel bainhira ita bazeia ba realidade katak, numeru servisu-laek iha timor aas tebes. Klosan timor barak mak sai ba buka servisu iha rai-li'ur hanesan, Irlanda no Inglaterra, tan fatin servisu iha rai-laran la iha. Do que haruka ka husik klosan sira ne'e ba servisu iha rai-li'ur, di'ak liu loke fatin servisu ba sira iha rai-laran.

Maibe, bainhira ita hare didi'ak impaktu husi implementasaun hanoin di'ak ne'e, mosu taridu fundamental ida. Proposta lei tributaria ne'e sei fo vantajem de'it ba empreza boot sira husi rai-liur ho kapital boot no ema sira nebe simu osan fulan-fulan. Kompanhia nasional no populasaun timor nebe barak sei moris mukit sei enfrenta situasaun ekonomika nebe difisil.

Tuir hanoin husi organizasaun sosiedade sivil balun, bainhira reforma lei tributaria ne'e implementa duni, sei halo ekonomia timor nian dependente de'it ba osan minarai nian no sasan nebe importa husi li'ur. Sasan nebe importa husi li'ur, hanesan nesesidade bazika, sei hamate produsaun agrikultura husi rai-laran. Ita sei depende de'it ba foz nebe importa husi Tailandia, Vietname ka China. La'os depende de'it, maibe ita tenke sosa foz no sasan nesesidade primaria sira ne'e ho folin nebe aas. Folin nebe la'os ita nia agrikultor sira mak determina, maibe empreza importadora mak determina.

Tuir ONG nasional La'o Hamutuk, halo redusaun taxa la'os unika solusaun atu dada investidor sira mai ita nia rain. Situasaun seguransa nebe estavel no sistema judisial nebe metin, sai mos faktor determinante atu atrai investidor sira. Sei la iha investidor ida mak hakarak mai tau nia osan ka kapital iha nasaun nebe moris hela iha Estado de Sitio no Estado de Emergencia nia laran. Mos sei la iha ema riku ida mak hakarak hit-an mai halo bisnis iha ita nia rain, bainhira ita nia sistema apropriasaun ba rai seidauk los.

Maski seguransa estavel no justisa la'o di'ak, maibe implementasaun kualker lei, inklui lei tributaria, tenke ho objectivu atu hadi'a povu Timor nia moris. La'os atu hariku de'it ema lubun oan ida no habokur de'it ema rai-seluk.

Aplikasaun lei tributaria tenke ho objektivu atu halo povu timor sai povu nebe independente duni. La'os atu halo povu Timor dependente fali ba Vietname, Tailandia, China ka Australia.

Independensia nebe Timor hetan, nudar rezultadu husi luta povu timor nebe ki'ik no mukit. Tan ne'e, ema mukit no ki'ak rai doben ne'e iha direito atu hetan benefisiu husi dezenvolvimentu nebe governu rai ne'e halo. Governu iha responsabilidade atu labele husik biban ba ema timor atu sai fali mendigo iha nia rain rasik. Keta husik povu sai mutun ba vingansa politika!

Reformas Tributaria Ba Ema Kiak Sira?

BIKELI

Povo Timor-Leste ohin loron hahu husu ona se governu defaktu AMP nian atu serbi los se? Sa ida los mak governu AMP nian sei konsege hetan ho reformas tributaria nian?

Matenek barak hateten ona katak, proposta reformas tributaria ka perpajakan ne’e se la tulun ki’ak sira, maibe hanehan ki’ak sira no fo insentivu ba sira nebe mak simu ona osan fulan-fulan ho emprezariu sira.

Argumentu ida ne’e los ka los, iha edisaun ida ne'e Bikeli hakarak ko’alia uituan kona ba vantajem aprezenta husi governu nebe desvantajem se mosu husi proposta revizaun lei tributaria nebe mak governu AMP nian hato’o ba Parlamentu Nasional. 

Iha sumariu ezekutivu husi proposta  nebe governu AMP hato’o ba ba Parlamento Nasional kona ba reformas lei tributaria Governu AMP haklaken atu alkansa objektivu hirak hanesan: atu fasilita  investimentu hodi loke tan empregu ba timor oan sira; hatun karga fiskal kona ba asalariadu no konsumidor sira, liu-liu sira nebe mak mukit liu; habadak tusan halo kumprimentu no hatun numeru ema sira nebe maka lakoi selu fisku, (evazaun fiskal) no kaer nafatin sistema sira ne’e, karik bele, hodi buka hamosu reseita adisional bainhira presiza.

Esplikasaun detailadu kona ba reformas ne’e naruk, maibe tuir kalkulasaun governu nian, ho reforma ida ne’e estimativa nebe mak rai ne’e sei hetan hafoin reforma iha 2008, mak 11,5 millaun husi 30,3 sei la halo reforma tributaria. Simplifikasaun ba sistema tributaria presiza duni atu iha deit impostus direktu (langsung) no indirektu (tidak langsung). Maibe konsekuensia nebe povo timor oan sei hasoru mak aumenta dependensia ba osan minarai nian no ba ekonomia ida nebe depende de’it ba sasan nebe importa husi rai liur. Sasan sira nebe nia taxa ema ki’ak sira mak sei selu maka’as nafatin. Razaun tanba maski reforma ne’e atu hatun taxa ba sira nebe mak simu osan fulan-fulan. La’os populasaun nebe maioria la simu osan.

Ezemplu hatudu iha fulan 6 nia laran, governu ne’e la konsege hamosu solusaun ida atu hamenus folin sasan nebe mak ohin loron aas tebes. Folin sasan sa’e aas karik la’os governu nia hakarak, maibe tanba mina nia folin sa’e iha mundu internasional, no produsaun foz husi rai fornesedor sira hanesan Tailandia no Vietname menus. Buat nebe provoka foz nia folin sa’e ba konsumidor sira husi rai seluk, inklui Timor-Leste.

Politika governu atu hatan ba foz folin nebe sa’e, envez tenta atu  hatun foz nia folin, maibe hakotu folin ida nebe aas liu fali folin normal iha tinan liu ba. Politika governu kona ba folin foz nian hatudu injustisa sosial nebe iha parte ida  halo politika subsidiu osan no foz ba funsionarius sira nebe simu ona salariu, iha parte seluk, populasan nebe mak la simu osan, tenki sosa foz nebe mak folin aas tebes. Maski governu halo tiha ona intervensaun atu hamenus foz nia folin ho orsamentu tranzitoriu 2007 -6 millaun dollar, nebe emprezariu sira hetan la liu husi prosesu tender,  entretantu governu la hatun foz nia folin nebe mak governu rasik fasilita atu fa’an hodi populasaun babain sira konsege sosa-Governu faan fali ho presu ida aas tebes. Iha distritu balun, hanesan Suai ho Oekusi, foz nia folin sa’e maka’as, hahu husi dolar 17.50 to’o dolar 30.

Politika ba foz nian hatudu momos injustisa boot. Katak iha situasaun nebe ema barak la iha kbiit sosa foz nebe folin aas tebes, governu fo subsidiu osan no foz ba sira nebe mak manan osan fulan-fulan hanesan funsionariu Estadu Timor-Leste nian.

Problema folin aas sasan iha merkadu sei aumenta konfuzaun ba ekonomia timor oan nian liu husi proposta governu AMP nian atu halo mudansa ba lei tributaria ka perpajakan ho objektivu ida atu hatun folin sasan iha merkadu.

Governu hili opsaun politika atu buka solusaun ba problema folin sa’e nian mak hatun impostus indirektu ba sasan importasaun ba 2,50 % husi rai liur no impostu seluk atu kria serbisu ba jovens timor an no hasa’e poder sosa husi timor oan no dada investores mai husi rai liur. Governu AMP nian bele hanaran ida ne’e hanesan insentivu maski tuir ita nia hare la’os insentivu, maibe hanesan subsidiu dala ida tan ba sira nebe mak iha tiha ona kbiit atu halo bisnis iha Timor-Leste. 

Hamenus impostu hirak nee halo emprezarius sira liu-liu ba emprezariu husi rai liur kontente no no sei sai bokur iha rai timor oan nian no sei hamenus kbiit emprezariu lokal nian, no povo ki’ik nebe halo moris no hetan osan husi agrikultura.

Tuir governu AMP nian hateten katak hamenus impostu ba importasaun sasan nian se hasa’e produsaun lokal rai laran, maibe ita la hatene governu ne’e foti razaun ne’e husi ne’ebe? Karik sira ignora katak se produsaun domestika iha area hotu-hotu, liu-liu agrikultura nebe seidauk iha kapasidade atu halo eksportasaun ba rai liur, oinsa rai ne’e bele hamriik ho nia produsaun rasik liu-liu ba sasan nebe mak ita bele produz mesak iha parte agrikultura nain? Sa ida mak sei mosu mak halo ita nia ekonomia rai laran la’os de’it depende ba osan mai husi minarai, maibe depende mos ba sasan importasaun husi rai liur. Ita nia agrikultor sira sei sai baruk halo sira nia toos atu hetan osan tan konsumidores timor oan barak liu sei sosa sasan mai husi rai li’ur.

Ita nia rai nia situasaun nebe 41% populasaun rural Timor-Leste moris iha linha ki’ak nia laran, nebe karik hetan de’it 0,50 USD lorloron-ita nia perkapita seidauk to’o 400 USD tinan ida sei hetan presaun barak liu atu hasa’e sira nia kbiit tanba sira nebe mak manan de’it menus dollar ida, loron ida,  sei la konsege sosa sasan nebe maka sei tama barak husi impostu importasaun ki’ik liu tuir proposta lei tributaria nian.

Proposta seluk atu hamenus impostu direktu (individu, emprezas, impostu retensaun) ba sira nebe mak simu osan hanesan salariu fulan-fulan ho 0-500 USD sei kuaze la selu impostu indirektu ba salariu nebe mak sira sei simu. Sira nebe mak simu 550 USD - ba leten inklui ema rai liur sira sei selu de’it 10% ba leten. Se proposta ne’e mak liu duni, sei halo ema timor oan tomak iha rai ne’e sei la selu impostu rendimentu salarial nian. Husi 24116 total funsionarius publika (permanente no temporarius) nebe maka ohin dadauk estadu selu, se la iha ema ida selu impostu. Husi funsionarius nivel 1 to’o  7 mak salariu aas liu iha funsaun publika nebe ema nain 52 de’it ho salariu fulan-fulan 371 USD, no nivel seiz (6) nebe simu salariu fulan-fulan 266 USD mos sei la selu impostu tuir proposta nebe 0-500 USD sei la selu impostu  salarial nain.

Aat liu, membrus Parlamento Nasional nebe nia salario 450 USD fulan ida sei la selu mos impostu direktu salarial nian, maski sira mos hetan subsidiu alojamentu 450 USD no subsidiu ba telefone 300 USD. Ema internasional sira nebe sei selu de’it 10% se sira hetan salarius 500 USD ba leten halo presaun ba emprezariu sira fo serbisu de’it ba trabalhadores sira mai husi rai liur. No trabalhadores estranjeirus nebe maka manan menus 500 USD karik sei la selu impostu mos hanesan trabalhadores timor oan ida.

Atu konklui ita bele hateten katak 41% populasaun ki’ak nebe mak manan menus dollar ida loron ida sei la hetan benefisiu husi proposta mudansa lei tributaria governu de faktu AMP nian. Proposta ne’e se hanehan ki’ak sira no habokur sira nebe mak riku ona no iha oituan ona. Proposta ne’e sei halo rai ne’e aumenta nia dependensia nebe ohin loron 97% se aumenta ba 99 % ba osan minarai. Ekonomia rai ne’e mos sei depende mos ba importasaun sasan husi rai liur.A at liu se folin sasan mak la tun hafoin reforma tributaria, se mak sei susar liu mak ema ki’ak sira nebe mak sei haka’as an mate-an atu sosa sasan nebe folin aas.

 

Termus

Signifikadu

Income tax

Tasa ne'ebé aplika ba ema bain-bain mak iha vensimentu, bele aplika ba governu, kompania, asosiasaun ka organizasaun mak halo profit barak

Minimun income tax

Ema ka instituisaun tenki selu tasa minimu 1 %, mesmu Income Tax normal kalkula menus no la too 10 % ka 30 % durante tinan nia laran

Witholding tax

Koa tasa wainhira ba selu osan no tasa ne'e mak aplika ba residensia no non residensia ho estabelesimentu permanente

Wages income tax

Tasa ne'ebé aplika ba salariu minimu ema ida nian

Import duties

Tasa importasaun

Sales tax

Tasa mak aplika ba sasan importasaun ne'ebé atu faan no sasan ne'ebé faan tiha ona no servisu ne'ebé mak domestika nian

Excise tax

Tasa ne'ebé aplika ba sasan adisional balun ka luxu no bele estraga saude

Service tax

Modelu tasa ida mak aplika ba servisu designada

Fontes: Faktus Informasaun, Vol XXVI, 21/03/08 hosi Luta Hamutuk bazeia proposta lei tributaria foun no regulamentu UNTAET 2008/18

 

Lista selu tasa tuir lei uluk no proposta lei tributaria foun

Item

Lei uluk  

Proposta Lei foun

$ 1,00-$ 3,368

$ 3,368-6,737

Natural person (non residents)

Legal person

Selu 10 %

Selu 10 %

Selu 15 %

$ 0-6000 (sei la selu tasa (0%)

sei la eziste tan

selu 10%

Interest/devident/royalty

Minimu idaidak

Selu 30 %

15 %

selu 10%

10 %

Aluga uma ka rai tenke selu taxa

10 %

10 %

Jogu lottery (SDSB)

15 %

10 %

Atividade konstrusaun (uma)

2 %

2 %

Konsultan ba konstrusaun

 4 %

4 %

Provizaun ba transporte aero no barku

2,64 %

2,64 %

Atividade pertambangan (mining)

4,5 %

4,5 %

Non residensia la permanente

20 %

10 %

Salariu

$1-100

$100-650 %

$ 650- ba leten

Uluk non residensia

Uluk residensia mak laiha TIN

 

La selu

Selu 10 %

Selu  30 %

Selu 20 %

Selu 30 %

 

Sei la eziste tan

$100-$500  sei la eziste

selu 10 %

selu 10 %

10 %

Servisu iha hotel selu tasa

12 %

5 %

Restorante no bar

12 %

5 %

Servisu telekomunikas

12 %

5 %

Kareta, kamioneta

12 %

La eziste tan

Helikoptru no aviaun

12 %

5 %

Ro-ahi

12 %

La eziti tan

Fontes: Faktus Informasaun, Vol.XXVI, 21/03/08 hosi Luta Hamutuk bazeia ba proposta lei tributaria foun no regulamentu UNTAET 200/18

 

Cecilio Caminha: "Ami Hakarak Haree Planu Ekonomia Makro Hosi Governu"

Regulamentu UNTAET ba Lei Tributaria sei muda iha tempu badak. Lei foun ne'e rasik sei fo konsekuensia boot ba dezenvolvimentu nasional, liu-liu sei fo vantazen ba ema riku sira barak liu duke ema kiak sira. Parlamentu Nasional rasik hatutan audiensia publika atu bele hatene liu programa ekonomi nasional molok aprova lei ne'e. Nuno Rodriguez Tchailoro no Zevonia Vieira hosi kla'ak halo intervista ho deputadu CNRT no mos nudar Prezidenti Komisaun C, Cecilio Caminha ne'ebé tau matan ba lei tributaria. Oinsa deputadu ne'e nia hanoin konaba lei tributaria? Tuir mai ita tuir intervista nebe halao iha loron 28/3 iha biblioteka Parlamentu Nasional.

Ita boot bele esplika vantajen no desvantajen husi lei tributaria ne'e saida deit?
Obejetivu tuir proposta ne'ebe sira hakerek katak premeiro atu simplifika sistema tributaria ka admistrativu tributaria ninian. Objetivu segundu maka atu motiva investedor rai liur atu bele halo investimentu iha rai laran. Objetivu seluk atu bele iha kampu de servisu, kuandu investidor barak maka halo investimentu iha rai laran bele iha kria kampu de traballu ne'e signifika iha ema barak maka sei simu reseita, governu imajina katak reseita non petroliferu bele sae.

Haree husi desvantajen, agora dadauk, komisaun C rasik seidauk haree planu stratejiku ekonomia Timor-Leste, ne'ebe maka ami husu ona ba governu atu perpara ida ne'e ba ami. Ne'e duni ami prepara hela audensia ida ho ministeriu ekonomia dezenvolvimentu, ministeriu komersiu industri, ministeriu agrikultura, infrastutura no planu ajustamentu. Ba ekonomia dezenvolvimentu Timor-Leste nian, atu aprezenta ida ne'e ba ami iha loron 10/4, tanba ami hakarak haree besik liu sira nia planu atual, saida maka sira halo hanesan bele motiva, programa real saida maka governu AMP sei aprezenta, hanesan ezemplu oinsa maka bele kria kampu de traballu, oinsa maka bele hari industria, fabrika no buat seluk tan. Ida ne'e maka sei hein husi audensia iha loron 10/4.

Ho lei tributaria ne'e atu garantia investimentu estranjeiru mai Timor ka oinsa?
Hau hanoin lae, tanba ida ne'e hanesan mudansa ki'ik oan ne'ebe governu tenta atu halo. Ita iha koluna barak maka presija troka maibe ida ne'e koluna ki'ik oan ida ne'ebe governu tenta atu halo. Premeiru Timor-Leste rasik seidauk defini nasaun ne'e atu sai produtor, nasaun industria ka nasaun importador, prinsipiu ida ne'e ita setdauk determina to agora. Ida ne'e maka ami hakarak hare planu real husi ministeriu nebe'e relevante. Antes komisaun C rasik halo paraser tanba buat ida maka diak katak mudansa ki'ik oan ida komesa troka ona iha laran, maibe ida ne'e la determinante katak tributaria ne'e ita renova, hatun tasa automatikamente investor sira sei suli mai iha Timor laran tanba hanesan sektor seguransa no seluk tan ne'e mos determinante. Buat sira ne'e hotu maka hau hanoin importante atu haree ida ne'e, ita labele konsidera katak ida ne'e determinante ba investedor husi rai liur atu suli mai.

Investimentu hosi rai liur ne'e halo kompania rai laran prontu atu kompete ho investidor husi rai liur?
Automatikamente, ita la iha kapasidade atu kompete tanba premeiru ita nia kompania iha rai laran laiha orientasaun ba iha industria ki'ik maibe orientasaun ba tenderizasaun. Faktor seluk maka la kbi'it ba sira premeiro banku sira ne'ebe maka investe iha Timor, sira nia interest rate ne'e boot la halimar kuaze 13% kada tinan ida. Antau ema husi rai liur atu halo investimentu ne'e, sira bele deve ho interest rate ne'ebe 5% ka 7%, sira mai investe iha ne'e aas liu duke ita nia kompania ne'ebe maka iha rai laran. Segundu, formasaun ba ita nia negosiantes ka kompania sira iha rai laran mos seidauk sufsiente. Ida ne'e responsabilidade governu Timor-Leste atu kria ida ne'e. Tanba ne'e maka ami hakarak haree iha makro ekonomia.

Bainhira implementa lei foun iha tinan ne'e, reseita laos petroliferu sei monu ita bele bele garante katak bele rekopera fila iha tinan oin mai?
Tanba ne'e maka ami ijiji ba governu, liu-liu ministeriu finansa ho ekonomia dezenvolvimentu ba sira nia programa makro ne'e, atu rekopera reseita ne'e oinsa. Programa saida maka sira presija atu kria para atu rekopera fila fali reseita ne'e, reseita ne'e labele monu ka iha sira nia proposta ne'e hakerek katak kuandu hetan ona tasa, kompania mai automatikamente ema servisu bele selu reseita barak liu, ida ne'e governu nia hanoin, ida ne'e imajinasaun governu nian. Saida maka ami hakarak hatene ne'e programa real.

Lei ne'e rasik la koalia konaba protesaun ba kompania lokal, porezemplu taxa ba nasional no internasional hanesan deit, oinsa para dezenvolve kompania lokal?
Konsekuensia husi sistema flatting rate. Iha tempu UNTAET lei tuan nian, sira aplika sistema progresivu signifika katak se maka manan maka'as liu selu maka'as, se maka hetan menus selu menus. Ida ne'e komplikadu tanba ne'e sira hakarak simplifika ida ne'e adopta fali sistema flatting rate. Nia konsekuensia ita sente ema ne'ebe manan ki'ik nia tenki selu hanesan ema ne'ebe hetan boot, hau sente ne'e justu, la iha igualdade ba ida ne'e maibe ida ne'e konsekuensia. Tanba ami sei konsidera katak iha artigu balun ami tenki adopta tanba dalaruma laos uja sistema flatting rate.

Timor-Leste nudar destinu investimentu estranjeiru, saida mak politika investimentu estranjeiru?
Tamba ne'e mak ami husu iha dia 10 Abril atu hetan planu ekonomia global ba tinan 5. Liu-liu hanesan agrikultura, too bainhira mak ita bele sustenta rasik, sa tinan? Ne’e para labele importasaun foz hosi liur. Ne’e mak ami hakarak haree hosi agrikultura, iha dia 10 Abril ministeriu agrikultura sei mai koalia, ami hakarak hatene kalkulu. Saida mak ami bele rekomenda ba plenaria. Tamba buat hotu-hotu tenki importa. Tamba sa mak ita sei sai dependente ba importador mina, modo tahan, atu ita bele fo protesaun. Premeiru ami tenki hetan planu hosi sira. Para iha lei ne'e ami bele fo limitasaun.

Iha buat balun tamba sasan baratu duke halo toos. Baratu ne'e merkadu internasional mak determina. Foos merkadu internasional mak determina. Ita adopta 10% deit.

Ita hatene katak koalia protesaun banku mundial ho FMI sei kontra. Parlamentu Nasional sei propoe atu iha protesaun ba kompania lokal?
Tanba ne'e mak lei ne'e. Primeiru, kondisaun nia hanoin rasik oinsa mak iha estabilidade ba reseita. Ita iha uniku reseita mak minarai. Oinsa mak governu bele kria politika monetaria. Ita bele kria labelizasaun ba sasan sira ne'ebé atu tama, ida ne'e bele hetan osan hosi ne'e. Sigaru tama tenki iha label no mos sasan sira seluk. Ida ne'e mak ministeriu finansa tenki haree didiak, oinsa politika monetaria atu bele kria reseita, laos ba tratamentu ba tender. Segundu, se ita la reforma tasa ne'e, haree hosi rekursu naturais ninian, osan minarai atu investe atu halo fabrika rekruta ema timor barak atu bele servisu. Lolos ita bele hahu buat, nusa ita la hodi osan hodi investe atu bele hetan fundus reseita. Se governu iha programa ne'e, ami sei konfortavel no konvensidu para rekomenda ida ne'e ba plenaria.

Lao hamutuk hamutuk hateten katak posibilidade lei sei vigora, implika greater sun rise, sei lakon biliaun 2?
Ida ne'e mak perigu, governu ne'e tenki hatudu programa saida atu bele garantia fundus, kampu servisu liu hosi saida, ne'e para labele dependenti, Timor-Leste tenki hamenus dependensia ba minarai. Tuir planu, audiensia hotu ona semana kotuk maibe ami hakarak hatutan liu tan. Konsekuensia hosi lei ne'e mos lubuk ida.

Lao Hamutuk Organiza Enkontru Publiku ba Enerjia Alternativa

Organizasaun La'o Hamutuk organiza diskusaun publika ho tema enerjia alternativa iha Aula Asosiasaun HAK 28/3. Sekretaria Estadu Politika Enerjetika Avelino Coelho no Arsenio Pereira hosi HASATIL sai nudar orador iha enkontru publiku ne'e. Avelino Coelho hateten katak agora dadaun governu halo hela sentru pilotu ba enerjia alternativa no sei kontinua atu dezenvolve liu tan hodi hakotu dependensia ba gazoel. Arsenio Pereira hateten katak ho planu enerjia alternativa ne'e diak maibe labele sai fali todan ba povu no estraga meiu ambiente.

Dili kapital Diskoteka

Organizasaun Luta Hamutuk iha nia konferensia imprensa ne'ebé halao iha loron 1 fulan Abril hateten katak governu laiha duni boa vontade hodi asegura eletriside de moris iha 24 nia laran tamba ne'e Dili sai hanesan kapital diskoteka.

Luta Hamutuk husu governu atu haree problema eletrisidade ho diak, tamba sa mak mate beibeik no berani fo presaun ba kompania atu lao tuir nia dever bazeia ba kontratu.

Lu Olo: "Hanaruk Bebeik Estado de Sitio, Governu Ne'e Ditadura Ona!"

Foin lalais ne'e Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres, alias Lu Olo dezloka ba iha Darwin Australia atu haree husi besik kondisoens saude Prezidente da Republika, José Manuel Ramos Horta ne'ebe baixa iha Darwin, Australia tanba atentadu 11/2 husi Alfredo Reinado ho ninia grupu. Saida deit mak Prezidente da Republika ne'e konversa ho Prezidente da Republika, tuir mai jornalista kla'ak, Zevonia Vieira dada lia ho Prezidente Partidu Fretilin, Lu Olo iha ninia rezidensia, Farol Kinta-feira 27/03 liu ba.

Bele esplika sorumutu entre ita boot ho Ramos Horta?
Hau ba hasoru malu Prezidente Ramos Horta iha loron 23/3. Ami hasoru malu kuaze oras ida resin nia laran. Premeiru, hau hakarak hateten katak, vizita ne'e lori Partidu Fretilin nia naran no hau pesoal ho objetivu hato'o solidariedade tomak ba Prezidente Republika, José Ramos Horta. Hau hakarak reafirma mos kona ba Fretilin ninia apoiu tomak ba Prezidente no dezeisus barak liu, halo votus barak liu depois para nia diak lalais. Hodi nune'e nia bele fila fali mai atu bele asume fila fali kargu no misaun todan ne'ebe maka nia simu husi povu Timor-Leste. Hau mos hateten ba nia katak povu tomak deseiza tebes no reza para Prezidente Ramos Horta diak lalais, para fila fali mai Timor. Ramos Horta kontente no agradese tebes hau nia prejensa iha ne'eba. Ramos Horta fo agredese mos ba Fretilin, hanesan mos hori uluk kedas hasoru malu ho Camarada Secretario Jeral Fretilin Dr. Mari Alkatiri. Nia sempre haksolok nafatin ho kualker ema ida, partikular ho Fretilin wainhira hau hasoru malu ho nia.

Maiz ou menus saida maka ita boot sira koalia iha oras ida resin nia laran?
Ami koalia asuntu barak. Prezidente koalia asuntu barak, liliu kona ba saida maka akontese iha ita nia rain. Partikularmente insidente ne'ebe maka mosu iha 11/2 hasoru nia no prosesu tomak ne'ebe maka altura ne'eba titulares sira, orgaun soberania inkluindu Prezidente Republika halo hela dadauk para depois atu hetan solusaun ba problema Alfredo nian. Infelizmente buat sira ne'e hotu la akontese tuir saida maka Prezidente Republika hanoin maibe kontrariu. Tanba Prezidente nia hanoin no hakarak maka atu rezolve liu husi dialogu ho Alfredo. Nune'e iha tempu oin mai Alfredo bele bele kolabora ho justisa, hodi entrega mos nia kilat hanesan sidadaun normal. Infelizmente buat sira ne'e hotu la akontese. Ikus liu nia husu nafatin ba Fretilin hodi kontribui ba dialogu. Fretilin prontu nafatin kontribui. Uluk kedas ida ne'e prinsipiu Fretilin nian. Ami iha dispozisaun nafatin hodi halo dialogu, tanba ami hatene katak liu husi dalan dialogu maka ita bele ajusta ita nian diferensias politikas no hadia ita nia diferensias politika ne'e para ita bele rezolve ita nia problema. Prezidente Republika mos hateten katak ninian konviksaun mos nafatin hanesan ne'e. Ramos Horta mos hateten ona ba Premeiru Ministru aktual wainhira ba hasoru malu ho nia, hanesan mos grupus deputadu ne'ebe maka ba vizita nia, Ramos Horta kontinua hateten nafatin kona ba dialogu.

Koalia mos Komisaun Inkeritu Internasional (KII) ne'ebe Parlamentu aprova ona?
Hau la koalia kona ba ida ne'e tanba ami koalia asuntu barak liu, antaun la to'o iha asuntu ida ne'e. Maibe hau iha opiniaun pesoal katak iha Timor-Leste ita hotu hatene katak sistema ne'e ketak-ketak maibe iha interdependensia ba malu. Parlamentu Nasional ne'e orgaun ida ketak no seluk. Kuandu hola desizaun politika hanesan ne'e, governu simplesmente tenki implementa. Saida maka Parlamentu Nasional hola tenki implementa ida ne'e. Laos dehan katak governu atu ba enkontru fali ho Konsellu Ministru atu aseita ka lae ba desizaun parlamentu nian. Ida ne'e nunka akontese iha rai seluk. Hau husu ba governu tenki implementa saida maka deputadu sira aprova iha Parlamentu Nasional. Atu nune'e bele iha mos investigasaun ida lolos, kredivel no investigasaun ida ne'ebe klean kona ba atentadu 11/2.

Premeiru Ministru Xanana Gusmão hateten to'o agora seidauk bok KII tanba hein hela investigasaun husi FBI no AFP. Oinsa ita boot nia hanoin?
Hau hanoin servisu ne'ebe daudaun ne'e halao husi FBI no AFP, kuaze ita hotu la hatene. Nia hahu husi ne'ebe no nia rohan to iha ne'ebe. Ita la hatene tuir buat ne'e sei to'o iha ne'ebe. Maibe to'o ikus Parlamentu Nasional aprova rezulusaun ida; hola desizaun politika ida para bele kria Komisaun investigsaun internasional. Hau hanoin ida ne'e maka iha valor juridiku ne'ebe forsa. Hau la hatene governu AMP hakarak saida, hau haree katak servisu ne'e sei la soke malu. Dezde ita kumpri lolos desizaun sira ne'ebe maka orgauns soberania foti. FBI ho AFP ida ne'e governu maka husu hodi mai apoiu Prokurador Geral da Republika. Hau hanoin katak ida ne'e la influensia buat ida.

Ita boot ho Prezidente mos koalia kona ba prolonggasaun Estado de Sitio?
Prolonggamentu Estado de Sitio ninian, hau maka informa ba nia duni, maibe nia hatene antes tiha ona, katak hatene tiha ona saida maka akontese. Kuaze nia akompaña buat sira ne'e hotu. Portantu la koalia kona ba ida ne'e.

Bankada Fretilin hato'o deklarazaun katak ambulansia ne'ebe tula Prezidente Ramos Horta, ambulansia tuan ida ne'ebe la serve atu tula Prezidente da Republika hodi ba iha Hospital. Ita bo'ot bele klarifika ida ne'e?
Informasaun ne'ebe foufoun ita rona katak ambulansia ida ba tula Prezidente, maibe ikus ne'e tuir informasaun ne'ebe iha katak ambulansia ne'ebe ba tula Prezidente da Republika, ne'e ambulansia tuan. Aat liu maka husi Ministeriu Saude ka sentru saude nian la haruka nein doutor para ajuda Prezidente Republika. Ramos Horta monu hela iha fatin. Ran suli barak liu. Iha tempu Ramos Horta sei sai hanesan Premeiru Ministru, nia fo ambulansia 3 ka 4 ba Ministeriu saude. Maibe momentu nia monu, sira haruka fali ambulansia tuan maka ba tula. Hau senti katak ida ne'e la diak. Portantu Parlamentu Nasional husu ba Ministeriu Saude hodi ba iha Parlamentu Nasional atu presta informasaun kona ba kestaun ne'e. Parlamentu Nasional iha kompetensia para atu halo ida ne'e. Tanba trata ba situasun Prezidente Republika nian. La'os kualker sidadaun.

Governu kria estado de Sitio iha loromonu no estado de emerjensia iha lorosae. Tuir ita boot nia haree ne'e problema lorosae-loromonu?
Hau espera katak buat ne'e la sai fali politika lorosae-loromonu. Povu Timor ne'e para ona ho buat sira ne'e. La iha tan atu ba oho malu, baku malu ka sunu malu ne'e para ona. So que situasaun agora, governu kria fali estadu de emerjensia iha Dili to'o iha Lospalos no Estadu de Sitio iha parte Loromonu, afeta ka lae ba povu nia vida. Importante maka ita haree ida ne'e. Se afeta povu nia vida antaun laiha razaun atu kria. To'o agora ita haree katak funu ida la iha. Kuandu iha estado de Sitio ne'e signifika katak ne'e iha oho malu ka moris iha funu nia laran. Agora ba halimar hela ho Salsinha iha Ermera ne'eba halo nusa maka kria fali Estado de Sitio para atu provoka nafatin povu nian moris. Estado de Sitio maka prolonga nafatin no povu ki'ik maka simu nafatin konsekuensia. Ne'e hau la konkorda.

Nu'udar eiz Prezidente Parlamentu Nasional, prolongamentu Estado de sitio ne'e kontra ona lei ne'ebe vigora iha Timor Leste?
Iha Konstituisaun hateten estadu de sitio no estado de emerjensia ne'e buat ida la hanesan. Estadu de sitio buat ida no estadu de emerjensia buat seluk. Imbora nia karakteristika ne'e kuaze atu hanesan maibe la hanesan ida. Estado de sitio ne'e katak wainhira funu ka invazaun husi rai liur mai iha ita nia rain. Estado de emerjensia katak iha situasaun ameasadu ne'ebe forti liu.

Agora ita haree deit husi estado de sitio ba iha estado de emerjensia, hau haree buat ne'e la hatene los atu suspende maka liberdade ida ne'ebe nian. Hau haree katak atu halo rekolla obrigatoriu deit apartir tuku 10.00 kalan to'o 6.00 dadersan. Depois la bele iha konsentrazaun populasaun nian no labele iha runiaun. Tuir hau nia esperiensia hau hatene maka laos atu halo estado de sitio liu fali husi rezulusaun ruma para atu halo ida ne'e. Estado de sitio tenki halo lei, restrisaun liberdade, direitus liberade so garantia sidadaun ninian tenki halo lei, para hatene lolos dehan katak ida ne'ebe sidadaun direitu no liberade iha situasaun estado de sitio tenki suspende. Razaun seluk tan maka loron 30, estado de sitio no estadu de emerjensia tenki to'o iha loron 30. Ita haree foufoun hahu iha 48 oras, loron 10, depois haksoit tiha ba fulan ida. Ne'e liu tiha prazu fulan ida ninian. Iha Konstituisaun dehan katak tenki loron 30. Depois ho razaun fundamental maka bele prolonga tan estado de sitio. Agora ita la hatene razaun fundamental husi governu AMP hodi hanaruk tan esatdo de sitio no hamosu tan estadu de emerjensia.

Se karik depois loron 30 governu AMP sei hanaruk tan estado de sitio, oinsa pozisaun Partidu Fretilin nian?
Se hanaruk ba bebeik, governu ne'e ditadura ona! Ema sidadaun tenki uza nia liberdade no direitu hotu. Labele uza fali estado de sitio hodi prolonga bebeik to'o 2012. Se hanesan ne'e, ita lalika koalia ona kona ba estado de direitu demokratiku. Tanba ne'e signifika katak ita hakarak oho sidadaun nia liberdade no nia direitu. Hanesan ne'e partidu Fretilin la konkorda. Se governu AMP hanaruk nafatin esatdo de sitio tanba deit tauk ema atu halo manifestasaun, antaun governu ne'e la iha kbi'it ona atu ukun.

Bolivia: Planu Referendum Hamosu Tensaun

Igo Ojeda*
28 Fevereiru hamosu no haluan liu tan kirize no polarizasaun, bainhira kongresu nasional, iha blokade husi movimentu sosiais prinsipal, aprova lei atu halao referendum nasional rua iha 4 Maiu.

Votu ida hosi votus sira seluk mak sei aprova ka lae proposta tekstu konstituisaun, asembleia konstituante mak sei hakerek. Amandementu konstituisaun sira seluk mak sei limita ema hirak ne'ebé iha rai luan no fo dalan reforma rai ne'ebé radikal.

Espetasaun katak tensaun sei kontinua durante tinan ida nia laran.

Grupu opozisaun klasifika governu eskerda indejena ne'ebé Evo Morales mak sai prezidenti nudar "totalitarian" no "antidemokratiku", opozisaun anunsia ba ezekutivu no sira sei kontinua fo planu atu halo referendum autonomu ne'ebé bolu fulan sorin (halo husi opozisaun ne'ebé kontrola departementu (estadu) Santa Cruz, Tarija, Beni, no Pando).

Deklarazaun katak protesta hosi movimentu sosial ne'ebé haleu parlamentu, no faktu katak membru parlamentu sira la konsege partisipa iha sesaun parlamentu katak vota atu halao referendum, signifika "abuzu de poder".

Parlamentu mos aprova intrepretasaun lei bazia ba paragrafu iha lei referendum, husik abilidada atu inisa konsultasaun departemenu esklusivamente iha kongresu nia liman.

Isu autonomia ne'e inklui iha konstituisaun foun. Maski nune'e, bag governu estatutu autonomia propoin hosi rekursu riku fulan sorin nudar illegal.

Konfrontasaun
Nudar resposta ba estratejia governu, opozisaun agora planu atu halao referendum ho autonomo molok votus nasional iha konstituisaun.

Iha tempu hanesa, estudantes no setore klase media agora prepara aasaun "ho favor ba demokrasia", inklui iha La Paz, baze metin ba suporta Morales.

Sosilojista Eduardo Paz Rada, hosi Universidade prinsipal San Major Andres hateten katak tanba tensaun politika ne'ebé mosu, referendum ba konstituisaun karik sei la halao.

"Atu halao referendum, kondisaun minimu balun sei presiza, ne'ebé la prezensa. Nudar ezemplu, husi setor sosial diferente iha Santa Cruz, iha luta makas entre opozisaun ne'ebé suporta hosi oligarkia direita no movimentu sosial apoiu ba governu.

Ida ne'e intensifika mos iha rejiaun seluk iha nasaun, inklui Potosi no La Paz. Too 4 de Maiu, poder bazeia ba grupu iha leste no governu sei tenta atu impede parte seluk atu konsolida sira nia an. Halao ka la halao referendum sei metin ho luta ne'e", Rada hateten.

Tuir Rada, klaru katak iha kresimentu direita koresponde ho Movimentu Ba Sosialismu (MAS-partidu Morales) ne'ebé enfrakeza hahu hosi eleisaun Morales. Nia hateten katak ida ne'e tanba inkapasidade MAS atu organiza forsa sosial hodi impoen nia projetu.

Kresimentu Direita
Ba Cesar Navarro, vise MAS, polarizasaun ne'ebé forte, faktu katak opozisaun hetan sira nia forsa iha nivel rejional, no "bele hetan hanoin negativu hasoru governu, hanesan Evo ema ditador, antidemokratiku, fasista, totalitarian, indejenista, seluk-seluk tan".

Isaac Avalos, sekretariu ezekutivu ba Uniaun Federazaun Traballadores Kampesinu Bolivia (CSUTCB), argumenta katak forsa opozisaun fiar katak sei lakon sira nia rai luan se konstituisaun foun aprova. "Sira luta ba razaun ekonomia no ba rai."

Tuir Avalos, aprovamentu referendum ne'e fundamental, tanba konstituisaun foun ratifika, povu indijina sei inklui mos. "Ami hakarak hapara diskriminasaun, masakre, mal tratamentu."

Nia esplika katak tanba ne'e movimentu sosial hahu inisia kampaña atu distribui tekstu esbosu konstituisaun.

Ba Navarro, ne'ebé konsidera krize politika nudar ida ne'ebé signifikante tebtebes hahu kedas hosi fundasaun Republika Bolivia, objetivu hosi setor opozisaun mak hatun governu, liu hosi politika destabilizasaun.

Hasoru ho aprovamentu referendum hosi kongresu, opozisaun komesa denunsia abuzu ba demokrasia iha nivel internasional.

Iha sorin seluk, ezekutivu denunsia iha Konsellu Direitus Umanus Nasoens Unidas konaba ezistensia setor ne'ebé konspira hasoru governu Morales iha aspirazaun separatista iha parte leste ne'ebé riku.

Separatismu
Iha fiar katak, se referendum halao, katak sira "sim vota sei manan, no "lae" vota sei manan sei iha departementu fulan sorin balun iha leste. Ida ne'e sei hametin polarizasaun rejional.

Tuir Navarro, setor husi fulan sorin balun sei suporta separatismu iha "nivel politika influensia ne'ebé as, tanba laos ba lideransa sira sei ezerse, maibe ba realidade katak sira kontrola no diriji komunikasaun sosial privadu."

Iha kontestu ne'e, Rada hateten risku perigu tebtebes bele mai hosi forsa seguransa estadu. "Instituisaun ne'ebé iha posibilidade atu (prevene separatismu) mak forsa armada no polisia. No hau iha impresaun katak iha instituisaun ne'e nia laran hahu mosu tendensia divizionista ne'ebe bele too ba situasaun instavel no kaotiku."

Iha Fevereiru 15, forsa pro governu no opozisaun iha kongresu hahu diskusaun konaba kompatibilidade konstituisaun foun ho estatutu autonomu lansa iha departementu fulan sorin balun iha Dezembru.

Maski nune'e, iha dialogu ne'ebé avansa iha Fevereiru 26 atu blokeia parlamentu hosi movimentu sosial ne'ebé inisia, husu aprovamentu hosi referendum.

Presaun hosi kraik
Iha kontestu ne'e, tuir Navarro, governu deside, hamutuk ho movimentu sosial, atu submete tekstu konstituisaun ba konsultasaun popular. "Liu desizaun ne'ebé impoen buat balun, opsaun ne'ebé ami foti mak sensu atu fo mekanismu konsultasaun foun iha demokrasia…ne'ebé delega responsabilidade ba solusaun krize iha sosiedade Bolivia", nia hateten.

Rada argumenta katak aprovamentu referendum nudar estratejia hosi Morales. "Referendum autonomia nudar pozisaun sentral no topiku importante liu, liu ne'e, sei avansa rapidu liu, laho ezistensia pozisaun kontra ho naran governu. Tanba ne'e, iha atentadu hosi ezekutivu atu ekilibra inisiativa setores hosi fulan sorin balun.

"Ida ne'e esensial ba MAS atu foti asaun desesivu atu topiku hosi konstituisaun sei pozisiona nia an rasik, ka minimu liu, iha nivel hanesan nudar estatutu autonomu", nia analiza.

Responde ba alegasaun opoziasaun hosi "abuzu demokrasia", Navarro emfaze: "Ami mak politika mayoria, maibe ami kondisiona hosi politika no eleisaun minoria. Sira hakarak minoridade iha kapasidade atu veto ka rezolve krize iha sira nia interese. Ne'e nudar la rekoñese implicit ba mayoria politika ne'ebé emerjente tuir rezultadu eleisaun 2005."

Avalos justifika blokeia impoen iha parlamentu hosi movimentus sosial, hodi esplika, laho presaun, parlamentu la funsiona. "Ami iha obrigasaun atu foti sasukat hirak ne'e."

*) Traduz hosi Green Left Weekly # 744.