Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

28 October 2008

Kla'ak Semánal Edisaun 34 (28 Outubru 2008)


HALIRI
Xanana: Mandela ka Mugabe?
Ha’u-nia belun ida hatete mai ha’u katak oinsá ita rekorda lider hotu-hotu iha istória la’ós depende ba ninia entrada iha lideransa ne’e maibé oinsá nia husik ninia lideransa. Ha’u fó ezemplu hosi lider na’in rua iha mundu kontemporáneu: Nelson Mandela hosi Áfrika du Súl ho Robert Mugabe hosi Zimbábue. Ha’u lalika explika tan buat barabarak maibé ita hotu hatene katak maske lider na’in rua ne’e husik hela istória ida nakonu ho sabedoria, korajen ho izensaun (ema ne’ebé sakrifika nia an atu luta ba ema seluk nia di’ak), ohin loron sira na’in rua ramata ho fama (reputasaun) la hanesan. Nelson Mandela kontinua hanesan estadista ida ne’ebé hetan respeitu, la’ós de’it hosi ninia povu maibé povu mundu tomak, i Robert Mugabe sai ema ne’ebé ema hotu-hotu hakribi, iha ninia rain Zimbábue ka iha rai-seluk.

Iha ita-nia rain, prosesu hakerek istória kona-ba ita-nia luta sei nurak hela, karik tanba ita-nia istória ba libertasaun maka seidauk ramata. Asua’in sira ne’ebé monu ona iha funu-laran, sira nia istória hein de’it atu hakerek, maibé asua’in balu sei kontinua luta nafatin hodi kaer kargu polítiku nu’udár prezidente ka primeiru ministru. Karik sakrifísiu ne’ebé sira halo durante tinan 24 nia laran seidauk hotu, tan ne’e sira sei ejije nafatin espasu atu fó últimu sakrifísiu ba sira nia povu? Ka sira ladún iha konfiansa ho buat ne’ebé sira alkansa bainhira sira lidera luta ba ukun-rasik-an? Asua’in sira ne’e loke nafatin sira nia an ba mundu tomak atu halo julgamentu finál ba sira nia an.

Rober Mugabe halo duni buat ne’e. Hafoin lidera ninia povu kore-an hosi rejime ema-mutin nian iha Rhodesia, Mugabe hakarak kontinua nafatin lidera ninia povu iha era libertasaun no Rhodesia muda tiha naran ba Zimbábue. Maibé ohin loron mundu tomak hateke ba Robert Mugabe nu’udár lider ida aat liu iha Áfrika hafoin nia halo manobra tun-sa’e para mantein nia an iha podér enkuantu ninia povu hetan viloénsia, hamlaha ho terus oioin. Hosi asua’in sai fali ba ema ne’ebé mundu tomak hakribi tan de’it ambisaun ba podér.

Iha Áfrika du Súl, Nelson Mandela mós lidera ninia povu atu kore-an hosi rejime ema-mutin nian. Bainhira hetan tiha libertasaun, Mandela hetan pressaun hosi ninia konterráneu sira no mós nasaun sira seluk atu lidera nafatin ninia povu ba oin. Maibé liu tiha ninia primeiru termu, Nelson Mandela husik kedan ninia kadeira hodi entrega ba lideransa foun. Ba ida ne’e Nelson Mandela hetan respeitu maka’as liu tan, hosi ninia nasaun no mós hosi mundu tomak.

Saida maka ita nia lider sira iha ita nia rain bele aprende hosi ne’e? Ita haree ba ita nia lider karizmátiku, José Alexandre Gusmão, koñesidu liu ho naran funu, Kay Rala Xanana. Hafoin ukun-rasik-an, hanesan Nelson Mandela, Xanana hetan pressaun hosi ninia povu ho nasaun sira seluk atu lidera nafatin Timor-Leste ba oin. Maibé diferente hosi Mandela, Xanana buka meiu oioin atu nia kontinua nafatin kaer podér polítiku. Nia forma fali partidu ida atu konkorre iha eleisaun para sai primeiru ministru. Rezultadu hosi Xanana nia desizaun ne’e hanesan dezastre boot ida, ba ninia prestíjiu no mós ba ninia povu.

Iha eleisaun jerál, Xanana ho ninia partidu CNRT lakon boot maske iha tinan lima liubá povu tomak hateke ba naran Xanana ho CNRT nu’udár objetu sagradu ne’ebé halibur Timor-oan tomak, hosi lorosa’e to’o loromonu, hosi tasi-feto to’o tasi-mane. Piór liután, oras ne’e Timor-oan barak liu maka hateke ba Xanana hanesan lider ne’ebé iha maka ambisaun ba podér. Balu até du’un ba nia hanesan autór ba krize iha 2006 hodi liga mós nia ho atentadu iha 11 Fevereiru. Ninia prestíjiu iha komunidade internasionál mós monu. Até agora nia seidauk sama ain iha Portugal, maske nasaun amigu ida ne’e iha relasaun ida espesiál tebetebes ho ita-nia rain.

Indikasaun hosi instituisaun internasionál sira seluk mós hatudu katak Xanana la’ós lakon de’it ninia prestíjiu maibé lakon mós ninia moral polítika, se nia iha duni uitoan. Timor-Leste sai koñesidu ho korrupsaun dezde Xanana kaer kargu primeiru ministru. Depois, foin daudaun Xanana ameasa atu kaer ema ne’ebé expresa sira nia polítika liu hosi demonstrasaun. Xanana haluhan tiha katak nia primeiru ministru de’it, la’ós juís, nein polísia.

Se ita haree fali ba Robert Mugabe nia istória, iha paralelu (buat hanesan) barak entre figura rua ne’e. Robert Mugabe konsege dura liu tinan 20. Xanana foin komesa iha tinan ida nia laran. Se Xanana sai figura ida koñesidu iha livru istória kona-ba Timor-Leste iha aban-bain-rua, iha tendénsia atu hatudu katak figura ne’e sei koñesidu liu ho ninia paralelu ho figura sira seluk hanesan Robert Mugabe, Idi Amin, General Soeharto ho Mobuto Sesi Seko duké Xanana nia lideransa iha luta ba ukun-rasik-an. Ba Timor-Leste nia di’ak, ita hein katak istória sei la hakerek nune’e.

8 comments:

Anonymous said...

cuitado! o hanoin katak mundo tomak nee contente ho Alkatiri. Hau ema ida nia reputasaun ou ninia fama la depende ba ema koalia diak ou ema koalia at. O nia comentario nee halo ita nia laran makili fali. Keta hanoin katak ema houtu nee apoio Fretelin!

Anonymous said...

Hare deit AMP nia apoiante RADIKAL nee mak hanesan botamak ida fo comentario iha leten nee. Lahatene simu kritika. Ba sira Xanana nee nai Maromak boot ida. Labele kritika tamba se lae malisan bele kona. Quando ema kritika maun boot mak sira hanesan kebakaran jenggot. Kritika hasoru Xanana ba sira nee identik ona ho apoiante Mari Alkatiri nian. Maibe hau dehan buat ida; ema barak iha AMP rasik mos la simu no haksolok ho politica ho tendencia ditatorial no anti democracia husi Xanana Gusmao primeiro ministro nian.

Iha AMP rasik mos iha grupo nebe moderado no grupo nebe radikal ka fundamentalista no ekstreme ho tendencia maquiavelismo nian. Sira fundamentalista no radical nee tuba rai metin defende ba maun boot Xanana nia politika actual nebe sadere ba hanoin Florentino Maquiavel nian nebe nia essencia mak considera katak Estado mak HAU NO HAU MAK ESTADO alias iha contexto AMP nia Xanana ho AMP mak Estado no Lei & Lei sira no Estado mak Xanana ho AMP, nunee halo sira hanoin katak legitimo ba sira atu usa meios oinsa deit( mesmo que bele viola konstituisaun ka, sama tribunal nian funsaun ka, manipula PNTL no FDTL ba interesses sira nia klibur nian ka) atu mantem sira nia poder politico. Liafuan ema aileban nian katak mantem sira nia kadera manas nafatin nebe hanesan fim determinado husi sira nia politika ho tendencia Maquiavel nian.

Ba hau ita tenki distingue entre Xanana lider resistencia no Xanana primeiro ministro. Labele kahur buat rua nee tamba Xanana lider resistencia representa ideia ba luta ukun rasik an nebe reflecta husi maioria timor oan hotu. Nunee Xanana historico lider resistencia merece ita nia respeito dunik ho laran tomak no ita hotu hakruk ba nia desijaun hanesan lider maximo da resistencia iha tempo neba tamba nia representa dunik ideia sagrada ema timor oan nian nebe mak UKUN RASIK AN.

Xanana nudar governante ka primeiro ministro merece mos ita nia respeito mas nia desijaun governamental nian laos buat nebe absoluta nebe ita tenki hakruk ba no nia mos labele sees an husi kritika husi qualquer cidadaun timor oan wainhira nia politika hanesan PM iha ninian governasaun lao lalos no hakarak halai ba ditadura ka nakonu ho KKN.

Wainhira nudar boot governo nian, PM Xanana hakarak tau semi ditadura iha rai democratica hanesan RDTL, nebe consagra nanis iha konstitusi, nee ita labele simu no hakruk ba. Tamba politika ditadura nian ita tenki hakribit. No politika nebe ho hanoin maquiavelismo nian ita labele simu. Tamba nee contra democracia ka poder povo nian. Atu alkansa objectivo ema hotu nian tenki baseia ba konstituisaun, leis, tribunal, no harii plano desenvolvimento nebe los no halo contacto permanente ho sociedade civil. Laos fali baseia deit ba ESTADO MAK HAU, XANANA, NO XANANA, HAU, MAK ESTADO. NUNEE HAU, XANANA, NIA HANOIN MAK VERDADE ABSOLUTA NEBE EMA HOTU TENKI TUIR TAMBA HAU MAK PRIMEIRO MINISTRO RDTL NIAN, SE LAE IMI TAMA HOTU KADEIA. Hanoin hanesan nee sala maun boot Xanana Gusmao Cs!!!

Xanana AMP nia apoiantes radical no extremes sira iha AMP tenki hiit oin atu simu kritika husi cidadaun no media ka komunikasaun social timor oan sira nian wainhira sira nia PM halo politika ditadura nebe hakarak sama cidadaun nia direitos democraticos consagrados iha lei inan. Laiha tan dalan seluk se lae prepara atu kebakaran jengot ou neon barani atu hatete katak sala ba Xanana nia politika semi ditadura iha rai doben Timor Leste.

Nee mak hau hanoin maluk radikal, ekstrimis no joventude fundamentalista AMP nian hanesan iha Forum Haksesuk, nebe halao klandestinidade hodi ataka blog sira nebe kritika sira nia primeiro ministro, husu ba sira atu tau an lolos hanesan democrat, no se karik sarjana hatudu an hanesan ema intelektual nebe laos defende deit governo nia politika ho matan delek tilun diuk no ibun taka ho hosun deit mak barak. Tenki ser honesto atu barani simu hanoin oin oin nebe la hanesan ho imi nia klibur AMP nian. No favor ida labele generaliza hotu katak ema nebe la simu AMP nian politik nee mesak Fretilin hotu. Nee sala bot maun Doutor sira hasai iha Coimbra.

Mak nee deit.

Maromak tulun imi

Husi joventude moderado Independente sem Partido.

Jose Soares Araujo

Anonymous said...

Nudar povu babain ida nebe la regista nudar membru partidu politiku ida hau hanoin Xanana nia hahalok durante ne'e kontra povu Timor-Leste nia hakarak. Maluk Xananista sira tenke hanoin katak nia Xanana la'os Maromak, Xanana la'os Lei!

Anonymous said...

hahahaha...(hadia tena) Lakeru (maun redaktor nee laos tolok, vulgar, rasista ka divisionista, nee khan bolu modo ka aifuan naran lakeru deit) Lakeru nain tolu iha forum haksesuk nee kala halao hela klandestina hodi infiltra ba blog anti AMP sira ho sira nia propaganda atu defende sira nia sua exelencia, lider mais amado glorioso mui heroi o maior Pai do ceu o mais intelegente o segundo Deus no Mundo, Maromak Aileu nia oan Unico DR.Prof.Eng Xanana Banana Jose Alxandre GusMao MSc.MGlp*.Mdv*MCrs

Ulun fatuk fundamentalista no extrimista AMP nian nee kala halai sala hotu ona tamba lor-loron mak hatene fo gloria eterno ba sira nia sua exelencia lider mais amado glorioso mui heroi o maior Pai do Ceu no Mundo Filho unico de Maromak Aileu Moris Husi aman Maromak Aileu nia Kadunan DR.Prof.Eng Xanana Banana JOse Alexandre GusMao..hahahha..

Tamba nee mak halo sira merasa tersingung quando ema critica sira nian sua exelencia, lider mais amado glorioso mui heroi o maior Pai do ceu o mais intelegente de Timor o segundo Deus no Mundo Maromak Aileu nia oan Unico Maromak rasik nia ilas DR.Prof.Eng Xanana Banana Jose Alxandre GusMao MSc.MGlp*.Mdv*MCrs* ((((((:

Nb= Master of Golpista, Master of Divisionista of Timor to Lorosae and Loromonu, Master of 2006 Crisis...hahahahaha..

Gloria eterno e Vivas ba sua exelencia, lider mais amado glorioso mui heroi o maior Pai do ceu o mais intelegente de Timor o segundo Deus no Mundo Maromak Aileu nia oan Unico Moris Nanis kedas husi Aman Maromak Aileu nia Kadunan murak DR.Prof.Eng Deus Xanana Banana Lakeru Kanko Kaikoli Jose Alxandre GusMao MSc.MGlp*.Mdv*MCrs !!!!!!

Lakeru AMP NO SIRA NIA KAKOAK SIRA HATAN: VIVAAAAAAASSSSSS!!!!!

Anonymous said...

Hau konkorda ho kolega nain 2 nia komentario iha leten duke butamak 1 koalia hanesan nia mak abut ba AMP..kuitadu Lalika hare ba pasado, hare deit ba oin Timor ne'e atu sai oinsa karik ita tane bebeik Xanana hanesan Maromak ka Liurai boot ida..

Anonymous said...

xanana sai PM iha TL tan ministru/a FRETILIN mak fraku, nebe povu tomak fo fiar ba nia maibe kaer ukun hariku nia an deit ho ninia kolega sira deit. liliu ministru/a sira mesak fraku deit, arogansia lahatene kaer ema.iha tempu elisaun ministru/a sira nia fatin nein ida manan, ne moral laiha, simu osan lahare povu hanoin mak kadeira deit imi fraku duni, agora mos membru CCF mesak fraku deit lahatene servisu koalia mak barak.

--------husik!!!! xanana ukun ba --------FRETILIN hakarak ukun fali keta haloan, arogan. tur hein to'o 2012------ hakarak ukun fali hare ba sabdu-domingu ba foho hasoru malu ho povu maubere--------rona sira, aprende husi sira, halo program tuir sira nesesidade-------laos tur mak hotu2 stilus matenek.

Anonymous said...

laos nonoi..xanana sai PM tamba, nia iha plano naruk ba ida nee desde 2005:

1. Nia mak aktor intelectual Peticionario sira nian. Nia mak fai soldados sira nebe moris iha loromonu para halo petisaun hasoru Estado, ironicamente Estado nebe nia rasik mak nailulun. Maibe nia hakarak lolos nee laos Presidente, nia hakarak mak Primeiro Ministro. Atu Alkansa ida nee mak nia hatene katak tenki cria dunik scenario naruk ida atu lori Timor Ba anarkia atu nunee nia bele sae ba PM.

2.Nia mak fahe povo timor leste ba Loromonu no Lorosae ho ninian discurso nebe hatoo iha TVTL no loron tuir mai hafoin ninian discurso divisionismo nee ema oho malu kedas no tragedia continua sunu uma iha Dili laran mos mosu hodi cria mos vitimas no refugiados. Buat sira nee hotu se mak halo? Xanana Gusmao. Tmba sa? Tamba la satisfeito ho nia poder hanesan presidente no hakarak harahun governo Fretilin nebe povo hili democraticamente atu nunee nia bele sai Primeiro Ministro!

3. Nia hare katak Peticionario sira precisa mos ema oficial ida entre sira, entaun nia instrumentaliza Major Alfredo Reinado atu mos halo desersaun husi Forca Armada para nunee nia planu ba golpe ka kria krise boot 2006 nia bele too no mosu lalais.

4. Nia mak fo apoio ba Peticionario atu halo demontrasaun tun mai Dili para sobu, baku, oho, duni ema sai husi bairos no uma sira, sunu palacio do governo no mos Xanana mak fo ordem ba Paulo Martins hodi prevene PNTL atu interven iha laran atu tau ordem no Lei. Tamba sa? tamba Xanana Cs hakarak dunik atu Dili monu iha anarkia no governo Fretilin bele monu ho fakar ran no mate barak. Planu sira nee halao dunik husi ema sira nebe halao Xanana nia ordem. Tamba nia ambisaun ba poder hanesan Primeiro Ministro!!

5. Nunee nia halo dunik governo Fretilin sai "fraku". Maibe governo Fretilin sai fraku tamba lakohi hare povo mate tan, Fretilin lakohi hare tan aman tanis lakon oan, inan tanis lakon oan, oan tanis lakon aman no inan. Tamba Fretilin comprende ida nee mak halo Fretilin mos hatun an atu bele evita tan oho malu entre ema maun alin timor oan sira. Nunee aceita atu tun husi poder governativo atu fo golpista no divisionista sira ukun to ohin loron ho sira nia klibur oho dor, naokten, sunu uma dor, kanten ba osan povo nia, no kan fakar ran sira husi AMP!!!!

No ikus tamba Xanana Cs usa major Alfredo ba sira nia intresse hotu ona, entaun atu prevene Alfredo Reinado nebe comesa mos loke ibun hodi fakar Xanana nia foer entaun nia Xanana hamutuk ho ema sira iha MUNJ nebe maioria bekas ema RENETIL ligado ba PD bosok Alfredo ba Ramos Horta nia uma no too ikus sira rasik mak tau oknum balu iha FDTL hodi oho tiha Alfredo. NUnee Alfredo labele loke ibun atu fakar sai xananista nia foer sira iha crise 2006!! Tmba sira la consege mos oho Ramos Horta entaun atu halo povo labele desconfia ba Xanana no AMP entaun sira monta lalais drama bosokten ida dehan em asalta mos Xanana. Licikkk!!

Loron se to povo maubere sei hamrik dala ida tan ho la usa violencia atu hatun naokten sira nee husi poder politico atu lori fila fali democracia lolos, paz no moris diak ba ita rai doben Timor Leste!!

Anonymous said...

damai sejahtera untuk Timor-Leste?
di tahun 2002 ketika saya membaca PND Timor-Leste saya langusng memberikan salam ini kepada semua orang di RDTL tercinta. saya semakin yakin sampai dengan tahun 2005 RDTL sudah mempunyai tabungan negara yang melimpah, dampak rakyat kecil mulai mersakan dan dengan harapan yg semakin kuat bahwa salam salam ini benar-2 akan tercapai. baru saja memberikan sedikit kebahagian kepada rakyat dengan pendidikan dan kesehatan gratis yang membawa harapan dan kepercayaan yang semakin kuat terhaap sebuah kelompok yang berkuasa pada saat itu. namun fenomena ini membuat kelomopk lain menjadi lebih semangat lagi menyengsarakan rakyat Timor-Leste. dengan demikian segala cara pun dihalalkan untuk menghianati konstitusi dan rakyatnya yang kemudian melahirkan sebuah seoang anak nakal yg kemudian samae memberi nama krisis LS-LM.
setelah semuanya itu terjadi, dalam perjalanan saya ke ke suku daisoli dan menemukan beberapa teman saya dan sepeti biasanya saya memberikan salam saya yaitu:DAMAI SEJAHTERA untuk kawan-semua!!!!
tidak seperti biasanya mereka membalas salam saya dengat semangat yang sama, tetapi mereka malah memberikan kulia kepada saya: mereka mejelaskan: teman ku, salam ini sudah tidak layak lagi bagi kami, karena kami disini tidak seperti dulu lagi, semuanya telah hancur. walaupun demikian teman, jangan kuatir, bukan SALAM DAMAI SEJAHTERA TETAPI HANYA SALAM DAMAI DARI KAMI, karena walaupun tidak sejahtera lagi tetapi yang penting kami masih DAMAI.
teman2 ku di forum ini,
selanjut saya kemabali ke Dili, untuk memberikan salam saya kepda para pemimpin kita, hal yang sama lakukan yaitu dengan menyampaikan SALAM DAMAI SEJAHTERA nain ulun sira!!!!
sepertinya mereka kompak dengan teman2 saya di daisoli, hanya saja ada perbedaan yang membuat saya sulit berpikir,... karena mereka membalas salam saya seperti ini, ia terima kasih, salam hangat juga, tetapi HANYA SALAM SEJAHTERA, ketika saya masih bingun, para nain ulun lansung menyambung, ia hanya itu, karena memang kami disini SEJAHTERA TETAPI TIDAK DAMAI!!!!!

teman2 diforum ini, tulisan ini cukup panjang tetapi hanya intinya yang saya tiliskan disini, harapan saya semoaga menjadi refleksi bagi kita, =======
dan selanjut=====LEBIH KITA MEMBELA RAKYAT KITA DARI MEMBELA XANANA, MARI, LASAMA, LU-OLO, CARASCALAO, DLL====

DESKULPA BA SIRA NE'EBE LAHATENE LIAN INDONESIA

DARI
SAMARAI