Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

03 July 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 20 (30 Juñu 2008)

Haliri
Persegisaun Polítika iha Funsaun Públika!
Tinan 2008 sei sai hanesan tinan ba reforma hanesan Primeiru Ministru Xanana Gusmão deklara dala barak. Reforma katak sá? Reforma iha ne’ebé? Reforma atu halo saida? Karik resposta ida maka reforma liu hosi persegisaun polítika iha funsaun públika atu fahe kadeira ba membru partidu AMP nian? Talves polítika governu AMP nian ne’ebé ita hotu haree momoos liu maka polítika fahe kadeira hanesan balas jasa. Se maka AMP hetan fatin. Se maka la’ós AMP, sai!

Uluk, iha governu FRETILIN sira be agora tama iha AMP ne’e, barak maka trata FRETILIN tan iha ministru bar-barak. Agora, Governu AMP forma ho kadeira lubuk ida. Ministru sanulu resin ho sekretáriu de estadu besik tolunulu. Estrutura governu ida boot liu governu anteriór, komplikadu no laiha esplikasaun ida rasionál, hanesan ita nia matebian ida dehan “salada russa”. Maske nune’e, kadeira sei la to’o nafatin. Liu tiha semana hirak de’it, membru aliansa nian balu halo kedan surat atu presiona Xanana fó tan kadeira ba sira. La to’o tinan ida, ASDT husu hodi sai tiha hosi aliansa ne’e. Nune’e, hosi kadeira lubuk iha estrutura governu ne’e, sei hamosu tan pozisaun seluk atu rekoñese jasa-jasa para pengurus koligasaun AMP ho nomeasaun polítika ba kargu sekretáriu permanente, advaizer ho sst. Se la sai ministru ka sekretáriu, entaun sai netik sekretáriu permanente ho advaizer. Nasaun RDTL presiza kadeira barak duni atu halibur ema barak hosi partidu na’in haat ne’ebé halo aliansa hodi harii AMP.

Maibé ida ne’e la sufisiente. Aliansa boot, ema mós barak, ema barak hakarak sai boot, entaun kadeira mós tenke barak. Se kadeira iha governu laiha ona ita bá buka iha ne’ebé? Funsaun públika! Mákina estadu nian ne’ebé kaer no hala’o knaar estadu nian, sai hanesan fatin foun ida ba governu AMP atu uza sira nia kriatividade hodi esplora tan kadeira atu fó ba malu hanesan mineiru ida buka osan-mean iha fatuk-kuak. Se ministru la hetan, sekretáriu de estadu la hetan, sekretariu permanente ho advaizer la hetan, entaun ita hotu sai diretór ho administradór de’it.

Ita hatene ona katak diretór barak maka simu surat hosi ministru AMP nian atu sira husik sira nia kargu. Administrador subdistritu sira hosi Dili, Lospalos, Manatuto ho Oécusse mós hetan daudauk karta konvite atu sira hakiduk hodi fó fatin ba membru ho simpatizante AMP. Administrador Baucau nian semana hirak liubá sai tiha ona hodi entrega ninia kargu ba administradór “interinu” sem mais nem menos. Fahe kadeira ba malu ne’e la’ós ona mosu iha nivel polítiku-na’in sira de’it, maibé da’et mós ba funsionáriu públiku sira. La kleur funsaun públika sai fali AMP nia servisu-fatin no funsionáriu AMP. Funsaun públika sai fali AMP ho Maun Boot Xanana nia kusta hodi fahe ba malu hanesan fahe proyek.

Ita lahatene kampañe persegisaun ne’e atu to’o iha ne’ebé. Karik diretór hoi administradór laiha ona maka ema sira saar-rai mós tenke ema AMP hotu? Karik pozisaun iha funsaun públika sei nato’on atu bele akomoda membru AMP sira tomak? Partidu haat, ema mós barak!

Dala ruma governu AMP konfia hela katak sira sei kaer ukun to’o tinan-ba-tinan nafatin amen. Se nune’e duni di’ak. Se lae, kuandu governu foun sa’e fali, sira sei troka fila-fali funsionáriu sira ne’e hotu. Ida ne’e ita bele taru kedan! Agora de’it AMP nakdoko iha fatin ho presaun oioin. Ninia vida to’o tinan 2012 sei iha duvida boot. Se AMP la konsege kompleta ninia mandatu, diretór ho administradór foun sira ne’e sei bá ne’ebé? Entaun funsionáriu sira ne’e sai polítiku hotu no funsaun públika politizadu. Funsionáriu sira tama ho sai konforme partidu ida ne’ebé maka kaer governu. Funsionáriu ida sei laran la metin wainhira halo ninia knaar tanba laiha serteza ba ninia pozisaun. Enkuantu funsionáriu ida seluk hein hela katak lakleur ema ida foti ninia fatin ne’e sei sai. Nune’e, funsaun públika la’ós ona fatin atu serví povu maibé fatin atu fó kadeira ba malu, atu selu jasa ba malu. Funsaun públika mós sei nakonu ho funsionáriu sira ne’ebé iha de’it deskonfiansa ba malu tanba ida ne’e mai hosi partidu A no ida fali hosi partidu B. Konsekuénsia saida maka hahalok ida hanesan ne’e lori ba futuru nasaun nian, maka ita sei haree iha loron ikus.

Ba AMP, persegisaun polítika sai hanesan oxijéniu ba ninia vida. Polítika persegisaun ne’e polítika ba ema ne’ebé maka laiha preparasaun no maturidade nato’on atu asumi responsabilidade boot, hanesan responsabilidae atu kaer nasaun ida. So iha Timor-Leste maka buat ida hanesan ne’e ita dehan normál.

2 comments:

Anonymous said...

Alo Dili

Estou triste a acompanhar o desenrolar da situacao em Timor Leste.Muita propaganda tem feito o Xanana de ter um governo melhor do que anterior mas esta ao contrario estamos caminhar para tras. Quanto ao funcionalismo foi criado pelas Nacoes Unidas e em todos os paises do mundo o aparelho do estado ou administracao do estado foi sempre apolitizado apenas serve o estado e a nacao.Muda-se o governo pelas eleicoes mas so a elite politica nao os funcionarios do estado estes sao o pilar da administracao. Eles acaretam e cumprem as orientacoes e politicas do governo.Nao e para serem despidos das posicoes nao vamos transformar a administracao puramente politica de AMP. E um grande erro porque nao vai estar para sempre. Isto mostra o nosso desconhecimento do funcionalismo publico.Desculpa de eu ter escrito em portugues.

Adeus

De Aikurus

Anonymous said...

Lia menon
Iha loron terça kalan iha tuku 20h00 noticia TVTL nian, iha Profeta Falsu ida foti deklarasaun katak “ oras ne’e povu moris iha paz halo tan marcha da paz atu halo sa? Se hau mak iha partido karik hau iha preokupasaun tolu mak hanesan; hau nia partido bele moviliza ema ka lae? Se ema la mai karik hau nia partido mak sei moe? Bainhira marcha da paz lao diak mak partido naran diak, se la diak partido nia naran mak sei foer no ema sei la hili partido ne’ebé organiza marcha da paz “ hau elogia tebes ba profeta ne’e matenek tebes halo analise ba partido ne’ebé hakarak organiza marcha da paz maibe hau kestiona mak iha tinan 2005 povu iha hakmatek nia laran profeta sira organiza marcha da paz lori estatua reza ho tolok, sira haluha tiha katak sira lori ema hira mak tun mai Dili karik 95% katholika iha Timor-Leste mak tuir hotu? ka 700 ou 800? no sira haluha tiha katak keta igreja nia naran monu no foer karik iha Timor-Leste? Maibe oras ne’e Governante nakonu ho korupsaun, povu moris iha situasaun ida ne’ebé inflasaun aas tebes, integridade estadu nian namlele, injustisa sosial nakonu iha Governasaun Gusmao nian, justisa paradu sira sei dehan nafatin povu iha paz, hateten ba sira hasai uluk foer iha sira nia matan hafoin hanorin ema seluk ou partido seluk. Husi klalerek mutin Viqueque.