Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

13 July 2008

Kla'ak Semanal Edisaun 21 (7 Jullu 2008)

Download Edisaun tomak iha ne'e (1.3MB)

HALIRI
AMP, KKN ho MCC
Foin daudauk, bainhira asesór governu AMP nian, ekonomista Timor-oan, Dr. João Mariano Saldanha fila hosi Estadus Unidus, nia aviza: se Timor-Leste hakarak hetan fundu hosi MCC (Millennium Challenge Corporation), Timor-Leste tenke hadi’a ninia performance iha kampu governasaun oioin. Se leitór sira la hatene saida maka MCC, ida ne’e hanesan prezente – osan dolar juta atus resin – hosi nasaun Estadus Unidus ba nasaun kiak sira ne’ebé maka halo governasaun di’ak.

Kampu governasaun ida Timor-Leste tenke hadi’a maka kontrole ba korrupsaun. Timor-Leste nia performance iha kampu ida ne’e terrivel (aat tebetebes), katak iha korrupsaun maka’as iha governu. Timor-Leste hetan pontuasaun 43% de’it ba tinan 2008, ne’e duni MCC tau marka mean, katak nega tiha prezente boot ne’e ba ita-nia nasaun. Dr. João Mariano hatudu kedan liman ba governu anteriór nu’udár responsavel ba marka mean ne’e. Nia dehan dadus ne’ebé MCC foti atu halo sira nia rapór mai hosi governasaun FRETILIN.

FRETILIN la simu. Deputadu Estanislau da Silva hatán kedan katak Dr. João Mariano ko’alia sala. Hanu’usá maka iha 2006 Timor-Leste hetan pontuasaun 89% iha kontrole ba korrupsaun, iha 2008 pontuasaun ne’e sai fali 43%? Hetok, iha 2006 FRETILIN lakon tiha ona kontrole ba governu maske Timor-Leste atu hetan ona prezente MCC ne’e. Iha 2007 AMP maka iha podér. Dun bá dun mai, 2008 ne’e difisil ba ita-nia rain hetan prezente boot ne’e, tansá? Karik ita-nia governante sira nia hahalok sai indikadór ruma, ita bele kompriende tansá.

Iha Maiu tinan ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmão rasik fó kontratu single source ida, kusta US$14,4 jutas atu sosa foos, ba Germano da Silva, vise-prezidente partidu CNRT, ne’ebé Xanana lidera, no mós Xanana-nia belun boot. Karik ita la koñese sé mak Germano da Silva, uluk nu’udár chefe gabinete ba Xanana enkuantu nia sei prezidente da repúblika, Germanno korupsi osan besik US$30.000 – osan hosi Gabinete Prezidente destinadu ba veteranu sira. Enkuantu Timor-Leste hein prezente hosi MCC, maun-boot Xanana fó prezente ba ninia belun sira. Kuitadu ba ita-nia emprezáriu sira, ne’ebé haka’as an mate-mean atu hetan netik proyek ruma. Eskándalu!

Maibé ita tenke justu iha ita-nia tratamentu ba Xanana relasiona ho eskándalu ida ne’e. Primeiru Ministru Xanana aten-brani nafatin hanesan gerilleiru di’ak ida hodi admite lalais katak nia sala. Prosesu ne’ebé nia uza hodi fó kontratu ba ninia belun-boot la’ós prosesu ne’ebé di’ak, nia dehan. Biasa tiha de’it. Ida ne’e karakterístika ida maun-boot Xanana sempre hatudu. Iha 2007 Xanana mós husu deskulpa kona-ba US$30.000 ne’ebé Germano korupsi iha gabinete prezidente nian. Nia dehan osan ninia belun Germano korupsi ne’e nia entrega fali ona. Umildade uitoan, matabeen uitoan, husu deskulpa, dehan “ha’u sala”, povu kontente ona. A vida continua.

Ne’e ba povu Maubere karik. Infelizmente MCC sei la monu ba fitas sira hanesan ne’e. Ó atu fó fali osan $14.4 jutas ne’e ka, ó-nia matabeen bele turu hanesan mota ka, ó bele hakru’uk to’o rai hodi rei MCC nia ain-okos ka, ó bele halo sá de’it, KKN, KKN duni. Fatuk ho ai, lalehan ho rai, ita hotu-hotu, hatene katak KKN ne’e buat ida atu hariku no habokur ema ida, rua nian ho kusta povu tomak nian. Laiha ema ida maka hakarak servisu to’o mate atu ida seluk mak goza fali. Ita hotu-hotu fó-kontribuisaun atu harii nasaun ida, ne’ebé serve ita hotu-hotu nia interese. Se uluk, poeta asua’in Francisco Borja da Costa dehan kolonialista sira susu ita-nia rai-bokur ho ita-nia isin-bokur, ohin-loron ita-nia maun-boot sira maka susu fali ita-nia rai-bokur ho ita-nia isin-bokur. Ho sira nia maioria parlamentár, sira sistematiza tiha korrupsaun iha Estadu. Sosa Grand Piano ba malu, sosa karreta luxu ba malu, asina xeke ba malu, fó servisu ho saláriu boot ba malu, proyek mós single source hotu. Ita dehan loloos de’it. MCC nia prezente ne’e atu ajuda povu hetan moris di’ak, la’ós atu hariku no habokur governante ho ninia kroni sira. Timor-Leste hetan prezente MCC ba 2008? La hetan boy!

Maibé ba governu AMP, la hetan prezente MCC mós la buat ida. Fundo Petrolífero prezente ida boot liu fali prezente MCC dala sanulu – atu fó ba malu, klaru! Tinan fiskál ne’e de’it Xanana ho AMP sei dada besik billaun ida (US$1.000.000.000,00) hosi Fundo Petrolíferu – 14 jutas mak bá ona Germano da Silva. Se tinan-tinan Xanana dada mínimu billaun ida, tinan tolu tan mak Timor-oan sei bá tane liman ba rikasu ho milionáriu sira. Maske nune’e ita tenke justu nafatin. Pelumenus Timor-oan ida ka rua sai netik milionáriu hanesan milionáriu sira hosi Jakarta, Harare, Pnompenh ho Rangoon. Ita sei bele tane liman ba sira hodi husu ezmola no Dr. João Mariano Saldanha bele descansa em pás iha Dili tanba nia la presiza bá-mai tan Estadus Unidus atu konsulta tan ho MCC.

Download Edisaun tomak iha ne'e (1.3MB)

8 comments:

Anonymous said...

La'os ne'e deit. Pior liu tan Ossan nebe 14 Jutas ne'e laiha ou la inklui iha Orsamentu Geral Estadu tinan 2008 nebe Governu AMP hato'o iha PN hodi aprova iha Dezembru 2007. Ossan nebe PN aprova iha deit juta 4 resin.

Ne'e katak sira fo proyek ba malu uluk tiha mak halo orsamentu tuir hodi obriga Parlamentu tenke aprova deit. Hanessan mos kazu sosa kareta luxu ba deputadu sira.

Iha dokumentu kontractu nebe Kompanhia Midori Motors ho Diretor Administrasaun Parlamentu hateten katak atu sosa kareta 65 ho ossan besik 2.5 Juta dollar amerika maibe ossan nebe Parlamentu aprova $920,000 deit ba kareta 26 deit.

Ne'e duni PN ho Governu agora nee hakiduk ba oin labele ba kotuk labele entau sira halo saida?

Governu obrigadu tenke tau orsamentu adisional iha Oramentu Rectifikativu atu kompleta sosa kareta 65 tuir kontratu tiha ona. No Deputadu AMP sira mos hakarak ka lakohi tenke taka matan hodi aprova deit Orsamentu Rektifikatuvu nebe Governu AMP apresenta tamba sira hanessan deit. Halo kontratu uluk tiha mak foin husu orsamentu.

Ida ne'e so bele akontese iha Timor no so bele iha Governu AMP nia ukun deit. Iha fatin seluk ka iha rai seluk Governu ne'e monu tiha ona.

Anonymous said...

Nee los dunik. lakleur tan ita sei hare milionario barak iha Timor Leste. Milinario sira nee barak mak se mai husi circulo grupo politico mafioso AMP nian. Hare deit ba ministros sira Xanana nian nee, barak mak iha koneksaun familiar negociantes nian mai husi Australia. Exemplo principal mak gestora osan ba estado no nasaun Timor nian moris, Ministra das Financas Pires. Ita husu boot deit ba maromak atu fo netik conciencia ituan ba naokten koruptor sira nee katak, se karik sira naok ona osan husi nasaun no povo nian nebe tau iha fundo petroleo neba, pelo menos labele lori halai hotu ba rai liur hanesan Australia nsst. Maibe rai netik iha Timor atu osan sira naok nee, bele circula netik iha rai laran atu nunee povo no estado labele iss kotu.

Xanana ohin loron nee ita bele dehan dunik katak pratica KKN. Exemplo nebe ema hotu hatene mak fo kontrak ka projecto ho valor nebe boot tebes, atinge milioens dolares, ba ninian ema iha circulo CNRT ka AMP nian. Nia bele fo razaun oin-oin katak atu salva povo mas no fim ema hotu hatene katak AMP prepara hela nia quadro milionario sira ba futuro atu nunee sira nian dominasaun iha poder governativo nian bele to rohan laek.

Karik too osan iha fundo petroleo mos tiha kedas mak sira foin hanoin atu halai sai husi Timor ba hela iha sira nia uma iha rai liur ho valor milioens nian.

Povo Timor matan moris neon nain ita nian rain ohin iha AMP sira nia ain okos laos lao ba oin maibe kehe hela rai kuak atu hakoi an.

Maubuti

Anonymous said...

Saldanha haruka ba bolu tan indonesia mai...! otonomi bot ida mak ne...! nai partido lakon la hetan kadeira i asembleia geral ne mak estres koalia arbiru ne ? vai se lixar

Anonymous said...

Hau hare ita boot sira nia comentario nee halo hau laran triste no makili! Iha parte ida, imi koalia deit buat nebe negativo. hau iha impressaun katak critica hirak nee sei sai hanesan ekspresaun frustado nian. Iha parte seluk, criticas hirak nee atu justifica deit ita boot sira nia posisisaun nudar opposisaun. Nee hanesan ema dehan: "one has to say something not has something to say!"
ciao

Unknown said...

Triste tebes nudar Timor oan,...atu rona lalaok governu nian sai nune'e.

Dala ruma ida ne'e evidensia ida hatudu mai timor oan tomak katak, atu gesta no lori timor ba oin persija gestador....

praktika korupsaun iha guverno AMP hatudu katak lideransa AMP fraku ka laiha kapasidade atu gesta recursu.....

Triste, kuando heroi timor nia taka mal praktika governu nia hanesan korupsaun, ho tanis ...Husu barak timor oan loke matan hodi hare'e hipocrasia nebe lao hela ....

Kuidadu lafaek nia matan ben bele hamohu rai Timor..

Anonymous said...

imi gosta insulta ema deit,la iha Projecto ida, diak loke tia Jornal ida Insulta ena deit mak diak.
Camarada
Francisco Guterres

Anonymous said...

Critica desijaun governo nian ne'ebe la tuir povu nia hakarak, hahalok a'at hanesan KKN no publika iha jornal ne'e diak hodi fo atensaun nafatin ba governo atu servi povu ho diak. Ema ne'ebe lakohi hetan kritika ne'e maulambe, munafik no hakarak diak deti.

Anonymous said...

Hanesan deit! governu anterior ne'ebe lidera husi ema sira maka hamosu ideia ukun rasik aan atu hadia povu nia moris, povu ki'ak no terus nafatin. agora ema sira ne'ebe ukun maka ema sira ne'ebe uluk kontra governu anterior nia hahalok hodi promete katak sira maka sei hadia povu nia moris maibe saida mak akontese? UN MAIS UN EQUAL UN. Passion or Revolution?