Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

10 November 2008

Kla'ak Semanál Edisaun 35 (10 Novembru 2008)

Kla'ak Semanál Edisaun 35 (10 Novembru 2008)

HALIRI

Remodelasaun ka Remodela Korrupsaun?
Remodelasaun, ida ne’e maka trunfu ida iha José Alexandre Gusmão nia liman-laran atu taka ninia an ho ninia governu hosi moe-boot korrupsaun nian. Ita rona lia midar bara-barak atu hatudu katak AMP mós serius ba kombate korrupsaun. Remodelasaun sei fó anin-foun ba AMP, oportunidade foun atu hatudu nia an katak nia lahanesan ho governu anteriór, ne’ebé durante eleisaun AMP duun katak halo korrupsaun. Trunfu remodelasaun ne’e enfeita ho Sr. Mario Viegas Carrascalão nia naran, deputadu PSD, ne’ebé, maske halo parte iha koligasaun AMP maibé ataka bebeik aliansa ne’e dehan KKN barak liu.

Tansá maka remodelasaun ne’e presiza enfeita ho Sr. Mario Carrascalão nia naran? Fasil. Ida ne’e la’ós remodelasaun arbiru ida. Ida ne’e atu remodela korrupsaun, oinsá maka re-estrutura fali governu ne’e hodi halo korrupsaun sistemátika no mós efisiente liután sein ema ida kritika. Maibé Sr. Mario Carrascalão karik la’ós beik.

Tansá maka ikus ne’e hanoin fali remodelasaun se tuir governu AMP rasik, ekipa lidera hosi José Alexandre ne’e halo milagre boboot ba Timor-Leste dezde sira hadau podér iha Setembru 2007? Sira gava an dehan governu matenek, sira konsege prevé krize finanseira ne’ebé atu mosu mai hodi buka intervén uluk iha merkadu. Sira raut osan hosi Fundo Petrolífero hodi kria Fundo de Estabilização Económica (FEE). Afinál intervensaun ne’e kria liu fali problema ba Timor-oan sira. Foos folin sa’e nafatin. Gazolina sa’e nafatin. Sasán folin ein jerál sa’e nafatin.

Depois ministru agrikultura AMP nian ajuda hasa’e produsaun ai-han hodi fahe tratór ba agrikultór sira. Maibé hosi kotuk fa’an fali rai ba ema hosi nasaun seluk atu kuda tohu. Karik ministru atu fó-han dadeer-meudia-kalan ho tohu de’it karik?

Atu ajuda fiskaliza lala’ok governu nian, deputadu AMP sira fasilita sira nia an ho karreta luxu hanesan Toyota Landcruiser Prado. Maibé, depois de manobra barbarak, ikus mai la mosu fali Prado, maibé dehan fali Mitsubishi Pajero.

Atu fasilita dezenvolvimentu rápidu ba nasaun ne’e, kontratu hotu-hotu halo aseleradu de’it. Laiha ona tempu atu lakon ho prosesu tender. Dehan prosesu single source maka la’o lalais liu atu fó garantia ba dezenvolvimentu. Entaun ministra sira nia maluk faka single source hotu. Primeiru ministru nia belun di’ak mós single source hotu.

Agora, AMP nia iis atu kotu daudaun ona, “Kuartu Governu Konstitusionál” ne’e hakarak hatama tan oin-foun iha sira nia ekipa. Emvésde hasai ministru ho ministra korruptu sira hodi troka sira ho ema seluk, AMP sei habokur tan sira nia governu ho kadeira barbarak. Ida ne’e maka ita hanaran remodela fali korrupsaun.

“Korruptu sira ne’e barak hela iha governu laran,” Sr. Mario aviza. Ida ne’e sai ona karakterístika governu AMP nian. Instituisaun internasionál sira seluk nota katak korrupsaun iha ita nia rai doben ida ne’e sa’e tan ba bebeik. Maske membru governu sira simu osan uitoan liu maibé sira moris di’ak liu fali ema ne’ebé manán osan boot servisu iha setór privadu. Tansá maka la bele? Se ministru nia kaben rasik mós manán tender ho single source. Se ministru sira mós iha kompañia ne’ebé kaer projetu governu nian. Membru governu sira single source ba malu de’it.

Ita sira iha liur ne’e, ita hetan saida? Ita hetan tratór ida enkuantu ministru ida hetan karreta luxu ida. Ita han foos mós la hetan enkuantu ministru sira han iha restaurante luxu iha Dili laran. Vendedór ki’ik sira labele fa’an iha Dili laran enkuantu ministru sira nia negósiu buras ba bebeik ho single source. Ministru sira na’ok momoos de’it iha ita nia oin hodi ajuda ninia maluk sira hetan kontratu maibé vendedór sira labele fa’an sasán iha ita nia oin. Bainhira maka Task Force bá duni sira sai hosi Palácio do Governo hanesan sira duni vendedór ki’ik sira?

Buat sira ne’e ema hotu-hotu komesa haree momoos ona. Hosi povu ai-lebo iha estrada laran to’o amu-lulik sira iha uma-kreda. Até juventude AMP mós ejije governu ne’e hasai hotu ministru na’ok-teen sira – katak iha duni na’ok-teen entre ministru ho ministra ho sekretáriu sira ne’e.

Entaun, remodela. Remodela korrupsaun atu konsolida arte ida ne’e iha sistema laran. Sé maka ko’alia maka’as kona-ba korrupsaun, buka taka nia ibun maske tenke fó kadeira ida ba nia.
Agora, lia ikus iha Sr. Mario Carrascalão nia liman. Ita haree katak nia fó ona sinál nia sei la tama iha remodelasaun a la José Alexandre atu “ko’a fita” de’it. Nia lakohi sai Segundo Vice Primeiro Ministro atu reforsa fali KKN. Noa lakohi ajuda AMP taka ema seluk nia matan ba korrupsaun iha governu laran. Se Sr. Mario Carrascalão kaer duni ninia liafuan, entaun trunfu ne’ebé José Alexandre hakarak soe ba meza leten sei la vale buat ida. Entau maka ita sei haree, se remodelasaun ne’e bele salva duni AMP.

José Alexandre maka tenke hili entre remodelasaun ho korrupsaun tanba Sr. Mario Carrascalão sei la remodela korrupsaun.

8 comments:

Anonymous said...

Espero que continuem com o blog!
só através dele consigo chegar ao vosso jornal!
Bom trabalho para a equipa do Kla´ak

Anonymous said...

untuk membasmi tindak korupsi, maka jalan satu-satunya adalah membantai para otak2 koruptor.

ok.........salam buat KLA'AK.

Hasta la Victoria Siempre.

Anastácio Soberbo said...

Hello, I like the blog.
It is beautiful.
Sorry not write more, but my English is bad writing.
A hug from Portugal

Anonymous said...

Mario Carrascalao ne'e esperansa ida ke ikus liu ba ema AMP atu bele foti sira nia ulun. Karik nia la biban tulun sira mak AMP sei tama la-laiss ba raikuak i fretilin mak sei sa"e fali.
Loriku Metan

Anonymous said...

Tansa mak korupsaun buras iha Timor-Leste?
los duni katak ema sira tur iha kadeira agora ne'e ema mesak moral laiha, sira uluk portuges to'o indonesia nia tempu sira ou sira nia aman sira mesak naukten deit ne'be laiha duvida.
sai pergunta boot ba ita hotu mak ne'e: tansa mak ONG sira be uluk FRETILIN ukun buat hotu ladiak ne'e agora toba dukur hotu ona?? karik laos sira be tur iha governu ka parlamentu deit mak korup maibe sira ONG mos?? se lae tansa nonok?? hare buat hotu at liu uluk FRETILIN ukun.
To'o klak ne'ebe maka iha SAHE nia okos mos lahalo buat ida!!! imi hamutuk hotu ho ema nauk ten sira ne'e!!

komprimentus husi


Lau Sepu

Anonymous said...

ita bele dehan indonesio mak hanesan nasaun ida nb ho rating korupsaun as teb-tebes.ida nee hahu husi tempu Soeharto nia tempu to agora dadaun SBY nia tempu,iha nee ita hare SBY mak duverensia ituan ho Presidente sira seluk nia hakaas an atu kombate Kazu korupsaun ida nee.oke ida nee problema interno Indonesio nian.Agora oinsa ita hare mai ita nia nasaun,nasaun nee foin mak hamrik lolos iha 20 de Maio 2002 li ba,ita hotu ho esperansa katak ita sei moris mais ou menus diak itoan,Nasaun nebe Forte,Intelektual no dok husi kaju ida konhesidu iha mundu mak naran KKN.Realidade hatu oras nee dadaun buat nebe ita lakohi nee komesa akontese duni hanesan kaju Korupsaun nebe halo husi ukun nain balun,Kolusaun nebe mos halao husi ukun nain no sira nia Partner,Nepotismu oi ida nee mos bot teb-tebes no ida nee hahu husi Direitor nebe xefia iha edevisiu lural mak sae ba to iha parlamento neeba.KKN nee mosu tan ema balun nebe nudar lideransa no ukun nain balun nebe neon komesa namlele dadaun,lakon fiar no halo buat hotu laho sinseriedades ona.koalia lolos katak oras nee sira hanoin liu ba sira nia Kabun,familia no sira nia partidu Politiku no mos sira nia Grupu balun.oras nee sira prioridade liu ba buat tolu ohin temi nee .duke ema barak nia (povu Timor Lorosae).Korupsaun nee mosu tamba mos hanoin at husi ukun nain nebe ho sengaja duni hakarak atu halo duni ho nia argumentu katak durante iha prosesu Timor atu ukun an nee nia kolen entaun agora nee mak oportunidades diak atu goja.
Problema hirak nee mosu bele Dehan mos katak Media iha Timor mos sei dukur hela,ga iha ona agunia nia laran.Media iha Timor la dun hatudu nia Peran no nia kapasidades nebe dehan atu imforma,eduka no halibur.se media mak kritis iha vontade makas atu imforma buat nebe akontese iha kaju hirak nee,akompanha nafatin Prosesu ida nee hanoin katak ukun nain balun tauk atu halo KKN,tan buat nb sira si halo ita bot sira hasai dadaun FILMAGEM no SIARAN dadaun.Media ita nia mos fraku tan iha Timor Media iha hotu Governo nia liman okos wain hira atu fo sai problema nee entaun hetan ameasa husi ukun nain balun entaun tauk lakonservisu ga gaji kooa entaun Media mos Taka IBUN tiha ,no hanesan matan delek ona.
Timor Hanesan feto ran ida nebe virjen hela no ulun bot barak mak hadaun atu hetan Feto ran ida nee no atu halo sira nia mehi sai realidade, tan nee mak sira ohin loron halo buat oi-oin laho ona dalan los,hadaun malun kadera tan hatene Timor Iha DOLAR barak,duke servisu to DOLAR mak hetan DOLAR entaun hadaun malu kadera pois hetan ona kadera entaun KKN nee nia bele halo ho vontade diak.
tan nee MEDIA tende servisu makas atu hare ba problema ida nee,tan tuir hare MEDIA TIMOR agora nia fungsaun komesa lakon dadaun tan deit kaum imperialis ninia hahalok.MEDIA tende hatene tau an KATAK ATU IMFORMA,EDUKA,NO fo hiburan.
SAY NO TO KKN.

MAXI BOAVIDA

Anonymous said...

ema bele dehan governu ida ne'e iha korupsaun, hatudu tok evidensia.
labele koalia deit...
abraco ba Kla'ak!

Anonymous said...

Ksolok ba Kla'ak tomak.

Parabens ba imi nia serbisu hodi tulun Governo serbi diak liu tan povo Timor. Imi tulun duni Governo AMP liu husi imi nia kritika sira ne. Ne buat diak ida e precisa basa liman ba ida ne. Infelizmente imi la tulun Fretilin ohin loron ho Fretilin nia Governo sira uluk, tanba imi nem hasai lia-fuan ruma ba sira. Parece Kla'ak hanoin Fretilin ho ninia Governo halo buat hotu los e la iha ida mak sala hodi merece kritika ruma. Hola pozisaun ida nune ataka de'it parte ida bele fo impressaun katak Kla'ak ne jornal Fretilin nian tan ne labele kritika Fretilin maibe kritika mak AMP de'it. Pozisaun ida ne sei desakredita de'it Kla'ak rasik. Atu diak liu, tuir lolos Kla'ak mos bele hakerek kona ba komportamento politika Fretilin nian nebe la rekuinese Governo AMP ho buat seluseluk tan. Maibe hau kumprende, keta imi hotu lia ida karik. De qualquer forma, jornal imi nian, neduni imi bele halo buat nebe tuir imi nian gosto ho interesse.

Hakoak boot ba imi hotu