Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

13 March 2008

Petisionariu sei kontinua la fila ba F-FDTL?

nuno rodriguez TCHAILORO

Barak mak fiar katak krize ne'e nia hun mak dezisaun ne'ebé salan  tamba komandante F-FDTL espulsa petisionariu sira. Desizaun ne'ebé uluk konsidera salan no la justu sei la muda. Problema nia hun los mak saida?

Primeiru Ministru Xanana Gusmão foin lalais iha media hateten: "Iha instituisaun militar, dehan katak hau bele abandona, aban hau bele fila fali, ida ne'e iha instituisaun militar iha mundu tomak laiha hanesan ne'e." Deklarasaun ne'e rasik kontrariu fali ho diskursu estadu ne'ebé Presidenti da Republika fo sai iha 23 de Marsu 2006 ne'ebe hateten katak desizaun atu hasai petisionariu sira ne'e salan no la justu.

Tamba kontra desizaun ne'e petisionariu sira halao manifestasaun iha 24-28 Abril ne'ebé hamosu violensia no halo krize sai boot liu. Krize sai boot  tamba Presidenti da Republika iha tempu ne'eba mos la konkorda ho desizaun atu hasai petisionariu sira hosi F-FDTL. Maibe liu tiha tinan rua, Prezidenti Xanana Gusmão ne'ebé uluk konkorda ho petisionariu sira ohin loron la koalia ona diskriminasaun ne'ebé iha F-FDTL nia laran ne'ebé petisionariu sira levanta.

Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri ne'ebé tun tamba dezisaun ne'ebé tuir Presidenti Republika Xanana Gusmão la los no la justu no nudar razaun ida atu hatun Mari

Alkatiri hosi nia kargu hateten ba kla'ak: "Ne mak hau dehan, as veses hau nia sorin makili fali, uluk tamba hau foti desizaun ida ne'e hau kulpadu ba buat hotu-hotu.Tamba hau dehan sai ona - sai ona buka dalan seluk par fo servisu; ne hau sai at liu diabu; agora  ema seluk halo fali ne sai maromak fali."

Petisionariu sira mos liu hosi nia reprezentante Tara la konkorda no hakarak konfirma konaba deklarasaun Primeiru Ministru no hasoru malu Asesor Primeiru Ministru ba sosidade sivil Joaquim Fonseca tamba petisionariu sira la konkorda ho deklarasaun ne'e. 

Petisionariu sira rasik ne'ebé uluk hanoin bele halo dialogu ho ho governu atu rezolve sira problema, ohin loron dialogu mos taka ona ba sira. Xanana Gusmão hateten: "Salan ne'ebé iha ami sei koriji, buat sira ne'e mak ami sei fo hatene,  ami sei koalia laos dialogu-debate." Prezidenti Republika Interinu rasik mos hateten katak tempu ba dialogu taka tiha ona hodi prolonga estadu de sitiu no hahu operasaun konjunta. Pozisaun petisionariu rasik ohin loron sai fraku atu luta ba sira nia interese.

Dialogu rasik laiha tiha ona no seidauk iha debate ka koalia iha tiha ona desizaun ba sira. Primeiru Ministru Xanana Gusmão rasik hateten: "Governu ne'e  promete, imi nia futuru sei sai diak."

Sekretariu Jeral hateten ba kla'ak: "Krize laos petisionariu sira, estadu de krize ne'e krize politka, krize institusional, krize de konfiansa. Ita labele halo buat ida, ita la konfia malu ona ne'e mak realidade. Laiha konfiansa ba konstituisaun. Ita tenki haree no buka solusaun, tur hamutuk atu haree hori ohin atu halo saida? "

4 comments:

Anonymous said...

HO MODALIDADE TOLU XANANA PROJETA NIA NARAN DIAK

Primeira Modalidade ne’ebé Xanana iha husi tinan 1983 tó 1999.
Loron 25 de Abril 1974, nuudar Tinan Revolução dos Cravos ne’ebé harahun ditadura iha Portugal, Lori mai Timor-Leste servisu ba mobilizasaun no organização ba povo maubere loro 20 de Maio de 1974 funda ASDT (Associação Social Democrata Timorense) ne’ebé defini auto-determinação ho independência ba Timor-Leste.
Husi nukleo ida kiik ho naran ASDT iha 11 Setembro 1974 transforma ba FRETILIN, hodi deklara independensia Unilateral iha 28 Novembro 1975, husi CCF iha tempu ne’eba Xanana sei nuudar estudante jornalista iha Australia, liu tiha deklarasaun mak nia sei fila.
Deklarasaun independensi interompe husi invasor militar Indonesia mai Timor-Leste, iha 7 Dezembro 1975, ne’e duni dirasaun Comete Central hakotu atu resiste funu liu husi Gerilla, tamba ne’e iha 1975 tó 1983 lideransa barak husi Fretilin mak mate tamba ne’e iha tinan 1983, lider foun diak ida mak Xanana, iha tempu defisil nia laran ho kapasidade tomak Xanana hamutuk ho lider Fretilin sira sei bele moris luta no organiza funu tó tinan 1992 hafoin Xanana hetan kapturasaun husi militar Indonezia no lori nia ba kastigu iha Cipinan no fila mai Timor-Leste iha 1999 bainhira Timor-Leste manan eleisaun ba referendum hodi hili ukun-rasik-an.
Iha Tinan 1983 tó 1999 Xanana konstroi nia naran diak iha nasional ho internasional sakrificio ne’ebé nia dedika ba rai Timor-Leste hodi lori Timor-Leste ba tó ukun-rasik-an ema ida la nega no nia bele hetan naran diak hanesan segundu Nelson Mandela iha Timor-Leste.
Segundu Modalidade ne’ebé Xanana iha husi tinan 1999 tó 19 Maio 2002
Husi tinan 1999 tó 19 Maio 2002 Xanana nia lideransa hatudu momos hanesan Soekarno iha Timor-Leste hakarak hari rekonsiliasaun ho autonomista sira, lori hikas milisi sira no hakarak atu ema hotu moris iha estadu ida demokrátika, hamaus ema hotu hodi tanis no hakoak tamba ne’e halo povu hotu simpatia ba nia, hodi lori nia ba eleisaun prezidencial Xanana manan ho 83% modalidade ne’e mai husi povu hodi fo kanfiansa toma ba nia atu kaer ukun hanesan xefe estadu ba rai doben Timor-Leste.
Iha tempu Xanana asumi knar nuudar xefe estadu naran diak ne’ebé hanesan Soekarno nian komesa lakon husi nia hanoin, buat ne’ebé mosu mak hanesan ambisaun ba poder liu-liu nia hamrok poder ezekutivu, nia iha hahalok egocentrita “ hakarak buat hotu sentraliza iha nia, hakarak ema hotu hakruuk ba nia hanesan Maromak no hakarak iha Timor-Leste la iha tan ema seluk maibe Timor-Leste mak nia/Xanana “ atetude obriga nia sai husi prinsipiu konstitusionis nian.
Xanana hatene katak Konstituisaun RDTL defini sistema Governu Semi Prezidencial liu husi fahe poder ba orgaun haat (4) mak hanesan; Prezidente Republika Xefe do Estadu no Komandante A’as liu forsa Armada nian, Parlamentu ho knar halo Lei, Fiskaliza ezekusaun orsamentu do estadu husi Governu no foti dezisaun Politika, Governu mak orgaun a’as liu atu hala’o polítika Geral no orgaun superior ba Administraun Publika no ikus liu mak Tribunal ne’ebé responsabiliza ba implementasaun lei nian.
Maske nia hatene prinsipius kontitusionais ne’ebé iha, ninia hakarak ka ambisaun ne’ebé aas liu nia kapasidade mak bainhira nia sei Prezidente Republika nia la konsegue hala’o nia funsaun hanesan xefe estadu, maibe nia sai fali opozisaun hasoru governu ida ne’ebé sai husi eleisaun ida demokrátika liu husi asaun sira hanesan tuir;
1. Governu Fretilin simu pose 20 Maiu 2002, 28 Novembro 2002 Gusmao nuudar Prezidente Republika nia hasai diskursu katak Governu Fretilin fulan neen(6) ona la halo buat ida, “ Orasa ne’e nia rasik sai xefe Governu fulan hirak ona la halo buat ida nia dehan iha dezenvolvimentu bosok matan momos ”.
2. Diskursu ne’ebé refere nia resultadu mak hamosu akontesimentu 4 Dezembro 2002, resulta jovens rua mate hetan tiru husi PNTL ikus mai dun fali ba ema seluk.
3. Akontesimentu 4 Dezembro 2002, liu tiha iha 2003 Xanana influensia veteranus liu-liu maun boot L7 hodi halo manifestasaun iha palacio Governu nian.
4. Bainhira eventus sira iha leten la fo inpaktu ba Governu mak Xanana influensia Hierarqui Igreja Katolika hodi halo manifestasaun durante loron 19 nia laran lori estatua tun mai Dili laran hodi hakilar, reza, hananu, tolok no foti insultu ba DR Mari Alkatiri katak ema sapeo metan labele ukun rai ne’e akontese iha tinan 2005 nia laran.
5. Manifestasaun loron 19 ne’ebé organiza husi Hierarkia Igreja Katolika ladun forte maka isu mai tan ba Jose Alexandre Gusmao bele uja hodi hatun Governu Fretilin liu-liu PM DR Mari Alkatiri nia aproveita aktus diskriminasaun ne’ebé akontese iha F-FDTL nia laran hodi hatun Governu Fretilin liu-liu nia infrakese instituisaun F-FDTL maske oras ne’e F-FDTL kesi ikun nafatin ba nia hodi halo ameasa ba populasaun hahu husi lorosae to loromonu, maske iha tempu ne’eba Jose Alexandre Gusmao rasik hanesan komandante a’as liu forsa defesa nian problema ne’e la resolve tamba nia rasik mak la iha kapasidade.
6. Liu husi petisaun ne’ebé koordena husi Tanente Gastaun Salsinha no Taur foti dezisaun bainhira Jose Alexandre Gusmao ba visita oficial iha Eropa no nia fila husi Eropa 23 Marsu 2006 nia halo diskursu ba nasaun hodi kritika hasoru “ dezisaun Taur nian hasai soldados injustu no foti hanoin katak lorosa’e mak Baucau, Viqueque no Lospalos, Loromonu maka hahu husi Manatuto tó Oe-cusse mesak milisi no la halo funu, iha kalan ne’e duni sidadaun parte Leste nia uma sanulu resin sia (19) mak hetan estragus.
7. Iha 23 Marsu 2006 ne’e mos Paulo de Fatima Martins nuudar Xefe PNTL nia hasai kilat hodi distribui ba Aileu, Ermera ho liquica la hetan koñesimentu husi xefe armajen kilat nian no kilat sira ne’e mak PNTL uja hodi oho fali UIR Lorosa’e oan iha Gleno 8 de Maiu 2006 iha Gleno Ermera.
8. Tamba Petisionariu sira hetan kbiit husi Jose Alexandre Gusmao maka iha 28 Abril 2006 petisionariu sira halo asaun kontra Governu tamba bainhira Petisionariu sira husu atu para ona sira nia asaun Gusmao hateten “ Ahi ne’ebé lakan ona labele rega be atu nia mate maibe fui tan gasolina atu nia lakan diak liu tan “, no nia rasik deklara katak iha 28 Abril 2008 iha masakre iha Tasi-Tolu ema nain neen nulu (60) maka mate, maske investigasaun Independente Internasional la hetan masakre ida iha Tasi- tolu.
9. Bainhira lao besik fulan ida situasaun atu kalma fila fali maka iha 6 Maiu 2006 Jose Alexandre Gusmao influensia Mjr. Alfredo Reinado hodi abandona kortel hafoin iha kalan nia Gusmao halo diskursu ba nasaun liu husi TVTL katak Mjr. Alfredo Reinado abandona kortel laos halai maibe atu ba tau seguransa iha parte loromonu tamba F-FDTL husi lorosa’e atu oho mos hotu populasaun husi parte loromonu.
10. Abandona Mjr. Alfredo Reinado husi kortel la fo inpaktu mak iha loron 17-19 Maiu Fretilin halo Kongresu ba daruak nian iha Genacio Dili.
11. Hare katak kongresista sira fo nafatin konfiansa ba “ Lu-Olo atu sai Prezidente Fretilin no DR. Mari Alkatiri asumi nafatin Secretariu Geral Fretilin nian, maka iha 23 Maiu 2006 Mjr. Alfredo Reinado ho nia Grupu ataka F-FDTL iha fatu ahi hetan Filmazen husi Jornalista David O’Shea Televisaun Australia nian ida naran SBS hetan mos katak deputadu Leandro Isak mos hola parte hodi Leandro deklara katak se iha bomba automika mos nia kaer atu oho.
12. Atu kria situasaun grave liu tan maka iha 24 Maiu 2006 Reinadu asalta Taur nia uma, nune,e mos kortel Tasi-Tolu hetan atake husi Grupu Petisionariu ho Grupu Railos nian, situasaun ne’e halo polisia sira halai sai husi sira nia postu Distritu Dili no hela deit ema nain sanulu resin lima (15).
13. Hare katak akontesimentu 24 Maiu 2005 seidauk kria paniku ida ne’ebé aas maka iha 25 Maiu 2005 Jose Alexandre Gusmao manda PNTL sira ne’ebé Paulo de Fatima Martins lidera no halai sai ba hotu Balibar residensia Jose Alexandre Gusmao nian, mai asalta kortel F-FDTL Kaikoli-Dili tamba ne’e F-FDTL hanoin katak PNTL sira iha kortel PNTL mak tiru F-FDTL mak akontese tiru malu entre F-FDTL ho PNTL, tamba ne’e iha loron ne’e duni Primeiru Ministro DR. Mari Alkatiri hetan samada husi Prezidente Republika hodi dada kompetensia Defesa no Seguransa ba Prezidente Republika mak kaer hotu tamba tuir Gusmao katak nia bele kria fila fali estabilidade ba nasaun tamba ne’e Gusmao nudar Prezidente Republika husu ba Prezidente Parlamentu Lu-olo husu presensa forsa Australianu nia atu apoiu nia halo golpe hasoru Governu Fretilin liu-liu hatun DR. Mari Alkatiri.
14. Situasaun 24 ho 25 Maiu 2006 obriga Gusmao reuni Konsellu de estadu hodi deklara estado Emergensia atu kontrola situasaun maibe aat liu fali, bainhira Gusmao kaer defesa no seguransa ho mos presensa Forsa Australianu nia halo ameasa ba Kuadros, militante no simpatezantes Fretilin nian, maske sei dauk hetan gravidade Gusmao hakarak infrakese Governu Fretilin nia halo diskursu husu atu PM DR. Mari Alkatiri tenke demiti Secretario do Estado ba Defesa Roque Rodrigues ho Ministro Interior Rogerio Lobato, maske oras ne’e Gusmao ninia Governu Ministro Defesa ho Seguransa inkompetente no inkapasitadu halo to Prezidente Republika hetan Atentadu/kanek nia/Gusmao la husu ninia Secretario do Estadu Defesa ho Seguransa atu demiti-an.
15. Hare katak ho presensa GNR nian atu hari fali estabilidade no implementa situasaun ba krize Gusmao influensia Mjr. Tara ho grupu MUNJ kordena husi Agusto Junior halo manifestasaun ho ema besik 500 ba palacio no Gusmao hasoru hodi hateten imi tenke mai doko nafatin ami bainhira ami sala, iha loron 6 Junho 2006.
16. Atu iha kbiit liutan hodi obriga DR. Mari Resigna-an husi kargu PM maka iha 8 Junho 2006, Gusmao uja Railos ne’ebé oan sarani Gusmao nia (Railos maka Lialos ne’ebé oras ne’e sai ayam Potong iha kadeia) halo deklarasaun falsu ba televisaun Australia nian ABC nia (Railos) simu kilat husi Rogerio Lobato hetan koñesimento hus PM DR. Mari Alkatiri atu oho hotu lider opozisaun sira maske iha realidade lider opozisaun ida lamate no lahetan kanek ema Fretilin mak sai vitima.
17. Atu infrakese liu tan Governu Fretilin liu-liu DR. Mari Alkatiri mak iha 9 Junho 2006 Ramos Horta deklara katak se Fretilin konvida nia, nia prontu atu sai PM.
18. Atu halo valansu ba kontrolu ba seguransa iha loron 15 Junho 2006 Governu husu presensa forsa sapeo azul maibe forsa Australia rejeita, no iha 16 Junho forsa Australianu sira ba simu kilat ne’ebé intrega oficial husi Reinado hodi mai tau iha Gusmao nia residensia maibe liu husi kotuk Gusmao intrega fali ba Reinado hodi ameasa populasaun labele vota ba “Lu-Olo” ho Fretilin iha Liquica, Same, Aileu, Ermera, Bobonaro, Suai, Dili ho Ainaro.
19. Iha 19 Junho 2006 Programa four corneers liu husi canal televisaun australia nian ABC hatudu fila fali akuzasaun Railos nian ba Rogerio Lobato ho DR. Mari Alkatiri bazeia ba deklarasaun Railos nian.
20. iha loron 20 Junho 2006 Gusmao haruka surat oficial ba PM DR. Mari Alkatiri katak bainhira ita hare tiha VCD programa four corneers nian maka hau lakon konfiansa ba Primeiru Ministro tamba ne’e hau husu atu o Demiti-an hau hein resposta 17 horas se o la demiti-an maka hau mak sei demitian. Atu kompleta ninia akuzasaun ba PM reuniaun konsellu do estadu 21 Junho 2006 husu demiti nia-an, tamba ne’e iha loron ne’e duni DR. Mari Alkatiri konvoca Reuniaun CCF konsulta Comete Central no Comete Central fo nafatin konfiansa ba DR. Mari atu kaer Governu.
21. Rona tiha resultado reuniaun CCF nian fo nafatin konfiansa ba DR. Mari Alkatiri mak iha 22 Junho 2006 Gusmao sai ho diskursu ba Nasaun hanesan Prezidente Republika maibe konteudu diskursu hanesan labarik sira kaer fali nia te husi nia kidun hodi kose ba nia ibun, hodi hateten katak “ deputadu sira Fretilin mesak beik-ten fotin liman hodi fo-han feen ho oan, DR. Mari hein Koellu iha Mozamvique, Kongresu Fretilin nian iligitimu, no delegadus sira simu kilat lima-lima husi DR. Mari Alkatiri.
22. Atu evita ran fakar barak liutan tamba Gusmao nia hamrok-ran maka iha 26 Junho 2006 DR. Mari Alkatiri deside demiti-an bazeia ba karta pedido mai husi Gusmao datada 19 Junho 2006.
23. Situasaun lao nafatin ho alegasaun oi-oin hanesan iha loron 11 Julho 2006 Railos intrega kilat oficialmente iha Liquica ho presensa Dr. Longinhos Monteiro, PM. Jose Ramos Horta ho D. Alberto Ricado ( no D. Ricardo hasai Diskursu katak Railos maka lialos no oras ne’e Railos sai ayam potong iha kadeia aman sarani sira lakon tiha) no atu garante sirkulasaun ida libre hodi intimida militante Fretilin ho populasaun em geral atu labele partisipa kampaña Fretilin nian no mos labele vota ba Fretilin maka Gusmao hasai Gui Demarcha ba Railos.
24. Atu alkansa objetivu Gusmao nian hodi ba kaer Governu maka iha tempu kampaña Presidensial Gusmao kandidata Horta, no PD ne’ebé kandidata Lasama hetan suporta husi Reinado ho Petisionariu kampaña kontra Horta Mistisu, Lu-Olo Lorosa’e maske nune’e Lasama la liu ba segunda ronde tamba ne’e Lasama asina akordu ho Horta atu Horta manan eleisaun maka nia tenke tau matan ba Reinado atu fila fali ba kaer pasta Mjr. PM nian situasaun ne’e lao leet deit horta sai prezidente la konsegue resolbe problema petisionariu iha tempu ida badak nune’e mos Reinado la fila ba Polisia Minitar to Lasama rasik mak ba nomeia Komandante Polisia Militar foun hodi subtitui Mjr. Reinado
25. Iha tempu kampaña eleitoral Partido CNRT ho PD uja Railos iha Liquica, Mjr. Reinado ho Petisionariu iha Ermera ho grupus apoiante PD ho CNRT nian hodi halo intimidasaun ba militante Fretilin iha Distritu rua ne’ebé refere atu populasaun labele ba vota ba Fretilin, nune’e mos Gusmao iha kampaña la uja tempu kampaña hodi hato nia programa governu maibe nia buka maka atu insulta deit maka Fretilin maske sira organiza Violensia oi-oin hasoru Fretilin eleisaun Geral hatudu katak Fretilin manan Elisaun.
26. Bainhira Gusmao ho nia aleadu somatoriu sira forma tiha Governu lao fulan hita ona nia laran komprimisu ne’ebé nia deklara katak atu resolve problema hotu iha fulan tolu nia laran la hetan nia susesu, no nia dada-an husi Mjr. Reinado tamba ne’e Mjr. Reinado hasai VCD ida iha fulan dezembro 2007 nia laran hodi deklara katak autor krize 2006 maka Gusmao.
27. Tamba ne’e husi tempu ba tempu Gusmao halo planu oinsa maka atu hasai Mjr. Reinado nia vida maibe tenke liu hosi dalan ida ne’ebé Reinado ninia militante sira labele halo reasaun hasoru nia/Gusmao nia Governu no nia hetan duni dalan atu oho Reinado liu husi Reinado nia hakbesik ba Prezidente Republika.
28. Ita hotu hatene katak antes Reinado atu hetan mate planu ne’ebé halo maka hanesan; Haruka delegasaun ida kompostu husi deputadus; Fernando Dias Gusmao (PSD), Francisco de Araujo (ASDT) ho Adriano do Nacsimento (PD) sira ba hasoru Reinado hodi lasu Reinado tun mai Dili iha loron Quarta 6 Fevereiro 2007 iha Gleno Ermera.
29. Quinta 7 Fevereiro 2007entre partidos politikus husi AMP ho Fretilin hasoru malu iha Residensia Horta nian, hasoru malu ne’e Horta Deklara katak presisa hari komisaun Alto nivel atu resolve problema Petisionariu, Reinado ho Deslokados tamba AMP mesak sei la resolve, no Horta konkorda ho proposta Fretilin nian atu halo eleisaun antisipada iha 2009 tamba Horta rasik deklara katak membro Governu AMP nian mesak beik-ten, inkompetente no inkapasitadu.
30. Hare ba resultado reuniaun ne’ebé refere la favorese ba AMP maka iha loron Sabado 9 Fevereiro 2008, Gusmao organiza Retiru ida ba polisia sira iha Dare, ita lahatene objetivu retiru ne’e mak sa maibe nia resultadu maka iha 11 Fevereiru 2008, mosu atentado ida (tebes ka bosok) hodi hakanek Prezidente Republika, no hamate Mjr.Reinado iha residensia Horta nian hodi akuza Reinado halo asaltu ba residensia Prezidente Republika, no iha mos dklarasaun katak ema asalta Primeiru Ministro iha dalan Balibar mai Dili maske ita hare ne’e ema ida foer no kanek.
31. Bazeia ba evidensia sira iha leten maka ita bele dehan Reinado nia mata planu husi Governu AMP no liu-liu PD ho PSD; tansa mak sai nune’e dalauluk atu halakon Gusmao nia-ain fatin Krimi nian ne’ebé nia komete iha 2006 liu husi deklarasaun Reinado atraves husi VCD, daruak laiha tan ema ruma mak atu book sira tamba sira atinzi ona sira nia objetivu ba tuur iha governu, dalatolu Prezidente PD bele iha dalan atu sai Prezidente Republika nune’e sira iha ona opsaun atu tau Mario Carascalao ba Vice-Primeiru Ministro tamba uluk Horta maka la konkorta atu tau Mario Carascalao ba Vice Primeiru-Ministro nune’e ho Reinado nia mate no Prezidente Republika nia kanek sira bele halo ona sa mak sira hakarak tamba Lasama mak Prezidente Interino no sei lori tempu mak Horta sei bele asumi fila fali nia knar nuudar Prezidente Republika, maibe la muda ona buat ne’ebé sira tau tiha ona.
32. Povu doben Loro-monu sira buat ne’ebé ami foti iha leten mak faktus ne’ebé akontese durante krize to Reinado nia Mate, nuudar Loromonu oan hamrik ba hodi koalia lialos ba publiku tamba ita hotu sai vitima ba interese politika AMP nian, no keta husik atu sira duun sala ne’e ba ita nia petisionariu sira loromonu-oan atu nune’e sira bele aproveita Forsa rai liur sira hodi oho hotu ita nia petisionariu oan sira, Petisionariu sira iha direito ba moris iha rai ida ne’e, Lia Loromonu ho lorosa’e ne’ebé uluk sira uja ita halakon tiha maibe ita buka unidade hodi luta kontra kriminosu, autor krize, otonomista, oportunista sira ne’ebé oras ne’e hamutuk iha Governu AMP.
Terceiru Modalidade ne’ebé Xanana iha mak sai ona Primeiru Ministro
Modalidade tolu ikus ne’e mak diak liu husi daruak ne’ebé ami hateten tiha ona iha leten, tamba nia bele gasta osan ne’ebé nia hetan husi Governu DR. Mari Alkatiri buka hela, nia bele halo ona buat ne’ebé governu anterior labele halo hanesan mensiona iha modalidade daruak, nia bele kaer ona forsa F-FDTL ne’ebé uluk nia hateten mesak ema lorosa’e hodi oho Mjr. Reinado ho Petisionariu sira hodi halakon nia sala sira ne’ebé nia halo hamutuk ho Mjr. Alfredo Reinado, Petisionariu halo hasoru Governu Mari Alkatiri iha Tinan 2006.
Petisionariu sira hetan ona preseguisaun hodi konsentra ona sira ne’ebé la partisipa iha politika Xanana nian, ba kampo servisu ruma hodi alivia sira nia hanoin mak nia sei halo tan preseguisaun ba intelektuais, politikus, ho simpatezantes sira ne’ebé tuir nia atu ema hotu hakruuk ba nia no nia ukun tó rohan ho ditadura ne’ebé nia tau atu buka osan ba nia oan sira ne’ebé sei kiik no hadiak nia naran iha publiku katak nia mak loos liu iha Timor-Leste, nia deit mak bele halo buat hotu tamba ne’e nia duni mak bele resolve buat hotu.
Xanana iha serteza katak nia sei hetan susesu ba nia governasaun maibe modalidade ne’ebé nia hetan husi nia sai xefe ba Governu mak “ Titulo Soeharto nian “ ne’ebé ukun nakonu membro Governu ne’ebé oportunista, otonomista, milisia, kriminozu, karuptor, no liu husi atetude Xanana nian ne’ebé fahe povu atu nia ukun, sira ne’e hanesan “ Tali ida ne’ebé nia rasik tau ba nia kakorok no tali rohan iha povu nia liman, loron ba loron povu hahu istika tali rohan ninia modalidade hahu diminui to loron ida nia rasik monu la prezisa ema tun halo manifestasaun boot-boot mai Dili “ .
Xanana iha kapasidade diak lidera resistensia tó rohan maibe, nia la iha saida ida ne’ebé diak ba nia-an rasik liu-liu tamba nia ambisaun ne’ebé boot liu nia kapasidade halo nia lakon prestiziu resistensia iha povu nia leet tamba ne’e nia sei hetan naran diak ida hanesan Nelson Mandela iha Timor-Leste maka “ Xanana lider Resistencia ida diak maibe destroidor ba nasaun Timor-Leste “ Haereka nian husi Fronteira norte. husu ba klaak atu publika ami nia leitura ne'e iha imi nia website ne'e. obrigado

Anonymous said...

Uluk nanain ami hato abrigado wain ba kla'ak ne'ebe iha iniciativa hodi loke website ne'e no obrigado ba kla'ak nia jornal semanal ne'ebe diak tebes tamba investigativu hau fiar katak klaak sei lori lia los ba sosiedade. parabens.

tuir mai hau nia komentariu konaba petisionaria " hakarak hateten katak so iha Timor-Leste maka estadu selu reveldes iha rai seluk la akontese, tamba sa mak Governu foti dezisaun hodi selu petisionariu sira nia familia, dalauluk hakarak hateten katak Governu ida ne'e la iha kapasidade atu resolve problema petisionariu tamba ne'e governu tenta atu fahe osan hodi satisfas sira iha tempu badak deit.
daruak governu tenke hasai osan fo duni ba petisionariu tamba AMP sira mak uluk uja petisionariu hodi hatun Governu FRETILIN no mos halo kampanha hodi CNRT ho nia aleadu sira bele hetan votu iha eleisaun parlamentar.
dalatolu.Governu sei la resolbe problema petisionariu tuir dalan loos tamba sira tauk se petisionariu ba tribunal maka sei loke sira nia naran hanesan; FErnando Lasama ne'ebe hori bainruak FFDTL sira hetan telemovel Salshina nian, iha laran numeru kontaktu maka Fernando Lasama nian ho nia mensagem hatete ba Salshina katak imi lalika rende se rende karik rende ba ami gerasaun foun sira labele rende ba jerasaun tuan sira nune'e mos naran lucia loba ninan. tamba sa mak Ministeriu Publiku la foti kaju ne'e karik Longuinhos tauk tamba nia rasik moris involve iha kazu/krize 2006 to ohin loron.
dala haat hakarak hateten katak Gusmao mak promotor ba eziztensia petisionariu nian tamba ne'e nia sei la hetan solusaun atu resolve problema sira ne'e, liuliu nia hakarak mak atu oho hotu petisionariu sira, tamba nia tauk petisionariu sira sei dikobre ninia involvimentu iha tribunal.
ba imi nia atensaun ami hatoo obrigadu wain.

domdaibere said...

Asunto ida Tchailoro foti ne interesante maibe hau sente iha buat barak mak tenque ser halo los para atu labele falcifica cronologia e fo sala ba ema ida deit tan autor crise ne laos xanana deit maibe involve mos ema liman ran e corruptor hanesan marie alkatiri.....

xanana iha momentu ne critica peticionario sira tan iha buat barak mak tecnicamente la los ho peticao ne'e ; hanesan naran ema nebe mak responsavel ba peticao ne la iha, problema internal maibe sira haruka mos peticao nia CC ba embaixada nacao sira seluk hanesan America e Australia etc, e depois sira abandona quartel...maibe iha parte seluk se refere ba assunto fundamenteal problema ne xanana la concorda ho decisao taur cs ne be expulsa peticionario sira tan buat ne iha motivo discriminacao e incompetencia tan la resolve problema nia abut mais hakarak hatudu barbarismo iha neba !

...ita lalika hare ba xanana hanesan ema ida hamrok ran e autor crise ne tanba nia nune duni maibe hau nia intencao iha ne ita tenque koalia buat ne be los dehan los e salah dehan salah !

xanana mos laos autor da crise deit maibe nia mos hamosu crise ne husi ninian incompetencia ida nebe mak nia halo de proposito para la usa ninia cargo hanesan comandante supreme ne hodi fo sancao ba autor discriminandor sira hanesan lere ho falur ne.

Maibe hanesan hau dehan mos labele haluha autor ida seluk nebe mos que importante e pior at liu que lolos tenqu mate ne mak marie bin amut alkatiri, tan ninia hahalok ne be armar se matenek hatene buat hotu mais tapado bot ida, e gosta hatudu arogancia mais hanesan nu kaku'uk mamuk nebe lian...nia laika dehan ninia sorin makili tan nia lahetene que governu AMP halo hela plano e forma ona team ida para sedu ou tarde marie mos sei han kilat musan iha nia ulun e sorin makili ne ne tan ninia hahalok mak ohin loron ema barak mate, fretilin mudanca mosu e rogerio lobato sira tama kadeia ! marie haluha tiha ninian insulto sira ba peticionario sira uluk dehan husik sira sai ba tan ohin sira sai 100 aban bele tama fali 1000 ?!

kona ba dialogo ho peticionario sira ne ita lalika koalia naruk tan maubeik sira peticionario ne duni maka lori kidun kuak mai se ba xanana bomba, sira hatene tiha ona dehan xanana ne licik, bosok ten oho sira nia comandante major alfredo nusa sira hakarak mai intrega an?... intencao governo AMP liu husi lasama ga xanana ba peticionario sira ne para habosok sira tama rede bolsa ida hanaran acantonamento ne depois mak limpa sira e taka mos sira nia ibun em qualquer maneira, laos dilalogo, fara mais koalia kona ba sira nia problema nia abut ida discriminacao, ne nem mehi mos hetan! tan ne mak nia comeca usa termos diplomacia oi oin hanesan "promete futuro diak " ba peticionario ayam potong sira ne ...e ema ida hanesan hanesan Tara ne laos peticionario sira nian comandante tan buat ida ne alfredo ho salsiha declara antes tiha ona...tara ne mau lambe beik ida hotu que destino sei la dok husi railos tan depois de xanana usa hotu tiha sira mak nia sei hamos sira hotu...

Buat seluk mak estupides teb tebes quando marie alkatiri dehan fali uluk atu haruka sai peticionario sira para ba buka servico seluk e nia sente fiar an los ho ninia idea retarda ne, sem hare ba substancia problema ida discriminacao ba membro FDTL sira husi parte loromuno, ne hatudu kedas katak arabe beik ida ne koalia ibun mak bot mais kakutak ne te mak iha laran e tauk ten halo finge sai inocente katak la hatene problema discrimnacao ne, e nia sei iha lata para atu doko rai hanesan primeiro ministro ida que iha competencia para koalia, burro !....peticionario sira laos atu sai ba buka servico seluk maibe sira reqere sira nian direito, identidade e dignidade humana nebe mak discriminado iha FDTL nia laran.

Se alkatiri sente dehan buat ne la importante ne kala los ba nia e ninia familia tan sira laiha identidade timor nian nebe sira nao pasa do arabe imigrante nebe mak mai husi indonesia depois comeca hetan poder, halo corupcao, e lori halai osan povo nian mai moris iha liur hanesan ninia familia agora goza iha indonesia e maputo ne...

Estadu de crise ne'e crise politica, crise institusional, ne los duni hanesan nia dehan tan marie laiha capacidade para maneza comunicacao entre instituicao nacao liu liu iha crise laran. uluk nia gava sola dehan ninia biblia maka constituicao maibe nia rasik hodi naran constituicao ho poder, viola constituicao hodi halo corupcao e fahe osan povu nian ba ninia familia sira ho projecto oi oin.
E nia quando refere ba lia fuan bibilia ga alqur'an ita sente hanesan fali historia comico ida kona fahi ulun,.... tan marie rasik comunista ateo ida que la iha religiao....

Acumulacao husi buat sira ne hotu mak hamosu crise de confiansa, e to no fim hamonu partido historico ida hanesan FRETILIN ida ne be mak ema Timor nia ran fakar, e depois arabe comunista ida mai para estraga tiha deit...ida ne mak realidade Timor ninia beik.........., liu liu sira nebe mak sei tabele nafatin ba asu arabe ida ne ho xanana....

Timor precisa ran foun nebe mak mos, fresco, iha religiao, moral e timor puro nia oan maun alin sira..........

Anonymous said...

Hau hanoin imi nain hira ida hakerek blog ne, incluindo Sr. Zack Da Costa, no Sr/a ida fo commentario primeiro iha leten nebe naruk teb-tebes. ne mak halo Politica MAULAMBE. Agora imi hotu Frustrado tamba imi laiha Poder ona atu UKUN RAI IDA NE'E. IMI LAKON TIHA ONA IMI NIAN PODER NEBE HALO IMI SAI FRUSTRADO. IMI SAI FRUSTRADO TAMBA IMI LABELE NAOK TAN OSAN POVU NIAN ONA, IMI BELE HALO POLITICA OIN-OIN DEIT ATU HAMONU IMAGEN MAUN BOOT KAYRALA XANANA GUSMAO NIAN MAIBE IMI SEI LA CONCISTA IMI NIAN OBJECTIVO NAOK TEN NE'E. XANANA NIAN LIDENRANSA PROVAS TIHA DURANTE 24 ANOS, POVU FIAR IDA NE'E tamba ida ne mak nian sei hetan KONFIANSA MAKAS HUSI MAU ALIN MAUBERE SIRA SELUK. LAOS HILI IMI TINAN LIMA NIAN LARAN MAIBE LAHALO TE IDA, TUR MAK KONTA ESTORIA DEIT, LORON KALAN MAK KONTA ESTORIA LA HOTU. EMA HOTU LUTA BA RAI IDA HODI MANAN ITA NIAN UKUN RASIK ANN. IMI DURANTE TINAN LIMA IMI HALO DESCRIMINASAUN BOOT IHA POVU NIAN LEE, IMI RASIK MAK DURANTE TINAN LIMA NIAN LARAN TRAI POVU NIAN FIAR NEBE MAK POVU FO TIHA ONA. AGORA IMI LAKON IMI NIAN PODERES HODI UKUN RAI IDA NE'E, IMI KOMESA FO SALAH BA EMA SELUK. IMI NIAN POLITICA NAOK TEN OU POLITIKA SEMBRONO NE'E AMI HATENE, HAU HARE IMI NE HAU KASIAN TEB-TEBES, POLITICA NAOK TEN ( teoria foun) NE'E SO IMI SIRA FRUSTADO NE DEIT MAK HALO !!! frustrado FRUSTRADO NO FRUSTRADO NAOK TEN.