Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

20 March 2008

ARGENTINA: Padre Argentino Hetan Pena Prizaun Perpetua

www.ranesi.nl


Padre Argentina, Christian von Wenrich ne'ebe servisu ba polisia, simu sentensa no tama kadeia perpetua tanba viola direitus umanus durante Governu ditadura Argentina nia ukun husi tinan 1976 to'o tinan 1983. Von Wernich sala tanba oho ema hamutuk nain 7 no hadau liberdade ema nian hamutuk ema nain 42, no halo tortura no presaun ba ema hamutuk nain 34. Desizaun husi juiz kolektivu ba padre ne'e, familia husi vitima simu ho kontenti. Hanesan mos ba membru husi organizasoens hirak ne'ebe mak mak marka prezensa iha audiensia ne'e.
Ba Paizes Amerika Latina, hamonu sentensa pena prizaun perpetua ne'e realidade ida ne'ebe mak ba dahuluk foin mak akontese ba padre durante violasaun no hahalok krimi husi Padre hasoru sidadaun Amerika Latina. Prosesu julgamentu ne'e halao depois de Governasaun Prezidente Nestor Kirchner kansela lei amnestia. Governu mos garante katak prosesu julgamentu ba von Wernich sei halao ho justu.
Individualizasaun
Teki-teki depois lee tiha desizaun tribunal nian, Konferensia Bispo Argentina publika deklarasaun. Bispo sira deklara katak triste tanba afinal padre ida sala tanba komete krimi todan.

Ho nune'e Igreja Katolika abertamente apoia desizaun tribunal no rekonese sala ne'ebe mak kondenado halo. Depois de ida ne'e, igreja Katolika mos espera katak kondenadu abertamente rekonese ba hahalok ne'ebe nia komete.

Maibe, igreja mos asentua katak igreja la tama soran iha kazu ne'e. Iha deklarasaun ne'ebe fo sai, asaun kriminal ne'e hahalok husi ema individu ida nian. Laos hahalok instituisaun nian.

Haree liu ba oin, deklarasaun ida ne'e, mos reflete ba tinan 2000 ne'ebe igreja mos husu deskulpa tiha ona "tanba taka ibun metin". Afinal ema Katolika barak mak involve iha konflitu politiku oioin, involve iha violasaun hasoru liberdade, no involve aan mos iha torturasaun.

Trauma
Maibe, ba familia vitima, rekonese sala ho modu ida hanesan ne'e seidauk sufisiente atu kura trauma kolektiva ne'ebe horik ho sira. Wainhira ditador militar domina sira, iha momentu hanesan sira mos la hetan apoiu espiritual. Iha tempu ditador militar, maioria husi ema espiritual Katolika sira dezinterese hasoru violasaun oin-oin hirak be iha, ou hanesan mos ho kazu Padre Christian Von Wernich oprimi liu tan.

Sidadaun lubun boot husi Argentina seidauk bele korre aan husi sira nia pasadu. Prosesu julgamentu hanesan kazu Von Wernich nian ne'e sei haree hanesan vitoria ka perdisaun ba parte hirak ne'ebe mos involve aan iha laran. Maibe to'o agora daudaun seidauk iha referensia nasional ida. Tanba tuir doutrina igreja Katolika rasik, atu hetan referensia presiza iha ema balun mak tenki hakribi sira nia sala. No tuir familia vitima, to'o agora iha Argentina seidauk iha parte ida mak seidauk rekonese sira nia hahalok.

Dezvia Atensaun
Daudaun ne'e mosu perigu, euforia vonis hasoru Von Wernich ne'e sei obskurese atensaun ba suspeitu barbarak hirak ne'ebe sei iha, ba violasaun oioin ne'ebe mak akontese iha ukun ditador militar nian. Referensia nasional iha Argentina la realiza wainhira iha rai ne'e ema sei lakon nafatin. Jorge Julio Lopez, ema badain fatuk ida, lakon deit iha tinan 1976, iha ukun ditador nia inisiu. Iha tinan 2006, wainhira Argentina sai nu'udar estadu demokratiku tiha ona mos, ema ne'e lakon fila. Agora ne'e tirania la iha ona. Maibe ema tirante sira sei bidu ba bidu mai livre hela. Tirante sira ne'e mos sei ba igreja nafatin.

No comments: