Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

20 March 2008

Charlie Scheiner: "Hatun Tasa Ba Ema Riku Bele Aumenta Problema"

DADALIA


Lei tributaria agora dadaun iha Parlamentu Nasional ne'ebé liutiha audiensia publika no semana ne'e sei diskuti iha plenaria. Lei tributaria ne'e tuir governu ne'e katak ho lei tributaria foun sei halo Timor-Leste nudar tasa ida ne'ebé kiik liu iha mundu. Ho lei ne'e sei dada investor barak mai Timor no kria empregu iha Timor? Nuno Rodriguez Tchailoro husi kla'ak halo intervista ho Charlie Scheiner hosi La'o Hamutuk ne'ebé durante ne'e akompaña prosesu dezenvolve Timor-Leste. Tuir ita nia haree saida mak vantajen no desvantajen hosi lei tributaria ne'ebé tama ona iha Parlamentu Nasional no hahu halo audiensia publika?

Asuntu tributaria komplikadu liu, iha lei ne'e iha buat balun diak atu simplika prosesu tasa, maibe, indikasaun ba futuru problematiku uituan. Hau haree lei ne'e mai hosi rekomendasaun FMI, tinan rua liu ba. FMI hakerek dokumentu ida fo ba governu sira publika mos. Sira nia rekomendasaun atu hatun tasa. Sira nia fokus atu hatun tasa ba bisnis:importa, bisnis nia rendimentu. Sira dehan atu simplika sistema tasa, hatun tasa importa sasan hotu maibe riku uza hanesan kareta. Hatun tasa hotu 2.5 % maibe ba alkohol no sigaru sira. Sira fo tasa. Sira nia reasaun. Laiha merkadu livre tamba importadores iha ne'e uituan deit. Sira bele dehan osan, redusaun tasa. Hetan balun no fahe balun konsumidor.
Governu mos dehan atu hamenus business income tax hosi 30 ba 20 prosentu. Ida ne'e bele lori investedor ba Timor maibe esperiensia iha nasaun seluk lae. Bainhira kompania deside atu investi sira haree fator hotu. Se iha estadu de sitiu sira la mai, eletrisidade mate loron-loron sira la mai. Iha estudu barak ba nivel tasa, se tasa 70 % sira la mai. 30 % ne;e normal. 30 % ba 10 % la halo diferenti boot ba investidor. Maibe bele iha diferensia boot ba ekonomia Timor nian. Agora governu, sosiedade sivil dehan pipa hosi greater sun rise sei mai, agora 30 % Timor-Leste hetan tasa, no ho lei foun ne'e sei hetan deit 1,1 biliaun, katak lakon biliaun 2. La klaru sei ida ne'e aplika mos ba greater sun rise. Ita presiza husu Parlamentu Nasional.

Tinan rua liu ba FMI hateten katak setor privadu seidauk forte tamba ne'e husik ba estadu mak kaer maibe agora oin seluk fali hodi fo oportunidade liu ba emprezariu sira?
Ne'e los, setor privadu seidauk forte, hau la hatene relasaun tasa ho ida ne'e. Iha problema barak: infrastrutura seidauk iha, portu ida deit, transporte la diak, komunikasaun la diak, sidadaun barak laiha osan atu sosa. Hau hanoin problema ida ne'e governu tenki fo atensaun, maibe atu hatun tasa ka reforma tasa ne'e la resposta ba problema hotu, parte uituan deit. Maibe ita bele haree vizaun ekonomia hosi lei ne'e; lei ne'e fo prioridade ba ema riku, bisnis laos ba ema kiak sira. Agora dadaun ema simu 100 ka menus la selu salariu. Sira ne'ebe hetan osan US $1000 ka 2000 fulan ida selu 30 % agora hamenus ba10 %. Governu fo subsidiu ba ema riku. Iha mos problema seluk tasa importa. Tasa importa ba alfadega, sira muda maibe sei la fo atensaun barak, timor leste bele sai hanesan importasaun ilegal ba sasan seluk. Se laiha atensaun diak ba fronteira, espesialmente sei perigu ho US dolar tamba ne'e moedas ba merkadoria drogas ninian. Problema seluk, hamenus tasa ba sasan hosi liur, presu bele hatun, Agrikultor labele faan sira nia produtu, diak liu fo subsidu ba produtu lokal ka subsidiu ba komunidade lokal atu hamenus importasaun. Agrikultor lokal labele kompete ho merkadu internasional, livre deit ba bisnis internasional.

Oinsa ita haree konaba dezenvolvimentu lokal no relasaun ho kresimentu ekonomiku ne'ebé sai objetivu prinsipal governu ne'e?
Problema tamba seidauk iha bisnis lokal, dezenvolvimentu, agora ita depende ba bayu undan, maibe tinan 15 bayu undan hotu ona, se sira dezenvolve sun rise, tinan 30-40 sun rise hotu ona. Se laiha kampu mina ka gas seluk, tinan 40-50 husi agora Timor-Leste sei laiha mina, se sira mantein fundu petroliferu, maibe sira nia planu mantein ESI ho US $ miliaun 300 ka miliaun 400 tinan-tinan. Maibe tinan 40 iha futuru, populasaun Timor-Leste sei sae dala hat, ne'e problema boot. Populasaun aumenta governu nia gastu mos aumenta. Importante liu atu dezenvolve ekonomia laos petroliferu. Importante hamenus importante, atu dezenvolve ekonomia lokal ba hau seidauk klaru.


Dependensia makas ba fundu petroliferu no ho politika lei tributaria ne'e sei ajuda Timor atu labele ba fundu minarai?
Lei ne'e iha pazina 80 iha parte barak, prinsipiu balun bele ajuda ne'e, maibe balun mos bele estraga. PN diskuti audiensia semana ida, governu halo konsulta publika. Lei ne'e iha implikasaun barak. Hau hanoin seidauk iha estudu klean, buat barak diak buat barak la diak. Bele hili. Labele pasa hotu hamutuk.

Tuir ita nia haree katak ho lei tributaria deit sei hatama investimentu barak?
Hau la hatene, investimentu laos lei tributaria deit. Ezemplu, salariu100 ka menus la selu tasa bele muda nivel ba 300 ka maibe sira dehan flat tax. Proposta ne'e ema simu salariu 500 boot liu selu 10%. Sira dehan simples liu, maibe la komplikadu atu halo nivel atu halo 2000 bele selu 20 % hanesan, proggressive tax, laos flat tax. Sira tenki simu hirak, simu 500 ka menus. Tenki hatene. Se sira iha presentazen progresu la aumenta komplikasaun, maibe iha elementu justisa sosial, justisa ekonomiku. Ema balun hanoin sira la partisipa iha prosesu dezenvolvimentu. Ne'e sira dehan diak. Problema ho violensia, IDP's, problema ne'e importante liu atu hadiak. Se ita buka bisnis hosi liur. Se ema barak iha hanoin, se laiha justisa sosial no justisa ekonomika. Hatun tasa ba ema riku bele aumenta problema.

Iha dependensia makas ba mina no gas. Oportunidad ba investimentu estranjeriu ida ne'e dalan ida atu hakotu la depende ba mina no gas?
Tenki akontese, hau seidauk hatene, hau laiha vizaun klaru. Ita tenki depende ba investor privadu hosi liur atu hetan osan. Sira mai atu hetan osan. Ida ne'e mak sira nia motivasaun: lukru. Laos karidade, sira halo bisnis. Se Timor-Leste simu fatin servisu, rendimentu tasa ho bisnis halo kompetisaun hosi rai seluk, ezemplu turista. Se turista hakarak ba fatin furak, tasi furak, sira sei hili ba Bali. Presu baratu liu, laiha malaria, laiha denge, laiha estadu de sitiu. Iha bomba maibe laos impaktu boot. Iha Bali ema profesional no halo turista konfortavel, laiha dalan atu Timor-Leste kompete. Labour intensive work, povu iha Timor lakohi servisu ho kondisaun hanesan iha Xina; Ssalariu kiik hanesan iha Xina. Hau la hatene saida mak ema koalia bainhira dehan hasae ekonomia hodi halo investimentu estranjeiru. Barak liu ne'ebeé halao iha ne'e hanesan white form, hanesan liu donassi. Maski iha projetu hanesan uluk koalia katak sei iha dezenvolvimentu sei akontese hanesan fatin Iliomar mai Be Asu, Eric Hotung atu harii resort. Maibe nunka akontese. Ita labele harii nasaun ne'e ho ema seluk nia hakarak. Hau hanoin, Timor-Leste labele depende ba ema liur atu dezenvolve rai ne'e maibe haree dalan seluk no uza rekursu rasik atu dezenvolve an. Sira iha osan, osan minarai iha.

Hanesan ita hateten katak dezenvolve rai la depende ba investimentu estranjeiru no iha lei la koalia konaba produsaun lokal, oinsa uza rekursu rasik atu dezenvolve rai ne'e?
Hanoin ita tenki haree ba futuru, atu halo ekonomia makas tenki halo edukasaun makas, agora ita haree problema barak ho edukasaun. Agora hau hanoin governu Timor no ema iha servisu depende ba treinu; sistema treinu. Se iha sistema edukasaun la presiza treinu. Presiza edukasaun ba ema hotu hanesan alfabetizasaun ba povu rural mos atu haforsa edukasaun sekundariu no universidade. Sei ita la depende ba adviser husi nasaun seluk Timor-Leste iha matenek atu halao servisu sira ne'e. Presiza tempu, maibe mos presiza servisu makas.

No comments: