Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

20 March 2008

Hatun Tasa Sei Atrai Investor Barak?

nuno rodriguez TCHAILORO

(Foto: Charlie Scheiner, ONG Lao Hamutuk)

Governu AMP bolu tinan 2008 nudar tinan reforma, kontinua halo reforma no sistema tasa nudar sentru ida planu governu. Governu AMP Liu hosi komunikadu imprensa ne'ebé fo sai iha loron 22 Fevereiru hateten katak tasa Timor-Leste nudar ida ne'ebé kiik liu iha mundu.

Reforma ne'e rasik Ministra Finansa Emilia Pires mak lidera ho objetivu atu estimula ekonomia no fasilita ekonomia domestika no investimentu estrajeiru no liuliu atu enkoraja setor privadu hodi hakman todan rendimentu hanesan rendimentu salariu.

Ministra Finansas Emilia Pires hateten iha komunikadu imprensa:"Liu tiha tinan lima ita-nia ekonomia sai imobiliza tiha ona no estagnasaun. Governu AMP iha tiha ona kompromisu atu halo tinan 2008 hanesan tinan ba reforma no fuan hosi reforma ne'e maka harii sistema taxa ida ne'ebé mak simples no efetivu ne'ebé negosiante no konsumidór sira hatene didi'ak."

Tuir lei ne'e katak ema ho salariu USD 500 ba leten mak sei selu tasa 10 % no sira ne'ebé menus hosi USD 500 sei la selu tasa. Obrigasaun importa no tasa fa'an nian sei hatún to'o pursentu 2.5 no tasa servisu nian hatún to'o pursentu 5. Objetivu ida hosi lei mak bainhira hatun tasa ba importasaun sei impaktu mos ba folin sasan ne'ebé sei tun. Maibe iha parte seluk mos sei hamate produtu lokal Timor-Leste nian.

Dezempregu sai nudar problema boot iha Timor Leste. Objetivu hosi lei tributaria foun ne'e mak oinsa bele atrai investimentu estranjeiru. Hanesan iha programa politika governu AMP 2007-2012 atu hasae kresimentu ekonomiku presiza investimentu estranjeiru. No investimentu estranjeiru setor privadu mak sei halao.

Ho lei foun sei atrai investimentu barak mai Timor Leste? Charlie Scheiner hosi La'o Hamutuk hateten: "Governu mos dehan atu hamenus business income tax hosi 30 ba 20 prosentu. Ida ne'e bele lori investedor ba Timor maibe esperiensia iha nasaun seluk lae. Bainhira kompania deside atu investi sira haree fator hotu. Se iha estadu de sitiu sira la mai, eletrisidade mate loron-loron sira la mai."

Oscar Lima hosi forum emprezariu Timor Leste liutiha audiensia publika hateten: "Ida ne'e politika ida atu atrai investidores mai timor leste. Hau hakarak koalia fila fali ba buat ne'ebé hau koalia beibeik ona katak atrai investidores mai timor leste, seguransa numeru un, lei sira ne'e. lei ne'ebé vigora tiha tenki kumpre tiha. Iha forsa lei mak nia mai. Maibe ita rasik la respeita lei ne'e komplikadu."

Oscar Lima mos haree katak iha benefisiu hosi lei ne'e mak benefisiu lukru likidus uluk ne'e internasional selu 30 % nasional 15 % agora tun hotu ba 10 % nudar benefisiu ida. Maibe iha parte seluk mos Oscar Lima foti preokupasaun tamba ho lei foun ne'e laiha diferensia entre kompania nasional no internasional. "Ami hanoin ami sei lakon terenu tamba internasional sira iha investimentu boot, kapital boot, know how boot, maibe ami la keisa.

Lei tributaria ne'e sei fo impaktu negativu boot ba produsaun lokal liuliu hosi setor agrikultura ne'ebé mayoria populasaun Timor-Leste hatutan sira nia moris. Iha espozisaun motivus hosi lei ne'e rasik hateten katak agrikultor sira sei hetan impaktu negativu tamba sei iha importasaun boot hosi liur, maibe impaktu ne'e sei la boot tamba mayoria agrikultor Timor-Leste predominantemente moris subsistensia. Hosi instituisaun ne'ebé Parlamentu Nasional konvida laiha reprezentante hosi setor agrikultura, setor ne'ebé sei sofre makas liu hosi lei foun ne'e.

Charlie Schiner hateten:" Problema seluk, hamenus tasa ba sasan hosi liur, presu bele hatun, povu labele faan sira nia produtu, diak liu fo subsidu ba produtu lokal ka subsidiu ba komunidade lokal atu hamenus importasaun. Agrikultor lokal labele kompete ho merkadu internasional, ne'e livre ba bisnis internasional."

Ho lei tributaria ne'e Timor-Leste sei orienta nudar merkadu livre. Iha komunikadu imprensa ne'ebé ministeriu finansa fo sai katak proposta reforma ne'e esensial hases hotu tiha impedimentu sira ba negosiu ne'ebé regula ho sistema tasa liuhosi hametin prosesu sira no haloos regulamentu sira iha konsolidasaun lei nia laran.

Iha introdusaun hosi lei ne'e hateten katak bainhira lei foun ne'e implementa Timor Leste sei lakon $ 18.8 miliaun hosi 30,3 miliaun ne'ebé tama ho lei uluk nian. Bainhira lei ne'e implementa, iha tinan 2008 Timor-Leste sei hetan deit $ 11.5 miliaun hosi rendimentu laos petroliferu. Tuir Charlie Schiner katak iha tinan 40-50 Timor-Leste nia mina sei hotu tamba ne'e presiza dezenvolve ekonomia lokal no labele depende liu ba fundu minarai.

1 comment:

Anonymous said...

Hau nia hanoin rasik katak saida mak Sinhor Charlie kolia ne los,,,,Hatun taxa iha nia benefisio no mos nia kusta nebe ita nia Ministra Finansa no Governo AMP lidera hosi Sinhor Dr. Prof. Kay Rala Xanana Gusmao tem que hare.....Ita bele hare momos katak Taxa tun ne sei fo benefisio liu hosi produto nebe importa nian preso tun e sira nebe osan kiik bele sosa, e investor sira mos tama maibe kaso investor sira atu tama ou lae ne laos hare dit hosi taxa nebe governo fo maibe hare mos ba parte seluk liuliu Interest Rate iha nasaun Timor liu hosi Pinjaman ih banko e no mos Currency Exchange rate iha dollar hasoru nasaun nebe nasaun investor molok atu investe ih nasaun Timor-Leste. Maior parte sira hare liu ba situasaun politika nasaun nian...se AMP labele garantia ou hadia sektor siguransa e politika nasaun nia la stabil hau nia hanoin investor ou business man liur sei la tama, ne ita bele les ibun luan iha ita nia nasaun laran mos ema la mai....seguransa e estabilidade mak importante liu ba governo AMP tem que hare uluk

E hare mos ba segi negativo nebe sei lori ba ita nia business man rai laran nian hau hanoin ita seidauk bele atu compite ho ema rai liur dauk....primiero ita sasan rai laran nian laiha qualidade,,,,se produto ou service nebe investor liur tau ne barato hanesan rai laran nian hau hanoin ema hotu sei ba sasan liur nian tamba preso hanesan e qualidade......se ita nia ema atu hatun nia preso liu tan sasan liur entao sira atu manan hira? ne Sinhor Prof. Dr. Xanana e Ministra Finansa halo tok estudo e fo tok nia equilibrium nebe business man local bele hetan hodi taka kusta nebe sira uja hodi produce aihan ou sasan local nian nebe maior parte sasan sira ne sosa hosi Indonesia antes haksoit ba desizaun 1 hodi fo prioridade liu ba investor liur nia benefisio e sakrifisio business man rai laran nian, diak liu-liu ne mak governo fo subsidi ba business man rai laran hodi hasae sira nia quantidade e qualidade atu nune sira mos bele e prepara an dunik antes hodi atu compite ho investor liur.


Governo AMP keta confia demais fundo minarai nian ne atu ba long-term nian ne sei la hotu.....Governo hetan osan hosi taxa e taxa ne mos laos iha deit para governo hetan osan atu hari public service ba nia povo maibe hodi mos proteja business man local nian hasoru rai liur nebe ho osan bot e forca atu hamate investor rai laran Timor-Leste nian nebe maioria kiak iha rai liur nian se ita hare hosi segi economia nebe business man rai liur nian iha liman.

Mas se Governo AMP kontinua ho desizaun ida ne entao ita hotu hare tok ba....se investor mai dunik tamba deit taxa tun ne ka e lae....Ita hotu hein.

Disculpa se hau nia liafuan soke ou la tama ba maluk sira seluk nian gostu e se hau nia hanoin ne sala entao hau pronto simu kritika saida deit

Abraco

Lalatak