Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

20 March 2008

Bandidu no Gusmão

Tom Hyland

Enkontru entre Primeiru Ministru no ema koñesidu ho joga no hadau ema nia rain hamosu kestaun, hakerek Tom Hyland. Nia iha matan ida, liman ida, sira dehan laiha fuan. Nia iha konesaun poderozu, reputasaun at, buat ne'ebé iha reportazen krimi bolu "antesedente koloridu", no osan atu investe. Nia naran Hercules Rozario Marcal, maibe iha Indonesia iha ne'ebé nia hela, no Timor-Leste, fatin moris ne'ebé nia hakarak fila, nia bolu nudar Hercules.

Nia sai iha televizaun Jakarta iha talk show no press Indonesia bolu nia "liurai bandidu". Hercules koñesidu no halo nia naran boot liu hodi fo protesaun, foti osan hosi taxista sira, emprezariu kiik sira iha Jakarta.

Nia servisu mak joga no prostituisaun no hadau rai. Too agora nia besik ba jeneral senior iha militar Indonesia nia laran. Wainhira media hatun nia, nia haruka nia "ema" atu husu klarifikasaun hodi baku jornalista ne'ebé ofende nia. Saida mak Hercules halo bainhira mai vizita Timor-Leste 21 Janeiru? Tamba sa Primeiru Ministru Xanana Gusmao no ministru sira hasoru nia?

Nia iha Dili nudar parte hosi delegasaun bisnis Indonesia ne'ebé inklui mos respeita ida-no ho duvida-figura bisnis Indonesia. Nia fo hatene reporter sira katak nia atu investe iha hotel five star no dezenvolve uma elite iha nasaun ida ne'ebé kiak liu iha mundu. Maibe nia vizita, no Gusmão hasoru nia halo lider politika lokal sira no observador internasional kestiona. Haree husi nia lalaok, tratamentu tapeti mean hamosu duvida, uituan liu, julgamentu ba simu ofisial. Buat ne'ebé halo tilun manas mak rumores katak nia vizita ne'e iha relasaun ho atentadu asasinatu semana tolu liutiha ba Presidenti Jose Ramos Horta. Maski tempu akontese koinsidental, figura poliku senior iha Dili hakarak inklui mos investigasaun internasional ba ataka 11 Fevereiru.

Hercules, badak, intensu, mane fiu ho tinan 48, mai hosi distritu Ainaru, Dili sul. Nia aman, agrikultor, no nia inan militar Indonesia oho iha bombardementu iha tinan1978, tuir relatoriu hosi komisaun rekonsiliasaun Timor-Leste.

Durante okupasaun Indonesia, nia servisu nudar TBO (Tenaga Bantuan Operasi) ba militar Indonesia, hodi ekipamentu no sasan dalaruma iha funu. Nia kanek iha iha tiru malu ho gerileiru independensia, lakon nia matan los no kuaze nia liman los. Nia istoria atu hanesan ho karakter "koloridu" hosi Timor-Leste ne'ebé tortura pasadu resente. Rebelde armadu Alfredo Reinado ne'ebé oho iha ataka ba Ramos Horta, servi nudar TBO mos. Hanesan mos ho lider milisia pro Indonesia Eurico Guterrs, ne'ebé koñesidu durante kampaña atu estraga referendum ba independensia iha tinan 1999. Iha inisiu tinan 1990, Hercules moris iha Jakarta iha uma major jeneral ne'ebé servisu iha intelejensia iha Timor iha Kopassus.

Iha tinan 1999, tuir relatoriu CAVR, lider militar ne'e fila mai Dili nudar reprezentante forsa armadu governu Indonesia atu asiste ONU durante kampaña referendum. Komisaun ne'e la temi nia naran, maibe reprezentante forsa ne'e mak Major-Jeneral Zacky Anwar Makarim, eis lider intelijen Kopassus. Iha tinan 2003, panel krime ONU alega Makarim ho krime hasoru umanidade tamba sai nudar autor ba kampaña atu hatun referendum ne'ebé hamate ema 1500. Jakarta rejeita atu hodi nia ba tribunal, ka kastigu nia. Hercules ema hatene katak iha patraun senior iha militar inklui eis komandante Kopassus Prabowo Subianto, mane foun eis ditador Suharto.

Ian Wilson, akademiku hosi Universidade Murdoch hosi Perth, intervista Hercules nudar parte hosi nia peskiza atu haree papel bandidu kriminal iha Indonesia. Nia hateten patronajen forsa militar esensial ba Hercules karera hosi bandidu asasinu ida ba boos bandidu. Baze ba operasaun ne'e mak Tanah Abang, Jakarta, nudar merkadu ba tekstil boot liu iha Asia Sudeste.

"Nia fo naran ba nia an rasik nudar bandidu asasinu no ikus mai forma grupu bandidu," Dr Wilson hateten. "Iha tempu ne'e ba bandidu ruma bele sai susesu, sita tenki iha patraun militar. Uituan liu, rumores ba nia konesaun ho Prabowo no sira seluk iha militar, ne'ebé nia uluk iha, haree nia no nia grupu bandidu kontrola Tanah Abang. "Ne'e area ida ne'ebé fo osan barak no nudar area ida ne'ebé bandidu sira hadau malu ba tinan barak ona."

Grupu bandidu kontinua nudar imajen sosiedade Indonezia no iha papel importante durante rejime ordem foun Suharto. Sira fo lisensa atu funsiona iha kondisaun sira nia lukru bele fila fali ba ofisial militar. Iha tempu hanesan, grupu bandidu sira tenki halao buat ne'ebé Dr Wilson bolu "koru manuntensaun rejime". "Ida ne'e involve hatauk ativista sira, sindikatus no sira seluk ne'ebé konsidera subversivu ka dezafia rejime," nia hateten.

Esploita nia orijen, knaar ida hosi Hercules no nia grupu mak intimida ativista Timor-Leste ba independensia no ikus mai hela iha Jakarta. Mario Carrascalao, eis governador Timor-Leste durante okupasaun Indonesia no sai ema politiku koñesidu iha Dili, fiar katak nia sai alvu atu oho iha planu ne'ebé lidera hosi Hercule iha Abril-Maiu 1999. Maibe Dr Wilson hanoin katak iha 1999, liutiha Suharto nia monu, Hercules "laos sai favoritu" ho nia eis patraun sira. Nia relasiona nia moun ba fatores balun, inklui polisia ne'ebé oho nia membru iha tinan 1996 ne'ebé rejeita atu hatauk nia maluk Timor oan.

"Hau nia hatene, hosi hau nia haree, Hercules haree nudar ema ne'ebé ladun diak atu mobiliza ema hodi protesta ka intimida Timor oan," Dr Wilson hateten. Tinan tuir mai, grupu gang adversiu hadau Tanah Abang hosi nia. Husik Tanah Abang, nia muda ba fatin hotu-hotu fo protesaun ba diskoteka no operasaun joga iha distritu Kota, sidade Xina nian iha Jakarta.

Nia kontinua halao "atividade bandidu tuir padraun", dehan Dr Wilson, inklui buat ne'ebé hatene iha Jakarta nudar "land brokering", bisnis lukrutivu iha nasaun iha ne'ebé nain rai nia la klaru. Ne'e involve okupa rai disputa, ka intimida okupante sira atu sai hosi rai ne'e. Iha tinan 2005, nia alin polisi tiru mate iha rai konflitu. Nudar parte hosi nia hahalok nudar bisnis ne'ebé lejitimu, nia iha kolejiu sekretaria nian iha Jakarta no klaim nudar ema karitativu, tatika komun ba bandidu iha Indonesia atu hetan respeita.

Bisnis seluk mak real estate iha Indramayu, parte osidental hosi Jakarta, iha ne'ebé nia rekruta feto ba merkadoria prostituisaun masivu. Nia atrai publisidade barak iha Dezembru 2005 bainhira nia membru 20 ataka sekretariadu iha Jakarta ba Diariu Indo Pos ne'ebé hateten katak nia lakon Tanah Aban hosi nia inimigu. Hercules, ikus alega no kastigu baa taka ne'e hateten nia membru sira ba husu klarifikasaun ba editor media ne'e, Reporter nain hetan asaltu hosi insidenti ne'e. Dr Wilson hateten maski reputasaun Hercules no nia konfrontasaun "nia ema diak no karakter belu". "Nia hodi hau ba han kalan-maibe hau fo hau nia numeru telefone no nia telefone hau dala barak iha tempu la hanesan no husu hau saida mak hau halo. Hau sinti hau iha kontrola ida nia laran." Dr Wilson mos husu posibilidade atu Hercules fila mai Timor.

Bainhira sira hasoru malu iha tinan 2006, Hercules koalia konaba fila ba nia rai. "Nia konvense administrasaun Jakarta atu haree posibilidade atu fila mai Timor-Leste. "Nia triste tebtebes. Nia kontinua ho hasai liafuan hirus…..konaba oinsa governu uza nia hanesan asu no husik o iha kotuk. "Nia triste tebtebes tamba realidade katak nia servisu ba militar no governu no fiar katak sira trai nia, bazikamente." Dr Wilson hateten nia fo konsellu ba grupu bandidu sira konaba nia planu atu husik nia servisu. "Hau dehan ba nia: " Hau hanoin o presiza hanoin didiak tamba iha grupu barak mak sei intrepreta salan o nia prezensa, "Iha naroman ba suspisaun nia vizita resente mosu ona, ne'e nudar konsellu ne'ebé hatene uluk tiha ona. Maibe ema ne'e ho matan ida no liman ida, nia iha fuan. Karik nia hanoin nia rai no hakarak fila.
Artigu ne'e traduz hodi Jornal The Age-Australia.

2 comments:

domdaibere said...

Hau la cumpriende ema ida traduz artigo ga ne ema timor ga ema mocambique que aprende tetum,..... hau atu hatoo deit comentario ida katak quando o la hatene tetum diak liu buka ema ga maluk balu nebe mak cumpriende lian tetum para bele halo traducao diak ida que sai informativo ba ema sira le ne do que cria fali confusao iha ne ...

Nudar ema timor o iha obrigacao para aprende tetum lo los ne laos tetum salada de frutas !!!....

Anonymous said...

seidauk iha lei ida kona lian Tetum ou hanesan grammar ka tata bahasa iha tetum nebe ita bele usa hanesan baseia hodi kurisi no hatete katak ida los ka lalos? naran eme barak kakutak joga le'e liu deit mos kumpriende ona nia inti husi artigo hanesan ne'e .la presisa analisa klean liu tan karik atu halo estuda sciencia ida maka tenki kumpriende lia por lian.