Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

20 March 2008

Polemika problema Petisionario

Hahu iha loron 7 Fevereiru 2008, governu foti desizaun atu halibur petisionariu sira iha akontanamentu Aitarak Laran. Governu foti desizaun ne'e katak hakarak hakotu ona problema petisionariu ne'ebe mak akontese iha 2006 liu ba. Maibe depois halibur tiha petisionariu sira iha Aitarak Laran, Primeiru Ministru fo sai deklarasaun ba liu husi media nasional katak, la iha ona dialogu, maibe oinsa atu rona problema petisionariu sira nian. Tanba ne'e mak dialogu mos la iha ona. Oinsa petisionariu sira nia sentimentu konaba desizaun governu nian atu rezolve problema petisionariu, tuir mai ami hatun dada lia jornalista kla’ak almerio Alvarez, Isolino Vasga ho petisionariu nain rua iha sira nia hela fatin Bairo-Pite, Sesta-feira 14/03 foin lalais ne'e.

Mario Amaral Guterres (37)
Diviza: soldadu primeiru batalliaun
“Depende desizaun governu”
Dalan saida mak ita boot sira hakarak atu nune'e governu bele rezolve problema petisionariu sira nian?
Ami petisionariu ne'e iha grupu rua. Grupu ida mak petisionariu ida ne'ebe mak sai hamutuk. Petisionariu sira seluk mak momentu sira sai tanba problema privadu ne'ebe mak sira infrenta iha instituisaun F-FDTL nia laran. Haree ba problema ida ne'e, ami nia komisaun organizadora fo tiha ona surat mai ami atu ami hein prosesu ne'ebe mak lao daudaun ona tuir dalan justisa. Tanba ida ne'e mak ami agora hein para ami nia problema petisionariu ne'e bele rezolve tuir dalan saida mak governu atu foti.

Tuir ita nia hakarak, estadu tenki foti medidas saida?
Ba ami, depende desizaun saida mak governu atu foti. Tanba buat ne'ebe mak sala, medidas saida mak governu atu foti. Se karik militar ida sala, tenki kumpri, depois mak hola medidas. Izemplu ami nu'udar militar ne'e, primeiru tenki kumpri uluk lai mak depois mak halo reklama.

“Petisionariu” identifika grupu tolu. Grupu ida mak sira ne'ebe sai husi instituisaun F-FDTL antes petisionariu mosu. Grupu seluk, nebe hanaran-an petisionariu. No ikus liu, sira ne'ebe sai husi quartel depois problema petisionariu ne'e mosu. Tuir ita boot nia haree, problema sira ne'e rezolve hamutuk ka lae?
Depois krizi 2006, komesa iha petisionariu oioin. Ema balun komesa koalia nuudar individu mos ninia ibun ne'e komesa taka metin tiha ona. Agora ita atu koalia mos labele. Entaun ita hein deit ona desizaun governu nian. Saida mak governu senti diak ba petisionariu sira, ita tuir deit ona. Hau senti, ita nia problema komesa atu rezolve ona, maibe iha atentadu hasoru ita nia Prezidente no Primeiru Ministru. Ida ne'e ba hau ladun diak. Ida ne'e mak akontese iha tempu indonezia karik, petisionariu sira ne'e balun tata rai hotu ona. Tan ida ne'e mak governu senti saida mak diak ba rai ida ne'e nia futuru, ida ne'e mak ita tenki tuir deit ona.

Kuandu governu foti desizaun dehan, ema ne'ebe mak hakarak atu tama fali iha F-FDTL, tenki liu husi prosesu triazen, oinsa ita boot nia hanoin kona-ba ida ne'e?
Ida ne'e konforme governu nia programa. Ita ida-idak labele obriga fali ita nia hakarak ba governu. Kuandu ida ne'e akontese, hau senti labele. Desizaun saida deit mak governu atu foti, ita kiik ne'e tenki tuir deit ona.

Loro-loron iha Aitarak Laran, aktividade saida deit mak ita boot sira halao?
Aktividade ne'ebe ami halao mak ami rona informasaun husi komisaun organizadora. Ami hein oinsa prosesu ne'e lao ba oin ho diak para ami bele fila fali ba hamutuk ho ami nia familia. Se karik ami la fila ona ba forsa, entaun ami tenki fila fali ba ami nia familia.

Ita boot sira konkorda ho osan subsidiu $ 150 (dolar atus ida lima nolu) ba familia?
Ideias ida ne'e ami mak hanoin depois mak hato'o ba governu. Tanba ami mai iha ne'e dadersan matabixu ho paun, hemu susu ben, han sumpermie, no mesak diak deit. Ita senti kontente ona. Maibe familia sira hetan susar no terus iha knua ida-idak nian, se mak atu haree sira. Hau hanoin tanba ida ne'e mak governu konkorda ho ami nia desizaun ne'e. Maibe karik governu la konkorda mos, ida ne'e problema ita nian.

Kuandu ikus mai mak governu foti desizaun katak petisionariu sira labele tama fali ba F-FDTL, ita boot senti halo nusa?
Perguntas mak ne'e ami ba fali sivil ne'e oinsa? Kuandu ami ba fali vida sivil, governu tenki fo netik buat ruma mai ami para ami bele halao ami nia moris lorloron nian nu'udar ema sivil. Ami labele ho liman rua no ain rua deit ba halao ami nia vida nu'udar ema sivil.

Gil da Costa Soares (27)
Diviza: Soldado
“...la simu desizaun husi Primeiru Ministru nian”
Oin sa ita nia hanoin konaba akontanamentu petisionariu sira iha Ai-tarak Laran. Dalan saida mak governu tenki foti atu bele rezolve ita boot sira nia problema?
Hau senti uluk governu lori ami mai iha Aitarak Laran ne'e tanba governu hakarak halo dialogu ho ami petisionariu sira. Maibe petisionariu sira tama to'o iha Aitarak Laran, Primeiru Ministru, Xanana rasik to'o iha ne'ebe hateten katak la iha tan dialogu ona.

Oinsa ita boot nia hanoin konaba desizaun Xefi do governu nian ne'e?
Hau nu'udar membru petisionariu la simu desizaun husi Primeiru Ministru nian. Tanba husi ami sira ne'e, barak mak hakarak kontinua ninia servisu nu'udar militar. Maibe desizaun ne'ebe mak nia hasai dehan ami tenki fila fali ba sivil. Maske husi ami nia laran ne'e la bele simu, maibe ami tenki hakruk deit ona ba desizaun husi governu nian ne'e.

Entaun petisionariu sira hakarak atu halao dialogu ho governu duni?
Ami nia ideias mak ne'e tenki iha dialogu entre petisionariu ho F-FDTL. Atu nune'e kuandu ami tama fali ba F-FDTL karik, ami ba ho diak. Tanba ami sai husi F-FDTL ne'e ho problema ida mak ami sai ne'e. Entaun problema ne'e tenki rezolve lai mak ami fila. Labele prense deit questionariu, maibe problema la rezolve, ida ne'e todan mai ami, kuandu maluk balun hakarak atu tama fali F-FDTL.

1 comment:

domdaibere said...

Ne para fase imi nia matan peticionario beik be laiha principio hanesan imi ne agora hein para xanana ho autonomista sira iha AMP bomba imi ida idak nia kidun, imi hatene dadauk dehan xanana ne animal fuik e tauk ten mais licik nusa mak imi hakarak ba monu ba ninia plano? nusa imi laloke matan e usa kakutak antes atu entrga an ? agora hanesan xanana dehan ne dialogo la iha ona e imi hein para sai fahi hotu , pasiensia se mak haruka beik !!!!