Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

24 April 2008

Francisco C Soares: "Ida ne'e Single Source"

DADALIA

Maski iha bainaka no servisu barak Diretor Nasional Aprovizionamentu Francisco C. Soares simu jornalista kla'ak Nuno Rodriguez Tchailoro no Zevonia Vieira hodi intervista iha loron 2/4. Iha nia servisu fatin Francisco Soares koalia konaba prosesu aprovizionamentu, liuliu relasaun ho $ 8 miloens ne'ebé fo ba kompania Oriental Food.

Aprovizionamentu nia prosesu oinsa?
Tuir dekretu ida uluk, 500000 mai kraik hau mak deside, 500000 ba 1000000 ministra mak deside, no 1000000 ba leten primeiru ministru. Maibe ami loke luan tan, bainhira halo desizaun ami sei la halo mesak ona. Projetu edukasaun nian, ajensia edukasaun nian tenki iha oin husu mos sira nia referensia, depois husu mos sira nia istoria tinan 5 ikus ne'e, hola desizaun hamutuk, laos procurement mesak, ne desizaun koletivu. Ida ne'e hatudu katak governu tau nia an hanesan osan nain, administrator no legalidade. Departementu tutela ne'e hanesan projetu nain no setor privadu hanesan eze-kutor. Tolu sei hamutuk atu lao ba oin. Hahu ho estesaun hotu, pagamentu hotu.

Kona ba karta protesta ne'ebé forum emprezariu hatoo konaba fos ne'ebé la liu tender?
Desizaun ne'e foti iha razoens barak, tanba sa mak foti. Primeiru, istoria tranzisaun mai hatudu katak nia deliver time tepat kompara ho kompania sira seluk. esperiensia ne'e hatudu katak konfiansa, governu fo konfiansa ba ne'e. Segundu tanba iha konfiansa hosi departementu tutela. Kompania ne'e diak, projetu ne'e sira nian, tanba sira los, no tuir aprovisionamentu mos katak kompania ne'e nia deliver time tepat. Kompara ho sira seluk naruk tebtebtes.

Uluk kompania ne'e mos hatama tarde liu tiha 15 dezembru. Liu tiha loron hira, kompania hetan perdaun tanba la liu tempu naruk. Fleksibel, governu bele deside katak laiha buat ida tanba entre lima ne'e nia mak primeira ne;ebe tama uluk. Ita bele fo perdaun.

Ida ne'e la kontra lei?
Diak, lei tenki lao hanesan, maibe tempu balun ne'ebe ita tenki halo policy fleksibilidade, perdaun, eduka nia atu ikus labele halo tan. Lei mos hateten katak nia diak ita bele fo perdaun. Importante mak sasan tenki tama, maibe sei kedua ketiga sei mosu nafatin, penalidade sei mosu nafatin.

Buat ne'e la liu tender?
Lae, tender ne'e lei mos koalia buat barak no loke dalan. Ida mak naran ITB, invitation to bid, request for quotation ne;e katak simu tender, hau bele hetan kompania haat lima hau avalia ida ne'ebe diak, hau bele fo. Ida fali mak single source no international tender.

Foos nian ne'e saida?
Ida ne'e single source

Labele presiza bolu ema atu mai tuir tender?
La presiza, tanba ida ne'e situasaun ne'ebe emerjente. Ita presiza duni espesifiku ba ne'e , presiza duni konfiansa ne'ebe iha, atu lao tuir nia dalan, hau bele halo desizaun. Lei forsa mai hau atu halo desizaun. Hau hanoin ema barak sei la aseita, tanba sa? por ezemplu hanesan estadu de sitiu, sei lei mak taka dalan katak modelu tender deit mak ita uza, buat hotu sei la lao. Mate hotu. Tanba ne'e lei ne'e loke hotu buat ne'e. Sasan tenki tama tuir nia espesifikasaun no on time. Lei ne'e fo autoridade ba governu atu foti desizaun.

Prosesu single source ne'e oinsa?
Momentu ne'e ami halo diskusaun entre departementu finansa ho departementu tutela. Ami fo hatene katak imi nia situasaun mak hanesan ne'e, imi komprova mai ami katak labele. Balun bisnis nain, fos nain maibe deliver time to fulan 5. Ne'e komprova mai hau katak ita nia fiar ne'e ba ida ne'ebe los. Hau hatene o pemain tuan, maibe pemain foun bele diak liu.

Ita hatene Germano Antonio de Jesus da Silva nudar ema importante iha CNRT, single source tanba iha relasaun ho politika?
Imi kumprende katak laiha politika. Konfiansa mosu tanba deliver time no kualidade. Sira pemain tuan uluk tuir, kualidade okey maibe deliver time mak problema.

Entaun diretor no ministra tur hamutuk ho deside no la presiza bolu kompania sira?
La presiza tanba ida ne'e single source ne'e.

Osan 8 miliaun mai hosi ne'ebé tanba oje iha deit osan 6 miloens?
Osan seguransa alimentar ne'e mai hosi tranizasaun nian.

Entaun la los katak buat ne'e la transparante?
Tanba ne'e preokupasaun aprovisionamentu nian atu halo publisidade atu ema komprende. Ema hanoin katak single source buat at.lae, lei preve. Por ezemplu estadu de sitiu, tender, lojika khan lae? Se liu tender presiza tempu fulan ida, ne mate. Hau ukun nain salan, hau laiha kapasidade atu foti desizaun tanba ema mate barak. Hau tenki foti desizaun, lei preve buat ne'e los. Importante mak sasan tenki tuir espesifikasaun, ema tenki ser diak , governu labele lakon.Los duni ema balun dehan la transparante, maibe sim, sasan too, kualidade tuir dalan. Tender diak, sasan iha lapangan mana? Iha fleksibilidade, ita ukun ida ne'ebé diak ita foti. Ba hau importante mak orsamentu lao ho diak, publiku hotu-hotu rasakan. Tentu desvantajen iha, maibe pasiensia mas lei mos preve, ne'e legal.

No comments: