Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

24 April 2008

Governu Interven Folin Foos Iha Merkadu Maibe Folin Kontinua Sae

nuno rodriguez TCHAILORO, zevonia VIEIRA
Governu uluk no governu AMP halo politika intervensaun ba folin foos iha merkadu. Politika intervensaun governu uluk konsege normaliza folin foos durante krize foos iha inisiu tinan 2007. Tinan ne'e, Governu AMP rasik mos halo intervensaun ba folin foos iha merkadu, folin seidauk sai normal maibe kontinua sae ba nafatin. Tansa maski ho subsidiu hosi estadu, foos governu ne'ebé faan iha merkadu folin as tebes?

En jeral folin foos iha mundu sae dala rua. Folin foos agora iha merkadu $ 17-19 kada 35 kilo. Tuir Ministru Turismu, Komersiu no Industria Gill Alves governu agora fo subsidiu 55 % ba foos. Realidade hatudu katak maski ho subsidiu folin foos kontinua sae nafatin. Antonio Casimero, povu bain-bain ne'ebé hela iha Bidau Lecidere hateten ba kla'ak: "Agora ami povu moris araska ho folin fos ne'ebé sae makas. Fos globus ne'ebé uluk ho folin $10.00 agora sae to'o $19."

Atu labele iha krize foos dala ida tan, ministru rasik ba vizita Vietnam iha fulan Marsu nia rohan atu asina akordu entre governu Timor-Leste no Vietnam. Akordu ne'ebé asina katak tinan-tinan Timor-Leste sei sosa 100.000 tonelada hosi Vietnam.

Fos ne'ebé governu hatama mai Timor-Leste ho kualidade 15 % broken. Loja barak mak sei kontinua faan fos ne'ebé governu hatama. "Ita labele fiar uluk lai katak fo ho kilo 35 ho fos governu ne'ebé distributor sira faan, iha karon hakerek 35 kilo makbe realidade mak nia todan mak 29, 30 no 33 kilo deit. Agora dadaun iha manipulasaun iha merkadu", emprezariu Rui Castro hateten ba kla'ak.

Tuir Rui Castro hateten katak laos deit manipulasaun iha kilo ne'ebé la hanesan ho ida ne'ebé hakerek iha karon maibe mos folin tenki tuir kualidade fos ne'ebé iha. Iha manipulasaun dala rua. Hatan ba kualidade ho fos governu iha merkadu, Gil Alves hateten ba kla'ak: "Hau bele dehan katak 25 % at ne'e barak mai husi uluk ninian (stock lama), hau bele dehan antes governu foun buat ne'e tama ona.

Foos uluk ne'ebé governu anterior hatama tuir lolos folin bele baratu liu. Toni Lay hosi kompania Tropical ne'ebe sai importador foos besik tinan 6 ona esplika ba kla'ak katak nia kompania sei rai hela nia foos iha armazen tanba governu kontinua fa'an fos liu hosi distribudor sira iha merkadu. Tuir nia hateten katak governu nia fos agora baratu liu nia kompania nia folin tanba fos ne'ebé governu fa'an ne'e fos uluk nian. Toni Lay mos hateten katak diferensia folin entre governu nia ne'ebé hetan subsidiu no selu la tasa bainhira hatama liu dolar ida deit.

Tuir lolos ho subsidiu foos hosi governu bele halao folin bele tuun liu maibe realidade oinseluk. Arcangio dos Santos, eis ministru dezenvolvimentu esplika nia esperiensia oinsa normaliza folin iha merkadu bainhira krize foos: "Ita aplika international price, folin iha internasional no iha ne'e hanesan tanba ne'e subsidiu. Eis ministru ne'ebé ohin loron servisu ba GTZ, organizasaun hosi Alemaña hateten oinsa uluk governu fa'an fos liu hosi ponto da venda iha suku-suku no konsege normaliza folin iha merkadu.

Arcangio dos Santos koalia mos konaba kualidade foos nian. "Governu tenki defini presu tuir kualidade bele 35 kilo maibe 10 % no 15 % ne'e la hanesan."

Toni Lay ne'ebé ohin loron nia foos iha armazen hela tanba foos governu sei kontinua iha merkadu hateten: "Ita la klaru, se kontinua faan fos ka lae, estadu faan, ami labele."

Diretor Nasional ba Komersiu Domestika Epifanio Silva da Costa Faculto hateten ba kla'ak: "Iha relasaun ho fos iha ita nia rain antau governu hasai fos ne'e hodi bele halo intervensaun ba iha merkadu maibe ho hanoin katak fos ne'ebe husi governu nian labele hamate fali inisiativa ita nia maluk importador sira atu sira bele importa nafatin fos mai Timor Leste"

Eis Ministru Dezenvolvimentu Arcangio da Silva ba kla'ak hateten: "Intervensaun merkadu tenki iha depende ba nesesidade. Intervensaun labele permanente, se permanente ita bele foti papel setor privadu ninian. Tenki iha periodu limitadu, kuandu estabelese folin ona, governu tenki retira. Saida mak hau hare intervensaun permanente. Governu halo negosiu."

No comments: