Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

23 April 2008

Knar Kultura Timor ba Prosesu Hari'i Nasaun

Oinsa Lideransa Nasional?
(Kontinuasaun husi edisaun 11)

Jose 'Josh' Trindade*

Relasiona ho ideias Uma Lulik nasional, se ida ne'e mak iha, Ita nia Lider Nasional nebe eleitu liu husi elesaun, tengke inagura tuir tradisaun Timor nian iha Uma Lulik nasional nai okos. Lider eleitu hanesan Prezidente ka Premeiru Ministru sei halulik, atu nune'e ita nudar povu bele fiar no laran metin ba sira wainhira sira ukun. Iha prosesu halulik lider nasional, ne'e hanesan tradisaun Timor nian. Hanesan ita hatene katak, wainhira ita hili ema baibain ida mak atu sai ukun nain, entau Liurai nebe kaer poder hodi ukun, sei tau liman ba nia leten, atu nune'e ema hotu bele simu, respeitu no rona nia nudar ukun nain ida.

Nune'e wainhira ita iha prezidente eleitu, ita bele husu reprezentante Liurai antigu ida husi rai-ulun, ida husi rai-klaran, no ida husi rai-ikun hodi mai fo poder ka tau liman ba prezidente hodi ukun rai, povu no nasaun ida ne'e. Prosesu ida ne'e mos simboliza prinsipiu demokrasia hanesan dehan "poder husi povu, mak povu no ba povu". Problema tanba, iha ema barak ladun respeitu lider nasional sira.

Dezafiu ba Kultura Timor
Ideias nebe hau temi ona iha leten, hanesan buat ida karik balu dehan furak tebtebes. Maibe ideias sira ne'e sei hanesan mehi ida. Ita nia kultura agora hetan dezafiu barak tebtebes.

Dezafiu sira ne'e mak hanesan tuir mai ne'e:

  • Matenek nain Timor oan ladun hatene ou koko atu buka hatene kona ba kultura no tradisaun Timor nian. Ita hatene katak matenek nain Timor oan sira, maioria eskola iha rai liur. Sira aprende buat barak iha rai liur, maibe oportunidade ba sira atu aprende ka istuda kona ba Timor laiha. Nune'e mos, ita nia katuas sira nebe sei kaer metin kultura no tradisaun ita nia, espera katak, se ita Timor oan ba ona eskola no edukadu, la presiza hatene kona ba kultura no tradisaun. Hanoin ida nebe ke sala tebtebes. Timor oan balun nebe matenek mos dala ruma hateten katak, kultura no tradisaun Timor nian hanesan bahasa karik dehan "Kuno/Ketinggalan zaman/terbelakang".
  • Ita Nia Governu ladun fo valor ka rekuiñese kultura no tradisaun Timor nian nebe diak ba prosesu hari'i nasaun - istadu, prose hametin unidade, ka prosesu hari'i dame no hakmatek. Ita hare katak, Governu uluk tau parte kultura hamutuk ho Ministeriu edukasaun, no atensaun ba Kultura minimu tebtebes. Foin Governu agora iha Sekretariu Estadu ida ba asuntu Kultura. Hau nia pergunta mak ne'e, "tan sa ita fo atensaun barak liu ba direitu Feto no Labarik duke atensaun ba ita nia kultura"? Se ita ladun hatene ita nia kultura nia hun ka abut, oin sa ita bele mete projeitu sira nebe ita implementa ne'e los ka lae?
  • Atakes Eksternal. Tuir hau nia hare, desde Portuguesa sira mai iha Timor to'o agora, Kultura Timor hetan atakes makaas husi liur. Portuguese nia tempu sira halo modifikasaun barak iha kultura Timor nian, liu-liu iha estrutura poder tradisional. Ida ne'e kria konfuzaun bo'ot ida ba ema sira nebe hakarak buka atu hatene Kultura Timor. Indonesia nia tempu, governu Indonesia bandu Timor oan sira labele halo seramonia ka ritual tradisional. Iha balun mos intepreta katak, tradisaun Timor ne'e hanesan.
  • Involvementu Ema estranjeiru iha prosesu dezenvolvimentu iha Timor mos ladun fo valor no vantajen ba dezenvolvimentu Kultura Timor nian. Kolega estranjeiru sira ladun iha kuiñesimentu nebe diak kona ba kultura Timor nian. Tanba ne'e sira uza prinsipiu demokrasia no direitus humanus hodi mete buat hotu. Dala ruma, tanba falta kuiñesimentu nebe diak ba Kultura Timor nian, sira koalia katak Kultura mak ladiak. Iha zantar ho kolega Internasional ida, nia hateten ba hau katak, nia hatene kultura Timor mak hanesan "ema Timor kaben ho nia Prima/Primu no baku sira nia fen lorloron".

Dezafiu bo'ot ida mak ba Joven sira agora no jerasaun foun main. Ohin hau temi ona iha leten katak, kultura hanesan buat ida nebe ema tenki aprende. Ema ida laos moris mai hatene kedas ninia kultura. Maibe nia tenki aprende. Izemplu, kultura hanesan lingua, ema ida-idak tenki aprende kona ba lingua. Se lae, ita lahatene. Maibe, tempu agora, iha prosesu hari nasaun, laiha programa konkreta ida husi governu ka NGO sira hodi hanorin Joven kona ba Kultura Timor. Balu hateten katak, kultura no tradisaun Timor ladun iha influensa ona Joven sira nebe moris iha Dili. Los duni, maibe se ita la hanoin no fo izemplu ba sira, entaun bainhira mak sira bele aprende?

Ohin Loron ita selebra loron direitus humanus. Direitu Kultura hanesan parte ida husi direitu humanus. Tuir hau nia observasaun iha prosesu hari'i nasaun durante Tinan 7 nia laran husi 2000 - 2007, TIMOR OAN LAKON DIREITU BA KULTURA. Laiha oportunidade atu buka hatene, haburas no dezenvolve ninia kultura rasik. Buat hotu-hotu Timor oan importa husi rai liur. Ita importa komesa husi Supermi, ayam potong, lider, estrutura, sistema, ideias no kultura husi rai liur mak mai.

Wainhira mak bele dezenvolve no kaer nasaun ne'e rasik, se ita importa buat hotu-hotu?

*) Hakerek nain, Analizador ba Kultura Timor.

(Artigo Nia Rohan)

No comments: