Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

23 April 2008

Manduku Venenozu Reprezenta "Domin" Forsa INTERFET

zeloy VIEIRA, almerio ALVAREZ
Problema manduku "interfet" nebe oras ne'e sai preokupasaun nasional, halo ita atu kestiona objetivu prezensa forsa INTERFET nebe Australia lidera iha Timor tinan 1999. Mai atu salva povu timor, maibe husik hela manduku venenozu. Hahalok ne'e halo ita hanoin fali muzika Indonesia "Madu dan Racun" nebe Aribowo populariza iha tinan 80 nia laran. Forsa INTERFET lori "banin-ben (domin, red.)" iha liman kuana, no "veneno (buat aat, red.)" iha liman karuk. Kazu manduku "interfet" hanorin lisaun di'ak ida ba ita katak tulun husi ema seluk la sempre reprezenta "grasa (rahmat, red.)" nebe monu husi lalehan, maibe bele mos signifika "desgrasa (kesengsaraan, red.)" inferno nian.

Timor-Leste nasaun ida nebe bele dehan "nunka" ses husi problema. Povu Timor-Leste sempre moris iha abu-abu konflitu sosial politika, problema ekonomia to'o problema meio-ambiente. Ba problema konflitu sosial-politika, ekonomia la fasil atu rezolve maibe la taka dalan atu problema ne'e bele rezolve. Maibe bainhira meio-ambiente hetan estragus boot, susar atu rekupera fali. Ema barak fiar ona realidade ida ne’e.

Ita sente triste, tanba to'o ohin loron, realidade hatudu mai ita katak ema uituan de'it mak preokupa ho problema meio-ambiente. Preokupasaun ne'e mos, so mosu bainhira ameasa hahu fo risku boot. Iha tinan hirak nia laran, faktu barak hatudu ona katak, ameasa no degradasaun ambiental ne'e nudar kauza husi aktividade ema nian, hanesan tesi ai arbiru iha fatin barak, neglijensia (kelalaian, red.) no inkonsiensia umana seluk kona ba importansia meio-ambiente ba ema nia moris. Tan ne'e, mekanismu legal estado nian atu kontrola meio-ambiente mos sai fraku tebes.

Bainhira problema ambiental iha rai ne'e seidauk rezolve ho di'ak, faktus foun hahu mosu. Manduku venenozu nebe populasaun sira sarani ho naran manduku "interfet", hahu fo ameasa boot ba agrikultor sira no balada fuik rai na'in (lokal, red). Manduku "interfet" nebe siensista sira bolu bufo marinus ne'e venenozu tebes no bele hamate ema ka animal nebe konsume nia na'an. Tuir observasaun nebe hala'o husi ONG Haburas Foundation, no publika ona iha VERDE edisaun Fevereiru 2008, katak populasi manduku "interfet" nebe iha lian ingles bolu cane toad, ne'e sa'e maka'as ona iha Timor. Ida ne'e tanba manduku venenozu ne'e, inan ida bele produz tolun husi 20.000-33.000. Publikasaun balun nebe hakerek kona ba bufo marinus ne'e, numeru tolun husi inan ida bele to'o 60.000.

Kuaze tinan 8 ona manduku venenozu ne'e moris iha Timor-Leste, no durante ne'e, la iha atensaun husi ukun-na'in nebe kompetente atu halo prevensaun ba manduku aat ne'e nia populasi. Bazeia ba kalkulasaun teoretiku husi numeru tolun nebe manduku inan ida produz, ita la hakfodak ho realidade katak numeru manduku venenozu ne'e sa'e maka'as husi tinan ba tinan.
Tanba sa mak bufo marinus ne'e konyesidu ho manduku "interfet?" Prezensa manduku venenozu iha Timor-Leste tuir informasaun nebe kla'ak foti bazeia ba peskiza Haburas Foundation no sasin na'in sira nebe publika iha VERDE, hatudu evidensia forte katak, Bufo Marinus ne'e forsa Autraliano sira mak lori mai bainhira hola parte iha forsas multinasional ka International Forces for East Timor (INTERFET) nebe fo siguransa ba Timor-Leste iha tinan 1999. Tanba manduku ne'e la'os animal nativu Timor-Leste, maibe animal espesies foun iha rai ne'e. Populasaun iha area rurais sarani de'it ho manduku "interfet" tuir de'it manduku ne'e nia istoria mai iha timor.

INTERFET hakotu ona nia misaun iha tinan hirak liu ba, maibe Bufo Marinus nebe sai nafatin "rekordasaun" venenozu husi forsa australianu sira. Bufo Marinus hahu fo ameasa boot ba nasaun kiik ne'e hahu husi parte fronteira no ikus mai "espansaun" manduku venenozu ho nia habitante nebe sa'e maka'as sei naklekar iha teritoriu tomak. Informasaun nebe kla'ak hetan husi ONG Haburas Foundation katak, manduku venenozu ne'e mos hahu tama ona kapital Dili.
Tanba ameasa husi manduku venenozu ne'e hahu seriu, debate kona ba ameasa manduku ne'e mos hahu tama ona iha Parlamento Nasional (PN). Deptado José Teixeira, husi bankada Fretilin, ba dahuluk levanta kazu ne'e iha plenaria PN. Deputadus sira preukupadu, ikus mai komisaun D Parlamento Nasional deside hala'o audiensia ho ONG Haburas Foundation kona ba manduku venenozu ne'e.

Deputado Joaquim dos Santos, husi bankada Fretilin nebe mos nudar membru Komisaun D Parlamento Nasional, konsidera ameasa manduku "interfet" ne'e nudar kauza nasional ida. "Ne'e kauza nasional ida, tan manduku venenozu ne'e bele hamate ema no balada nebe konsome manduku ne'e nia na'an," Joaquim afirma ba kla'ak, tersa-feira (08/04) foin lalais ne'e, iha Parlamento Nasional. Tuir Joaquim, Komisaun D hola ona pozisaun no sei bolu Sekretariu Estadu kompetenti husi governu AMP, atu mai esplika ba Parlamento Nasional kona medidas atu kombate manduku venenozu ne'e. "Medidas ne'e tenke hola lalais, tan manduku ne'e bele estraga ita nia sistema ekolojika," tenik Joaquim.

Ameasa manduku venenozu ne'e, la'os Timor-Leste de'it mak infrenta. Tuir Directot ONG Haburas Foundation, Demétrio do Amaral de Carvalho, katak Australia, nasaun nebe "eksporta" manduku venenozu ne'e mai Timor-Leste, mos oras ne'e enfrenta hela problema husi manduku venenozu ne'e. Bainhira kla'ak dadalia ho nia iha nia servisu fatin, tersa-feira (08/04), Demétrio haktuir katak iha 2006-2007, governu Australia investe osan dolar miliaun 8 atu kombate manduku cane toad ne'e. Maski nune'e, to'o ohin loron, manduku venenozu ne'e sei sai problema seriu iha Australia.

Agora, pergunta boot ba ita, oin sa Estado Timor-Leste nia esforsu atu kombate manduku venenozu ne'e? Infelizmente, to'o agora ministeriu nebe kompetente seidauk iha hanoin ida atu rezolve problema ne'e. "Tuir loloos ne'e, governu, liu-liu ministeriu agrikultura mak sai entidade prinsipal atu hola medidas hodi halo intervensaun ruma ba kazu manduku venenozu ne'e," Demetrio Amaral afirma. Maibe, tuir Demétrio, nia rasik seidauk hare reasaun ruma husi governu. "Hau moe tebtebes ba departementu ida nebe maka servisu ba agrikultura, tan la iha konyesimentu kona ba ameasa seriu hasoru ekolojia timor nian," Demetrio Amaral esplika.

Manduku "interfet" sai tiha ona problema seriu nebe presiza entidade hotu nia kontribuisaun atu oin sa kombate manduku venenozu ne'e. Maibe responsabilidade boot liu mak ba ema sira nebe lori manduku venenozu ne'e mai timor. Ba kestaun ida ne'e, Deputado Joaquim dos Santos no Direktur Haburas Foundation, Demetrio Amaral iha opiniaun nebe hanesan. Katak responsabilidade ne'e tau nafatin ba se de'it mak hatama manduku ne'e mai Timor-Leste. "Se de'it, individu ka kolektivu, husi estadu nebe de'it maka hatama manduku ne'e mai Timor, ne'e krimi," Joaquim hateten.

Joaquim hatutan katak, bainhira prosesu ne'e konsidera krimi, estadu Timor-Leste iha obrigasaun atu halo protesaun ba povu TL. Proteje nia sistema ekolojia, hodi halo fiskalizasaun ida klean atu buka hatene se maka lori manduku ne'e mai iha timor no tenke lori ema ne'e ba tribunal.

Iha parte seluk, Demetrio hateten katak, Organizasoens Nasoens Unidas (ONU) labele ses husi problema ne'e. ONU mos tenke responsabiliza. Se manduku ne'e tama mai husi Australia, politikamente parlamentu bele ko'alia dadauk ona ba ONU, tanba iha 1999-2000 ONU mak sai hanesan autoridade administrativa iha timor. Tanba periudu zero quarantine ne'e la'os sala governu timor nian, maibe sala ne'e autoridade administrativa UNTAET.

Demetrio esplika liu tan ba kla'ak katak, bainhira iha audiensia ho Komisaun D, nia husu atu parlamentu rekere ba ONU nia postu operasaun. Tanba sira tau ona kondisoens ida naran Environmental recover cost husi sira nia operasaun iha timor, inklui kustu ida atu rekupera ka kombate cane toad nebe mak tama mai durante iha sira nia misaun iha timor. Ba Australia, Demetrio hateten, presiza haree evidensia forte hodi halo prosesu legal iha futuru. "Agora dadauk buka informasaun depois iha futuru, karik iha dadus natoon, ita bele hodi povu timor nia naran halo hanesan class action hasoru Australia.

No comments: