Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

17 April 2008

Lu Olo: "Hanaruk Bebeik Estado de Sitio, Governu Ne'e Ditadura Ona!"

Foin lalais ne'e Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres, alias Lu Olo dezloka ba iha Darwin Australia atu haree husi besik kondisoens saude Prezidente da Republika, José Manuel Ramos Horta ne'ebe baixa iha Darwin, Australia tanba atentadu 11/2 husi Alfredo Reinado ho ninia grupu. Saida deit mak Prezidente da Republika ne'e konversa ho Prezidente da Republika, tuir mai jornalista kla'ak, Zevonia Vieira dada lia ho Prezidente Partidu Fretilin, Lu Olo iha ninia rezidensia, Farol Kinta-feira 27/03 liu ba.

Bele esplika sorumutu entre ita boot ho Ramos Horta?
Hau ba hasoru malu Prezidente Ramos Horta iha loron 23/3. Ami hasoru malu kuaze oras ida resin nia laran. Premeiru, hau hakarak hateten katak, vizita ne'e lori Partidu Fretilin nia naran no hau pesoal ho objetivu hato'o solidariedade tomak ba Prezidente Republika, José Ramos Horta. Hau hakarak reafirma mos kona ba Fretilin ninia apoiu tomak ba Prezidente no dezeisus barak liu, halo votus barak liu depois para nia diak lalais. Hodi nune'e nia bele fila fali mai atu bele asume fila fali kargu no misaun todan ne'ebe maka nia simu husi povu Timor-Leste. Hau mos hateten ba nia katak povu tomak deseiza tebes no reza para Prezidente Ramos Horta diak lalais, para fila fali mai Timor. Ramos Horta kontente no agradese tebes hau nia prejensa iha ne'eba. Ramos Horta fo agredese mos ba Fretilin, hanesan mos hori uluk kedas hasoru malu ho Camarada Secretario Jeral Fretilin Dr. Mari Alkatiri. Nia sempre haksolok nafatin ho kualker ema ida, partikular ho Fretilin wainhira hau hasoru malu ho nia.

Maiz ou menus saida maka ita boot sira koalia iha oras ida resin nia laran?
Ami koalia asuntu barak. Prezidente koalia asuntu barak, liliu kona ba saida maka akontese iha ita nia rain. Partikularmente insidente ne'ebe maka mosu iha 11/2 hasoru nia no prosesu tomak ne'ebe maka altura ne'eba titulares sira, orgaun soberania inkluindu Prezidente Republika halo hela dadauk para depois atu hetan solusaun ba problema Alfredo nian. Infelizmente buat sira ne'e hotu la akontese tuir saida maka Prezidente Republika hanoin maibe kontrariu. Tanba Prezidente nia hanoin no hakarak maka atu rezolve liu husi dialogu ho Alfredo. Nune'e iha tempu oin mai Alfredo bele bele kolabora ho justisa, hodi entrega mos nia kilat hanesan sidadaun normal. Infelizmente buat sira ne'e hotu la akontese. Ikus liu nia husu nafatin ba Fretilin hodi kontribui ba dialogu. Fretilin prontu nafatin kontribui. Uluk kedas ida ne'e prinsipiu Fretilin nian. Ami iha dispozisaun nafatin hodi halo dialogu, tanba ami hatene katak liu husi dalan dialogu maka ita bele ajusta ita nian diferensias politikas no hadia ita nia diferensias politika ne'e para ita bele rezolve ita nia problema. Prezidente Republika mos hateten katak ninian konviksaun mos nafatin hanesan ne'e. Ramos Horta mos hateten ona ba Premeiru Ministru aktual wainhira ba hasoru malu ho nia, hanesan mos grupus deputadu ne'ebe maka ba vizita nia, Ramos Horta kontinua hateten nafatin kona ba dialogu.

Koalia mos Komisaun Inkeritu Internasional (KII) ne'ebe Parlamentu aprova ona?
Hau la koalia kona ba ida ne'e tanba ami koalia asuntu barak liu, antaun la to'o iha asuntu ida ne'e. Maibe hau iha opiniaun pesoal katak iha Timor-Leste ita hotu hatene katak sistema ne'e ketak-ketak maibe iha interdependensia ba malu. Parlamentu Nasional ne'e orgaun ida ketak no seluk. Kuandu hola desizaun politika hanesan ne'e, governu simplesmente tenki implementa. Saida maka Parlamentu Nasional hola tenki implementa ida ne'e. Laos dehan katak governu atu ba enkontru fali ho Konsellu Ministru atu aseita ka lae ba desizaun parlamentu nian. Ida ne'e nunka akontese iha rai seluk. Hau husu ba governu tenki implementa saida maka deputadu sira aprova iha Parlamentu Nasional. Atu nune'e bele iha mos investigasaun ida lolos, kredivel no investigasaun ida ne'ebe klean kona ba atentadu 11/2.

Premeiru Ministru Xanana Gusmão hateten to'o agora seidauk bok KII tanba hein hela investigasaun husi FBI no AFP. Oinsa ita boot nia hanoin?
Hau hanoin servisu ne'ebe daudaun ne'e halao husi FBI no AFP, kuaze ita hotu la hatene. Nia hahu husi ne'ebe no nia rohan to iha ne'ebe. Ita la hatene tuir buat ne'e sei to'o iha ne'ebe. Maibe to'o ikus Parlamentu Nasional aprova rezulusaun ida; hola desizaun politika ida para bele kria Komisaun investigsaun internasional. Hau hanoin ida ne'e maka iha valor juridiku ne'ebe forsa. Hau la hatene governu AMP hakarak saida, hau haree katak servisu ne'e sei la soke malu. Dezde ita kumpri lolos desizaun sira ne'ebe maka orgauns soberania foti. FBI ho AFP ida ne'e governu maka husu hodi mai apoiu Prokurador Geral da Republika. Hau hanoin katak ida ne'e la influensia buat ida.

Ita boot ho Prezidente mos koalia kona ba prolonggasaun Estado de Sitio?
Prolonggamentu Estado de Sitio ninian, hau maka informa ba nia duni, maibe nia hatene antes tiha ona, katak hatene tiha ona saida maka akontese. Kuaze nia akompaña buat sira ne'e hotu. Portantu la koalia kona ba ida ne'e.

Bankada Fretilin hato'o deklarazaun katak ambulansia ne'ebe tula Prezidente Ramos Horta, ambulansia tuan ida ne'ebe la serve atu tula Prezidente da Republika hodi ba iha Hospital. Ita bo'ot bele klarifika ida ne'e?
Informasaun ne'ebe foufoun ita rona katak ambulansia ida ba tula Prezidente, maibe ikus ne'e tuir informasaun ne'ebe iha katak ambulansia ne'ebe ba tula Prezidente da Republika, ne'e ambulansia tuan. Aat liu maka husi Ministeriu Saude ka sentru saude nian la haruka nein doutor para ajuda Prezidente Republika. Ramos Horta monu hela iha fatin. Ran suli barak liu. Iha tempu Ramos Horta sei sai hanesan Premeiru Ministru, nia fo ambulansia 3 ka 4 ba Ministeriu saude. Maibe momentu nia monu, sira haruka fali ambulansia tuan maka ba tula. Hau senti katak ida ne'e la diak. Portantu Parlamentu Nasional husu ba Ministeriu Saude hodi ba iha Parlamentu Nasional atu presta informasaun kona ba kestaun ne'e. Parlamentu Nasional iha kompetensia para atu halo ida ne'e. Tanba trata ba situasun Prezidente Republika nian. La'os kualker sidadaun.

Governu kria estado de Sitio iha loromonu no estado de emerjensia iha lorosae. Tuir ita boot nia haree ne'e problema lorosae-loromonu?
Hau espera katak buat ne'e la sai fali politika lorosae-loromonu. Povu Timor ne'e para ona ho buat sira ne'e. La iha tan atu ba oho malu, baku malu ka sunu malu ne'e para ona. So que situasaun agora, governu kria fali estadu de emerjensia iha Dili to'o iha Lospalos no Estadu de Sitio iha parte Loromonu, afeta ka lae ba povu nia vida. Importante maka ita haree ida ne'e. Se afeta povu nia vida antaun laiha razaun atu kria. To'o agora ita haree katak funu ida la iha. Kuandu iha estado de Sitio ne'e signifika katak ne'e iha oho malu ka moris iha funu nia laran. Agora ba halimar hela ho Salsinha iha Ermera ne'eba halo nusa maka kria fali Estado de Sitio para atu provoka nafatin povu nian moris. Estado de Sitio maka prolonga nafatin no povu ki'ik maka simu nafatin konsekuensia. Ne'e hau la konkorda.

Nu'udar eiz Prezidente Parlamentu Nasional, prolongamentu Estado de sitio ne'e kontra ona lei ne'ebe vigora iha Timor Leste?
Iha Konstituisaun hateten estadu de sitio no estado de emerjensia ne'e buat ida la hanesan. Estadu de sitio buat ida no estadu de emerjensia buat seluk. Imbora nia karakteristika ne'e kuaze atu hanesan maibe la hanesan ida. Estado de sitio ne'e katak wainhira funu ka invazaun husi rai liur mai iha ita nia rain. Estado de emerjensia katak iha situasaun ameasadu ne'ebe forti liu.

Agora ita haree deit husi estado de sitio ba iha estado de emerjensia, hau haree buat ne'e la hatene los atu suspende maka liberdade ida ne'ebe nian. Hau haree katak atu halo rekolla obrigatoriu deit apartir tuku 10.00 kalan to'o 6.00 dadersan. Depois la bele iha konsentrazaun populasaun nian no labele iha runiaun. Tuir hau nia esperiensia hau hatene maka laos atu halo estado de sitio liu fali husi rezulusaun ruma para atu halo ida ne'e. Estado de sitio tenki halo lei, restrisaun liberdade, direitus liberade so garantia sidadaun ninian tenki halo lei, para hatene lolos dehan katak ida ne'ebe sidadaun direitu no liberade iha situasaun estado de sitio tenki suspende. Razaun seluk tan maka loron 30, estado de sitio no estadu de emerjensia tenki to'o iha loron 30. Ita haree foufoun hahu iha 48 oras, loron 10, depois haksoit tiha ba fulan ida. Ne'e liu tiha prazu fulan ida ninian. Iha Konstituisaun dehan katak tenki loron 30. Depois ho razaun fundamental maka bele prolonga tan estado de sitio. Agora ita la hatene razaun fundamental husi governu AMP hodi hanaruk tan esatdo de sitio no hamosu tan estadu de emerjensia.

Se karik depois loron 30 governu AMP sei hanaruk tan estado de sitio, oinsa pozisaun Partidu Fretilin nian?
Se hanaruk ba bebeik, governu ne'e ditadura ona! Ema sidadaun tenki uza nia liberdade no direitu hotu. Labele uza fali estado de sitio hodi prolonga bebeik to'o 2012. Se hanesan ne'e, ita lalika koalia ona kona ba estado de direitu demokratiku. Tanba ne'e signifika katak ita hakarak oho sidadaun nia liberdade no nia direitu. Hanesan ne'e partidu Fretilin la konkorda. Se governu AMP hanaruk nafatin esatdo de sitio tanba deit tauk ema atu halo manifestasaun, antaun governu ne'e la iha kbi'it ona atu ukun.

No comments: