Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

17 April 2008

Reformas Tributaria Ba Ema Kiak Sira?

BIKELI

Povo Timor-Leste ohin loron hahu husu ona se governu defaktu AMP nian atu serbi los se? Sa ida los mak governu AMP nian sei konsege hetan ho reformas tributaria nian?

Matenek barak hateten ona katak, proposta reformas tributaria ka perpajakan ne’e se la tulun ki’ak sira, maibe hanehan ki’ak sira no fo insentivu ba sira nebe mak simu ona osan fulan-fulan ho emprezariu sira.

Argumentu ida ne’e los ka los, iha edisaun ida ne'e Bikeli hakarak ko’alia uituan kona ba vantajem aprezenta husi governu nebe desvantajem se mosu husi proposta revizaun lei tributaria nebe mak governu AMP nian hato’o ba Parlamentu Nasional. 

Iha sumariu ezekutivu husi proposta  nebe governu AMP hato’o ba ba Parlamento Nasional kona ba reformas lei tributaria Governu AMP haklaken atu alkansa objektivu hirak hanesan: atu fasilita  investimentu hodi loke tan empregu ba timor oan sira; hatun karga fiskal kona ba asalariadu no konsumidor sira, liu-liu sira nebe mak mukit liu; habadak tusan halo kumprimentu no hatun numeru ema sira nebe maka lakoi selu fisku, (evazaun fiskal) no kaer nafatin sistema sira ne’e, karik bele, hodi buka hamosu reseita adisional bainhira presiza.

Esplikasaun detailadu kona ba reformas ne’e naruk, maibe tuir kalkulasaun governu nian, ho reforma ida ne’e estimativa nebe mak rai ne’e sei hetan hafoin reforma iha 2008, mak 11,5 millaun husi 30,3 sei la halo reforma tributaria. Simplifikasaun ba sistema tributaria presiza duni atu iha deit impostus direktu (langsung) no indirektu (tidak langsung). Maibe konsekuensia nebe povo timor oan sei hasoru mak aumenta dependensia ba osan minarai nian no ba ekonomia ida nebe depende de’it ba sasan nebe importa husi rai liur. Sasan sira nebe nia taxa ema ki’ak sira mak sei selu maka’as nafatin. Razaun tanba maski reforma ne’e atu hatun taxa ba sira nebe mak simu osan fulan-fulan. La’os populasaun nebe maioria la simu osan.

Ezemplu hatudu iha fulan 6 nia laran, governu ne’e la konsege hamosu solusaun ida atu hamenus folin sasan nebe mak ohin loron aas tebes. Folin sasan sa’e aas karik la’os governu nia hakarak, maibe tanba mina nia folin sa’e iha mundu internasional, no produsaun foz husi rai fornesedor sira hanesan Tailandia no Vietname menus. Buat nebe provoka foz nia folin sa’e ba konsumidor sira husi rai seluk, inklui Timor-Leste.

Politika governu atu hatan ba foz folin nebe sa’e, envez tenta atu  hatun foz nia folin, maibe hakotu folin ida nebe aas liu fali folin normal iha tinan liu ba. Politika governu kona ba folin foz nian hatudu injustisa sosial nebe iha parte ida  halo politika subsidiu osan no foz ba funsionarius sira nebe simu ona salariu, iha parte seluk, populasan nebe mak la simu osan, tenki sosa foz nebe mak folin aas tebes. Maski governu halo tiha ona intervensaun atu hamenus foz nia folin ho orsamentu tranzitoriu 2007 -6 millaun dollar, nebe emprezariu sira hetan la liu husi prosesu tender,  entretantu governu la hatun foz nia folin nebe mak governu rasik fasilita atu fa’an hodi populasaun babain sira konsege sosa-Governu faan fali ho presu ida aas tebes. Iha distritu balun, hanesan Suai ho Oekusi, foz nia folin sa’e maka’as, hahu husi dolar 17.50 to’o dolar 30.

Politika ba foz nian hatudu momos injustisa boot. Katak iha situasaun nebe ema barak la iha kbiit sosa foz nebe folin aas tebes, governu fo subsidiu osan no foz ba sira nebe mak manan osan fulan-fulan hanesan funsionariu Estadu Timor-Leste nian.

Problema folin aas sasan iha merkadu sei aumenta konfuzaun ba ekonomia timor oan nian liu husi proposta governu AMP nian atu halo mudansa ba lei tributaria ka perpajakan ho objektivu ida atu hatun folin sasan iha merkadu.

Governu hili opsaun politika atu buka solusaun ba problema folin sa’e nian mak hatun impostus indirektu ba sasan importasaun ba 2,50 % husi rai liur no impostu seluk atu kria serbisu ba jovens timor an no hasa’e poder sosa husi timor oan no dada investores mai husi rai liur. Governu AMP nian bele hanaran ida ne’e hanesan insentivu maski tuir ita nia hare la’os insentivu, maibe hanesan subsidiu dala ida tan ba sira nebe mak iha tiha ona kbiit atu halo bisnis iha Timor-Leste. 

Hamenus impostu hirak nee halo emprezarius sira liu-liu ba emprezariu husi rai liur kontente no no sei sai bokur iha rai timor oan nian no sei hamenus kbiit emprezariu lokal nian, no povo ki’ik nebe halo moris no hetan osan husi agrikultura.

Tuir governu AMP nian hateten katak hamenus impostu ba importasaun sasan nian se hasa’e produsaun lokal rai laran, maibe ita la hatene governu ne’e foti razaun ne’e husi ne’ebe? Karik sira ignora katak se produsaun domestika iha area hotu-hotu, liu-liu agrikultura nebe seidauk iha kapasidade atu halo eksportasaun ba rai liur, oinsa rai ne’e bele hamriik ho nia produsaun rasik liu-liu ba sasan nebe mak ita bele produz mesak iha parte agrikultura nain? Sa ida mak sei mosu mak halo ita nia ekonomia rai laran la’os de’it depende ba osan mai husi minarai, maibe depende mos ba sasan importasaun husi rai liur. Ita nia agrikultor sira sei sai baruk halo sira nia toos atu hetan osan tan konsumidores timor oan barak liu sei sosa sasan mai husi rai li’ur.

Ita nia rai nia situasaun nebe 41% populasaun rural Timor-Leste moris iha linha ki’ak nia laran, nebe karik hetan de’it 0,50 USD lorloron-ita nia perkapita seidauk to’o 400 USD tinan ida sei hetan presaun barak liu atu hasa’e sira nia kbiit tanba sira nebe mak manan de’it menus dollar ida, loron ida,  sei la konsege sosa sasan nebe maka sei tama barak husi impostu importasaun ki’ik liu tuir proposta lei tributaria nian.

Proposta seluk atu hamenus impostu direktu (individu, emprezas, impostu retensaun) ba sira nebe mak simu osan hanesan salariu fulan-fulan ho 0-500 USD sei kuaze la selu impostu indirektu ba salariu nebe mak sira sei simu. Sira nebe mak simu 550 USD - ba leten inklui ema rai liur sira sei selu de’it 10% ba leten. Se proposta ne’e mak liu duni, sei halo ema timor oan tomak iha rai ne’e sei la selu impostu rendimentu salarial nian. Husi 24116 total funsionarius publika (permanente no temporarius) nebe maka ohin dadauk estadu selu, se la iha ema ida selu impostu. Husi funsionarius nivel 1 to’o  7 mak salariu aas liu iha funsaun publika nebe ema nain 52 de’it ho salariu fulan-fulan 371 USD, no nivel seiz (6) nebe simu salariu fulan-fulan 266 USD mos sei la selu impostu tuir proposta nebe 0-500 USD sei la selu impostu  salarial nain.

Aat liu, membrus Parlamento Nasional nebe nia salario 450 USD fulan ida sei la selu mos impostu direktu salarial nian, maski sira mos hetan subsidiu alojamentu 450 USD no subsidiu ba telefone 300 USD. Ema internasional sira nebe sei selu de’it 10% se sira hetan salarius 500 USD ba leten halo presaun ba emprezariu sira fo serbisu de’it ba trabalhadores sira mai husi rai liur. No trabalhadores estranjeirus nebe maka manan menus 500 USD karik sei la selu impostu mos hanesan trabalhadores timor oan ida.

Atu konklui ita bele hateten katak 41% populasaun ki’ak nebe mak manan menus dollar ida loron ida sei la hetan benefisiu husi proposta mudansa lei tributaria governu de faktu AMP nian. Proposta ne’e se hanehan ki’ak sira no habokur sira nebe mak riku ona no iha oituan ona. Proposta ne’e sei halo rai ne’e aumenta nia dependensia nebe ohin loron 97% se aumenta ba 99 % ba osan minarai. Ekonomia rai ne’e mos sei depende mos ba importasaun sasan husi rai liur.A at liu se folin sasan mak la tun hafoin reforma tributaria, se mak sei susar liu mak ema ki’ak sira nebe mak sei haka’as an mate-an atu sosa sasan nebe folin aas.

 

Termus

Signifikadu

Income tax

Tasa ne'ebé aplika ba ema bain-bain mak iha vensimentu, bele aplika ba governu, kompania, asosiasaun ka organizasaun mak halo profit barak

Minimun income tax

Ema ka instituisaun tenki selu tasa minimu 1 %, mesmu Income Tax normal kalkula menus no la too 10 % ka 30 % durante tinan nia laran

Witholding tax

Koa tasa wainhira ba selu osan no tasa ne'e mak aplika ba residensia no non residensia ho estabelesimentu permanente

Wages income tax

Tasa ne'ebé aplika ba salariu minimu ema ida nian

Import duties

Tasa importasaun

Sales tax

Tasa mak aplika ba sasan importasaun ne'ebé atu faan no sasan ne'ebé faan tiha ona no servisu ne'ebé mak domestika nian

Excise tax

Tasa ne'ebé aplika ba sasan adisional balun ka luxu no bele estraga saude

Service tax

Modelu tasa ida mak aplika ba servisu designada

Fontes: Faktus Informasaun, Vol XXVI, 21/03/08 hosi Luta Hamutuk bazeia proposta lei tributaria foun no regulamentu UNTAET 2008/18

 

Lista selu tasa tuir lei uluk no proposta lei tributaria foun

Item

Lei uluk  

Proposta Lei foun

$ 1,00-$ 3,368

$ 3,368-6,737

Natural person (non residents)

Legal person

Selu 10 %

Selu 10 %

Selu 15 %

$ 0-6000 (sei la selu tasa (0%)

sei la eziste tan

selu 10%

Interest/devident/royalty

Minimu idaidak

Selu 30 %

15 %

selu 10%

10 %

Aluga uma ka rai tenke selu taxa

10 %

10 %

Jogu lottery (SDSB)

15 %

10 %

Atividade konstrusaun (uma)

2 %

2 %

Konsultan ba konstrusaun

 4 %

4 %

Provizaun ba transporte aero no barku

2,64 %

2,64 %

Atividade pertambangan (mining)

4,5 %

4,5 %

Non residensia la permanente

20 %

10 %

Salariu

$1-100

$100-650 %

$ 650- ba leten

Uluk non residensia

Uluk residensia mak laiha TIN

 

La selu

Selu 10 %

Selu  30 %

Selu 20 %

Selu 30 %

 

Sei la eziste tan

$100-$500  sei la eziste

selu 10 %

selu 10 %

10 %

Servisu iha hotel selu tasa

12 %

5 %

Restorante no bar

12 %

5 %

Servisu telekomunikas

12 %

5 %

Kareta, kamioneta

12 %

La eziste tan

Helikoptru no aviaun

12 %

5 %

Ro-ahi

12 %

La eziti tan

Fontes: Faktus Informasaun, Vol.XXVI, 21/03/08 hosi Luta Hamutuk bazeia ba proposta lei tributaria foun no regulamentu UNTAET 200/18

 

No comments: