Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

20 March 2008

PM AMP Kontrola Orsamentu Jeral Estadu 2008

Kontinuasaun husi edisaun III

Bikeli

Iha edisaun semana kotuk ita haree oinsa primeiru ministru AMP kontrola defeza no seguransa. Iha parte ne'e ita sei haree oinsa PM AMP kontrola orsamentu jeral estadu Timor Leste ba tinan 2008.

Hafoin aprovasaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba 2008, iha fulan Janeiru 2008 liu ba, Bankada Fretilin nebe partisipa iha diskusaun OJE ba 2008 nian kontinua hato'o nian preokupasaun governu AMP nian konaba osan povu nian nebe governu de faktu AMP sei ezekuta iha tinan 2008.

Iha diskusaun OJE molok hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasional, Bankada Fretilin nota katak dokumentu OJE nebe maka Governu AMP aprezenta iha Parlamentu Nasional la sufisiente tan iha verbas ba iha OJE 2008, mak la hatudu politikas, programas no projetus klaru hodi lori povu maubere sai husi kiak inkluindu verbas osan balun laiha baze legal.

Hanesan ita hetene katak iha OJE 2008 total nebe inkluindu Agensia Auto Finansiada hamutuk 347.753 000 milloes dollares amerikano.

Husi total osan iha leten 48,028 000 dollares amerikanu aloka ba Salarios i Vensimentus, 143,695.000 ba bens i serbisus, kapital menor; 24, 536 000 milloes, kapital desenvolvementu; 67,615 000 milloes, transferensias 63, 878 000 milloes.

Se osan nee la sura ho osan nebe aloka ba Agensias Auto Finansiadas sira, total Orsamentu hamutuk 333 403 000 milloes dollares amerikanu. Husi numeru ida nee, Bankada Fretilin nota katak Primeiru Ministru nudar mos Ministru Defesa e Seguransa, kontrola osan diretamente ho total hamutuk 75 799 000 milloes dollares amerikanu liu ¼ husi total osan ba Estadu Timor leste tomak.

Husi total 75. 799 000 dollares amerikanu osan nebe iha Primeiru Ministru kontrola iha nia gabinete hamutuk 38,230 000 milloes no nudar Ministru Defeza i Seguransa; 37,569 000 milloes dollares amerikanu.

Orsamentu nebe maka aloka iha gabinete Primeiru Ministru nian iha mos verba 5000 000 USD atu aloka ba NGOs, no igreja nian. Verba orsamentu ida ne'e halo dependensia bot husi organizasaun sosiedade sivil no igreja ba governu. Nunee bele taka ibun sosiedade sivil nian atu kritika governu AMP. Verba hanesan mos indireitamente fo tulun ba media nasional nian sira karik ho hanoin hanesan.

Alem de kontrola osan povu nian nudar Primeiru Ministru no Ministro Defeza e Seguransa, Primeiru Ministru mos kontrola indirektamento total osan hamutuk 10.718.000 dollares amerikanu nebe mak iha Sekretarias de Estado balun ho responsibilidade serbisu dependente direktamente iha Primeiru Ministru hanesan tuir mai:
  1. Sekretaria de Estadu do Konsellu do Ministru ho osan hamutuk 1,563 000 dollares amerikanu,
  2. Sekretaria de Estadu Juventude e Desportu; 1, 746 000 dollares amerikanu;
  3. Sekretaria de Estadu dos Rekursus Naturais, 4,455 000 dollares amerikanu
  4. Sekretaria Estadu Politika energetika; 509 000 dollares amerikanu;
  5. Sekretaria Estadu Formasaun Professional e Empregu; 2,153 000 dollares amerikanu;
  6. Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade; 292 000 dollares amerikanu.
Ita sedauk hatene oinsa Primeiru Ministru nudar ema ida hanesan ita hotu se konsege akompaña ho besik gastus nebe mak se halo ba osan povo nian mak monu iha nia kontrola laran.

Ita bele konklui katak Primeiro Ministro AMP nian hatudu nivel kontrola osan povo nian iha Orsamento Jeral Estadu nian as tebes kompara ho Primeru Ministru anteriores sira (Eis Primeiro Ministro Dr Jose Ramos Horta no Dr Mar Alkatiri).

Governu anterior lidera husi eis Primeiru Ministru Dr. Jose Ramos Horta, nia kontrola orsamentu iha tinan 2006-2007 nebe aprova iha Parlamento Nasional inklui orsamentu retifikativu, husi total orsamentu 315 milloes dolares amerikanu eis Primeiru Ministru Horta kontrola direitamente osan hamutuk 8,342 000. Hanesan mos Ministro Defeza, Eis Primeiru Ministru Ramos Horta mos kontrola osan hamutuk 12,990 000. Total Orsamentu Jeral Estadu nian nebe maka eis PM Horta kontrola direitamente nudar Primeriu Ministru no Ministru Defeza hamutuk 21,332 000 Amerikanu.

Aumenta tan ho orsamento Sekretarias de Estadu nebe dependente iha Primeiru Ministru nia okos hanesan;
  1. Sekretaria de Estadu Konselho Ministros 1,565 000,
  2. Sekretaria de Estadu juventude 9,353 milloes
Ho informasaun hirak iha leten hatudu total orsamentu nebe kontrola husi eis-PM Ramos Horta kontrola direita ka indireitamente hatumutk 32,250 000 milloes.

Se ita kompara ho eis Primeiro-Ministro Alkatri iha orsamento fiskal tinan 2005-2006 molok resigna an hanesan Primeiru Ministru, nia gabinete kontrola osan 5,782 000. Alkatiri hanesan mos Ministru Rekursus Naturais, Minerais e Politika Energetika 17, 216 000 milloes.

Total orsamentu nebe eis PM Alkatiri kontrola husi pasta rua nee hamutuk; 22,998 000 milloes, aumenta tan ho Sekretarias de Estado nebe dependente ba Primeiru Ministru hanesan Sekretaria Estadu Konsellu Ministros; 678 000 no Sekretaria de Estadu Juventude no Desporto; 442 000 dollares.

Total osan nebe eis Primeiro Ministru Alkatiri direitamente iha nia gabinete husi total orsamentu 132,3000 milloes (tinan 2005-2006) hamutuk 24,118 000 dolares amerikanu.

Numeru osan nebe maka Primeiru Ministru AMP nian direita no indireitamente kontrola hamutuk 86 517 000 milloes dollares amerikanu. Numeru ida nee reprezenta ¼ liu husi total orsamentu povu nian (eskluindu orsamentu ba Agensias Auto Finansiadas) hamutuk 333 404 000 milloes dollares amerikanu.

Se rai ida iha Xefe governu rai nee maka kontrola defeza no seguransa ho orsamentu estadu nian bot tebes, povu iha rai nee presija komesa deskunfia. Selai povu iha rai nee duni maka hakiak guvernu anti demokratiku ida mosu. Karik ba oin se iha mudansa ba estrutura guvernu inklui no nia estrutura orsamental maibe se ema ruma la koalia no fo hanoin governu PM AMP nian, ita se lao duni ba governasaun anti demokratika

7 comments:

FORUM HAKSESUK said...

Uluk nanai ha'u hato'o ha'u nian PARABENS ba propretários Semanário KLA'AK sira. Tanba ho meio ida nee Timor oan sira nebee la bele hetan acesso ba meio seluk bele hato'o sira nian contribuição nebee iha nian utilidade ba Rain no Povo Doben Timor LoroSa'e nian.
Parabens !!!

Ha'u hanesan cidadão nebee iha espírito activo sempre pronto atu contribui ba ho hanoin kona ba situação Rain no Povo Timor nian vida. Atu serve ka la serve sa mak ha'u hato'o depende tomak ba sani na'in sira nian consideração.
Kona ba Sr. Arsenio Bano (BIKELI) nian hakerek dun PM Xanana Gusmão controla OGE nian, ha'u la hatene ex-ministro solidariedade social Fretilin nian nee atu explica sa ba leitores KLA'AK no mos ho base sa mak Sr. Dr.Arsenio Bano-BIKELI dun PM controla estado nian osan ? Siceramente ha'u la compreende. Maibe hein katak le na'in sira seluk bele compreende mesmo ha'u la compreende. Maibe ha'u hakarak hato'o deit ba Sr. Bikeli Manukoko katak Governo AMP nebee dirigentes Fretilin sira la sura ohin loron resolve ona buat ki'ik oan balun nebee Fretilin nian governo la halo iha tinan lima. Sr. Arsenio Bano ka Bikeli Manukoko haree deit facto ba buat simples maibe tuir ukun fuan inan ka Constituisaun RDTL haruka, hanesan artigo ida nebee temi : Valorização da Resistência. Iha tempo Sr. Arsenio Bano nian ukun Sr. Bikeli Manukoko ho governo Fretilin implementa artigo nee deit iha concreto mak sa ? ZERO CORTADO !!! Resolve problemas nebee mosu tanba Fretilin nian governo nian incompetência no Sr. Bikeli Manukoko nian incapacidade kaer ukun, hanesan caso populações deslocadas sira ho caso peticionários mak sa ? Zero cortado !!! Alocação OGE nian hodi implementa governo Fretilin nian programas mak sa no to'o nebee ? OGE iha Fretilin nian governação nunca aplica to'o 50%, resultado la hetan, osan resto mos la hetan. Osan ba hotu nebee ? Povo Timor la hatene ! Sr. Ministro Solidariedade Social e Reintegração promove no adopta ideia ONG nian "Cash to Work" hodi FAHE OSAN de forma irracional em termos económicos, resultado mak sa ida ? Zero Cortado ! Haruka ema halo servisu mate an loron tomak para hetan dolar 2 hodi bele sosa hahan kalan nian ho familia depois aban ba halo tan servisu hamos baleta okos hodi hetan dolar rua para bele sosa ai-han ba aban kalan hodi fo han familia uma laran tomak. Coitado tebes ema sira nebee governo Fretilin halo hanesan atan ida mos la to'o...
Lalika tan temi sa ida mak princípio tuir economia...
Kona ba DUN PM Xanana controla Povo nian osan. Ha'u apenas husu deit ba BIKELI Manukoko ka Arsenio Bano atu ba aprende tan kona ba oin sa governo ida gera OE. PM ida iha qualquer país democrático hanesan mos ho director empresa bot ida ka gestor ida. PM hanesan chave ba sucesso implementação programas nebee governo iha hodi bele hetan sucesso iha nian legislatura. Se PM la hatene gera, la hatene controla OE nian mak osan tama hotu kuak maibe resultado la iha. Mais, chefe do governo ida nebee dada ba nian an responsabilidade, la'os moral deit maibe mos material (financeira) neste caso, ema nee iha duni coragem atu hakat risco/resiko nebee mos la'os ki'ik. Tanba iha responsabilização nia hatene ona katak la iha tan ema seluk nebee bele koalia netik, nia rasik mak bele responsabiliza perante povo osan hira parte ministerio defesa nian mak PM Xanana kaer, osan hira parte ministerio interior nebee PM Xanana kaer no osan hira ba parte pelouro selu-seluk nebee PM Xanana kaer, sei la iha tan ema seluk bele responsabiliza, nem se se muito menos Sr. Bikeli Manukoko. Ne'eduni ha'u husu atu Sr. Bikeli la precisa preocupado ho PM Xanana Gusmão nian knaar, tanba iha buat ruma Xanana Gusmão la halai ba Bikeli hodi husu Bikeli nian ajuda, lae. Sr. PM Xanana Gusmão la'os hanesan imi sira la iha capacidade nee. Se to'o 2012 governo AMP nian balancete iha relatório final karik hetan IRREGULARIDADES kona ba aplicação OE iha programas nebee governo AMP iha, se mak sei hola responsabilidade la'os partido oposição, la'os mos Bikeli manukoko, maibe próprio PM Xanana Gusmão mak sei hatan iha Povo Timor nian oin...
Ha'u mos sugere ba Bikeli Manukoko atu rai hela dados nebee Bikeli iha hodi bele confere bainhira Governo AMP remata nian mandato. La precisa usa dados hirak nee hodi habelar propaganda barata liu KLA'AK, tanba karik media ida nee hakarak sai media ba lia los...

Ba sani la'in sira ha'u hato'o obrigado wa'in ba imi nian atenção !

Victor Tavares

Anonymous said...

Victor Tavares nia hakerek ne hanesan mau ke rai no mos hatudu katak Victor Tavares ne mau lambe kelas teri ba xanana ho lasama. Tuir lolos Victor Tavares hakerek hodi buka halo argumentos hasoru Bikeli nia hakerek. Maibe Victor Tavares buka defende fali hodi hakarak hatun hakerek nain Bikeli. Ida ne mak sifat ema mau lambe nian nebe buka lambe deit maibe kakutak la joga.

Depois, hanusa mak Victor Tavares dehan Bikeli ne mak Arsenio Bano? Kuitado. Victor Tavares nia raciocinio la kompara ho Arsenio ho Bikeli. Victor hatene mak ofende ema tun sae deit hodi dezvia atensaun hosi argumento nebe los no relevante hodi defende ema sira nebe mak Victor Tavares lambe.

Victor Tavares gosta dun ema tun sae hanesan meiu ida atu buka dezvia atensaun hosi asuntu nebe tocantes no relevantes.

Ba Bikeli, ita bot nia hakerek kapas no loke ami nia neon barak. Ami hein ita bot nia kontribuisaun tan.

Obtigado.

John
Australia

FORUM HAKSESUK said...

Maun ka alin John ijua Australia mak ha'u respeito,
Ha'u hakerek manu ke'e rai duni maibe ida nee mak ha'u iha neduni ha'u orgulho tebes ho ha'u nian an no sa mak ha'u hakerek.
Deskulpa ha'u korije uitoan John nian Tetum, ema Timor nian lian.
Buat lian Tetum hakerek ho koalia dala ruma la hanesan, por ex. iha John nian hakerek lia-fuan «hanusa» iha hakerek Tetum la existe maibe dala ruma iha conversa ema balu temi lia-fuan rua sai ida deit hodi nunee lia-fuan nebe iha hakerek «halo nusa» los nian sai fali hanusa. Nunee ha'u la moe atu koriji maluk nian falta de atenção bainhira hakerek Timor nian lian.
Kona ba Bikeli nee se ha'u la precisa atende maluk tanba la iha ema ida mak bele convence ha'u katak ema ida naran Bikeli la'os Sr. ex-ministro do trabalho e reintegração social. Karik John ka se mak hatan ha'u nian hakerek nee rasik mak la conhece who is who. Maibe ha'u la precisa dada naruk assunto ida nee.
Quanto dun ha'u maulambe nee ha'u la preocupado tanba lia fuan nee nem besik ha'u nunee ha'u nian dignidade mos la tohik tanba dun nee. Se mak temi nia duni mak maulambe.
Mak nee deit

Cumprimentos ba sani na'in sira.

Victor Tavares

Anonymous said...

Victor Tavares iha Portugal kaleur liu ona no koalia Tetum la dun mos ona karik? Hakarak korije ema nia Tetum maibe Tavares nia Tetum rasik mos la los. Liafuan barak mak Tavares uza Portugues tamba la hatene Tetum mak nebe! Hau hakarak husu deit ba Tavares, bainhira los mak nia fila fali mai Timor-Leste? Uluk ne haksoit lutu ba rai liur para luta ba ukun rasik an. Agora ukun rasik an ona nusa mak Tavares la fila? Horta ho Alkatiri fila tihaona. Bainhira mak Tavares fila? Pelu menus buka aprende Tetum didi'ak lai Sr. Tavares. Se lae mak ita hatudu fali ita nia beik NOMOR 1 ne.

John
Australia

FORUM HAKSESUK said...

Maluk,

Atu aprende Tetum ha'u la presiza fila ba Timor, importante ba ha'u mesmo kle'ur iha ema nian rain maibe ha'u la presiza mos atu maluk bele hanorin ha'u.
Kona ba haksoit lutu, ha'u hanoin maluk la presiza litik kona ba ha'u nian aktu ida nee tanba hanesan maluk hatene katak ha'u ho sira seluk haksoit mos la'os tama ema nian uma hodi na'ok ema nian riku soin, haksoit mos la'os tanba ha'u na'ok teen nebee ema duni ha'u hodi haksoit lutu, needuni la presiza hatudu maluk nian falte de vizaun no falta de ideia atu apresenta no argumenta. Ohin loron maluk litik ha'u tanba ha'u haksoit lutu tama embaixada, maibe se mak hatene uluk iha biban nebee ha'u ho maluk Timor oan sira seluk lalin malu husi inimigo nian nehan lee hodi hakat to'o ba Jakarta halo manifestasaun no ho konsekuensia haksoit lutu embaixada amerika nian, se mak hatene maluk mos laran haksolok (se maluk la'os pro otonomi)tanba Timor oan nian aktuasaun hodi estraga festa nebee Jakarta sai hanesan tenda na'in. Maibe maluk la precisa explika mai ha'u, cukup maluk renungkan di hati. Se maluk iha dignidade no honesto ba an rasik mak ha'u nian lia fuan nee to'o maluk nian suara hati yang paling dalam...
Kona ba ema boot sira fila fali ona, nusa ha'u seidauk fila ?
Maluk ita hanoin hodi liman tu ba teclado hodi imprime ita nian hanoin nee la susar buat ida, maibe se ita hanoin no ta'es hodi tetu didiak mak la'os simples atu imprime ita nian hanoin hanesan maluk halo dadaun nee...
maibe depende ita ida-idak nian persepsaun kona ba sasan ruma nee oin sa no to'o ba nebee...
Maluk, ha'u hanoin maluk foti kestoins hirak nebee la merese ha'u nian respostas ho lian naruk, ne'eduni ha'u to'o iha nee deit.

Husi Portugal nudar Timor oan ha'u hato'o ha'u nian Cumprimentos ba ekipa KLA'AK no mos ba maluk nebee hato'o nian comment mai ha'u.

Bom dia !

Victor Tavares

Anonymous said...

Uluk nanaik hau so hakarak hato hau nia obrigado wa'in ba Klaak nebe ho aten forca atu kolia sai lialos nebe notisias balun tauk o simplesmente lakoi kolia sai tamba hola parte mos iha lia bosok ten nian ne...


Hau nia objectivo so para atu kolia ituan kona ba maluk, primo, irmao Victor Tavares nia hanoin ou hau mos bele dehan "DUN" Governo anterior nia memros lahalo liu buat ida ou buat simples ida:)


Hau le hosi ita nia opiniaun ou hanoin ou matenek nebe ita fakar iha Blog ne hau bele dehan katak ita hetan informasaun hosi parte ida deit...maibe hau mos la fo sala ba ita bot tamba ita bot nia simplesmento arogansia atu simu ou hare e loke ita nia kakutak atu simu informasaun hosi parte seluk nian...



hodi ita nia statement: "Sr. Dr.Arsenio Bano-BIKELI dun PM controla estado nian osan ? Siceramente ha'u la compreende. Maibe hein katak le na'in sira seluk bele compreende mesmo ha'u la compreende."

Ne hatudu momos katak ita bot tau iha ulun atu lakoi explora liu tan informasaun nebe Sr. Dr. Arsenio nia statement ne aplica dunik iha Governo lideara hosi Prof. Dr. Xanana ou lae....Se bele hare tok ba pasta hira mak Prof. Dr. Xanana lori ne hira e le'e didiak OGE nebe fahe ba pasta nebe nia ema ida deit kaer ne hira e depois kolia fali se Xanana kontrola ou Sr. Dr. Arsenio mak dun deit.


kona ba: "Valorização da Resistência. Iha tempo Sr. Arsenio Bano nian ukun Sr. Bikeli Manukoko ho governo Fretilin implementa artigo nee deit iha concreto mak sa ? ZERO CORTADO !!!"

Uluk nanai ita bot lahatene katak Prof. Dr. Xanana rasik uluk iha governo anterior nian mak trata sobre caso nebe refere e ho orsamento bot ba maluk sira hanesan antigos combatentes maibe saida mak acontese sira so simu deit Medalia 1 ho certificado, ne Xanana rasik mak Organiza e trata caso ne..ho orsamento to ba kada ema ida atu bele simu medalha osamean maibe to ikus simu dit alumino ida sosa iha Indonesia e Xanana dehan osan la to mesmo governo Fretilin nian halo konta kompleto maibe laiha ema ida mak kolia tamba tauk.


Tuir mai: Resolve problemas nebee mosu tanba Fretilin nian governo nian incompetência no Sr. Bikeli Manukoko nian incapacidade kaer ukun, hanesan caso populações deslocadas sira ho caso peticionários mak sa ? Zero cortado !!!

Caso IDP ne laos incapacidade tamba kolia sobre incapacidade entao ita bot sala bot ona,,,,,hau so bele hatan katak ho tempo nebe Governo Fretilin iha e ho tempo nebe AMP iha lahanesan atu hodi resolve e ho orsamento nebe Governo F nian e AMP nian.....Nebe fila fali ba le'e noticias tuan sira ne i hodi hare tempo nebe governo F nian XANANA rasik fo hodi resolve e ho nebe XANANA iha agora hosi nia promete katak Fulan 3 deit problema sira ne remata ona maibe to ikus mai uja metode hodi fahe osan ne hatudo katak ne mak dalan hakotu problema KAPASIDADE?! Le tutuir noticias sira uluk ne Se LEI FUNDO MINARAI nian nebe Governo anterior lidera hosi Dr. Mari nian ne ikus liu sai NO 3 TERBAIK IHA MUNDO..LAOS TIMOR DEIT...e Governo anterior MANAN TAN NEGOSIASAUN haosu nasaun bot hanesan AUSTRALIA e ita bot lakoi hare ba buat sira hanesan ita dehan kiik ou simples ne mas ita bot hare liu ba caso nasaun nian IDP ho seluk tan nebe XANANA fo tempo semana 1 deit atu resolve hodi husu Dr. Mari resigna a'an? e ita bot dehan governo anterior ne la halo buat ida?! Ita bot hare liu ba Achievement nebe XANANA halo hodi Fahe osan ba resolve problema nebe ita hotu hatene katak ida la resolve ba Long-term nia?! ida ne mak ita bot uja hodi hatun governo anterior inkapasidade?! ka ou ita bot nia arogansia makas liu atu lakoi simu katak XANANA laiha KAPASIDADE dunik hosi nia term nebe uluk hanesan PR hodi tun to fali PM agora ne?! hau lakoi kolia barak sobre ida ne...


Tuir mai: Alocação OGE nian hodi implementa governo Fretilin nian programas mak sa no to'o nebee ? OGE iha Fretilin nian governação nunca aplica to'o 50%, resultado la hetan, osan resto mos la hetan. Osan ba hotu nebee ?"

Klaro ita bot la hare por que ita bot iha PORTUGAL e depende deit ba news nebe barak foti hosi fali STL,ahahaha.....

HUSU ba Governo AMP sobre osan sira ne governo anterior gasta tuir dunik nia programa ka lae e resto iha nebe? Tamba ikus liu GOVERNO AMP rasik CONVIDA TEAM AUDITOR hosi nasaun PHILIPINA, SINGAPORE ho seluk tan hau la hanoin ona tun ba Dili hodi halo AUDITING ne nia resultado iha nebe? Sira dun dehan Governo Fretilin nian halo korupsaun nusa sira la Loke e fo sai tok resultado sira ne i nonok atu agora?!!! Se Prof. Dr. Xanana dehan katak governo AMP nian mak halo korupsaun .50 cents deit nia hasai ou pecat nusa nia haruka Longinhos taka tiha caso korupsaun hasoru nia staff (Lia Melo nia AMAN) rasik uluk iha nia gabinete hodi foti osan Rihun 2 dollar amerikano ne?! Nusa Xanana la hatan kuando iha kampanhe ne Fretilin husu nia?! e longinhos taka tiha ibun la fo komentario?!


Se dehan governo Fretilin nian inkapasidade nusa PROF. DR. XANANA la simu tok atu halo debate ho Dr. Mari quando Dr Mari sadik nia dala 3? Se ita hatene liu ema ne ita la halai ou subar los k lae? Hau lahatene los se governo agora ne XANANA mak lidera ou Australia sira mak kaer hela e Xanana hanesan deit boneka gantungan ida iha neba?! agora se kaso IDP e seluk tan ate agora la resolve tan e han tan tinan hira durante Dr. Mari resigna a'an maibe Xanana kaer ate agora to troka posisi tun fali to PM mos la resolve tan tok problemas rai laran nem IDA,,,e agora ida nebe mak ZERO CORTADO e INKAPASIDADE?! so ita bot mak bele dehan fali mai hau tamba ita bot iha liur kleur ona entao tuir lolos ita bot bele hare bola ida nia makerek metan e mutin iha nebe diak liu ami sira ne.


lian ikus: "keta husik ita nia arogansia taka ita nia kakutak"


Hakerek nain

LALATAK

Anonymous said...

Victor Tavares, o hatene Ingles. Ne duni lee tok notisia iha kraik ne. Notisia ne hatudu AMP/Prof. Dr. JAG (Breok) nia ambisaun nebe bot liu ninia kapasidade; incompetencia nebe bot liu ninia retorica:

Donors criticise government programme: On the second day of the Timor-Leste Development Partners Meeting (28/03), donors criticised the AMP Government programme, arguing that the programs presented by Government are too ambitious.
"Some donor countries have criticised the Government Programme presented during the discussion as being far too ambitious. They doubt that there can be full implementation of all these programs,"said the Minister of Foreign Affairs. (DN)

Foin primeira ves hau rona doadores sira critica governo nia programa. Doadores sira custuma critica, maibe critica sira ne sempre halo iha maneira ida diplomatica, i.e. koalia diretamente iha privacidade. Maibe ba doadores sira atu koalia abertamente, ida ne hatudu katak AMP liderado hosi JAG kala incompetentes duni!!!

Eleição Antecipada Já!!!