Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

08 April 2008

Lei Komunikasaun Sosial Atu Salva Se?

Husi karuk: Virgilio Guterres, Prezidente Assosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Otelio Ote, Prezidente Sindikatu Jornalista Timor-Leste (SJTL), Eurico Pereira, Sekretario Komunikasaun Sosial (Kolkos)

almerio ALVAREZ, zevonia VIEIRA
Komisaun Lejilasaun ba Komunikasaun Sosial (KOLKOS) ne'ebe mak koalia sobre futuru jornalista Timor-Leste nian futuru, halao workshop mini iha loron 6-7 Marsu liu ba iha eiz edifisiu CNRT, Balide-Dili. Problema fundamentais ne'ebe mak jornalista hamutuk ho sosiedade sivil diskute mak iha futuru, jornalista sira atu lao tuir dalan ne'ebe. Hakarak iha lei ida ne'ebe responde nesesidade jornalista nian ka lae? Jornalista Timor-oan ne'ebe mak to'o agora seidauk iha unidade, mos kestaun ketak ida iha diskusaun ne'e.

Prezidente KOLKOS, Otelio Ote, iha ninia diskursu hateten katak workshop mini ne'e atu halibur ideias hodi diskute konaba lei komunikasaun sosial. "Nasaun Timor-Leste presiza iha lei komunikasaun sosial. Maske ita nia hakarak mak atu harii demokrasia iha Timor-Leste, maibe tenki iha lei komunikasaun ida mak regula jornalista nia servisu. Jornalista sira sei la halao sira nia papel jornalizmu ho diak, signifika la iha demokrasia," katak Ote iha ninia lia makloke ne'ebe nia fo sai iha ninia diskursu.

Timor-Leste hetan ona ninia independensia, maibe to'o agora seidauk iha organizasoens ida mak atu koalia sobre lei komunikasaun sosial. "Durante tinan 8 nia laran, jornalista balun hetan ameasa no tortura husi ema balun, maibe la iha kanal independenti ida mak halao ninia servisu legalmente hodi nune'e bele sai nu'udar sumbrina ida ba jornalista sira atu hato'o keixa ka reklamasaun ruma kona-ba jornalista ninia servisu no mos reportajen ne'ebe jornalista sira fo sai liu husimeius komunikasaun," hatutan Ote.

Inisiativa jornalista sira hodi halibur ideias konaba lei komunikasaun ne'e importante. Secretario Estado ba Konsellu Ministru, Agio Pereira, ne'ebe mak reprezenta governu AMP iha ninia deskursus esplika katak halibur Konsellu Ministru husu ona ba Parlamentu Nasional atu hamosu lei komunikasaun sosial. "Wainhira ita atu halo lei ida, ita presiza hatene saida mak akontese iha rai laran. Tanba kuandu haree didiak profisaun jornalizmu nian, seidauk dezenvolve didiak. Ho prezensa institutu jornalizmu nian, jornalista sira bele halao sira nia knar diak liu tan iha baze; liliu wainhira jornalista sira halao kobertura," katak Sekretariu Estadu ba Konsellu Ministru ne'e.

Agio Pereira hatutan liu katak atu media nasonal alkansa liu tan iha futuru, bele harii institutu jornalizmu hanesan orgaun autonomia ketak ida. Kuandu ida ne'e labele realizta tanba razaun rekursu umanus, tuir Agio katak bele mos iha ligadu ho universidade atu halao formasaun ba jornalista sira.

Wainhira koalia konaba lei imprensa, Agio Pereira mos husu ba jornalista sira atu halo mos dikusaun konaba lei kodiku penal nian. Konsellu Ministru husu ona ba Parlamentu Nasional atu elabora no halo lei ida ne'ebe bazeando ba lei kodiku penal nian. "Tanba debates konaba lei kodiku penal, Konsellu Minstru mos iha ninia versaun rasik," esplika nia.

Ideias prioridade sira ne'ebe mak hamosu iha diskusaun ne'e, Sekretariu Estadu ba Konsellu Ministru husu para bele hato'o ba iha governu. "Governu haree katak lei importante duni ba jornalista sira, tanba ne'e mak governu presiza halo debates klean liu tan ba esbozu lei komunikasaun sosial nian," afirma Agio Pereira.

Legal Advisor ba lei komunikasaun sosial husi UNDP, Sofia Calado hahu halao ninia servisu iha Timor-Leste tinan 2006. Komesa 2006, nia sai nu'udar konselleiru Parlamentu Nasional atu halo esbozu lei komunikasaun sosial, maibe durante ninia prezensa iha Timor-Leste, dokumentu lei komunikasaun sosial ne'e la konsege sai debates iha Konsellu Ministru no nia rasik la hatene lei ne'e ninia paradeiru. "Koalia konaba obstakulu atu halo lei, primeiru, tanba hau mai husi rai liur. Buat ne'ebe ke hau haree katak situasaun progresu iha Timor-Leste la hanesan ho rai seluk. Segundu, oinsa atu halibur maluk jornalista sira hodi deskute hamutuk hahu husi relasaun servisu jornalista nian konaba obstakulu ne'ebe jornalista sira hetan no infrenta iha terenu. Agora ora oinsa ultra pasa obstakulu rua ne'e. Importante mak ita servisu hamutuk ho legal advisor sira ho jornalista sira husi elektronika no media cetak. Atu nune'e aban bain rua lei ne'e mosu karik, sei la hamosu perguntas barak iha komunidade ka jornalista sira nia leet," afirma Sofia.

Atu presiza lei komunikasaun ka lae, ne'e depende jornalista timor-oan sira nia nesesidade. "Maibe aspeitu seluk ne'ebe mak ita tenki defende no prova katak buat ne'ebe ita fo sai ba iha publiku tenki los no justu. Kuandu ita halo sala iha ita nia media, ita mos tenki halo koreksaun ba sala ne'ebe mak ita halo. Ida ne'e importante ba media sira," hateten ne'ebe mak fo ninia diskursu iha lian ingles ne'e. Ikus liu tuir Sofia ninia esperensia katak, jornalista sira, wainhira halao servisu iha terenu, tenki halo servisu tuir sira nia konsiensia.

Jose Texeira, ne'ebe foti topiku konaba papel lei komunikasaun sosial kompara ho nasaun seluk, iha ninia diskursus, esplika katak kuandu iha lei komunikasaun, tenki haree se mak bele nain ba media ne'e rasik. "Tuir hau nia hanoin, lei komunikasaun sosial, tenki kontrole propriedade jornais sira nian. Ema ne'ebe mak laos sidadaun, labele nain ba media ne'e rasik. Tenki sidadaun rai ne'e duni mak nain ba media ne'e rasik," deklara Jose Texeira iha ninia diskursus.

Vital dos Santos husi Parlamentu Nasional iha ninia diskursus mos hateten katak lei komunikasaun sosial ne'e presiza atu regula ezistensia media iha Timor-Leste. "Forma da imprensa komunikasaun sosial ne'e halo nusa. Imprenza ho ninia personalidade juridika (badan hukum) ne'e mos tenki klaru, tanba iha relasaun ho responsabilidade," esplika Vital dos Santos.

Prezidente Komisaun A, Parlamentu Nasional, Fernanda Borges ne'ebe toma konta atu halo lei, iha ninia esplikasaun hateten katak presiza iha lei komunikasaun sosial atu jornalista sira halao sira nia knar ho didiak. "Atu nune'e povu bele hetan informasuan oioin iha area hotu-hotu ne'ebe funsiona iha nasaun ida ne'e. Importante mos ba ita atu haburas ita nia demokrasia, ita presiza media ida forte no independente, konfiansa, integridade no hetan apoiu husi aspeitu hotu-hotu," afirma Fernanda Borges.

Pe. Domingos Sequeira ne'ebe reprezenta Radio Timor Kmanek (RTK) iha ninia diksursu hateten katak diskute konaba esbozu lei komunikasaun sosial ne'e importante. "Maibe iha aspeitu seguransa no ekonomia, se ita onestu ba ita nia aan karik, ita seidauk soberanu lolos atu hamrik mesak hodi afirma ita nia autonomia, perante nasaun sira seluk. Nune'e mos iha aspeitu lejislasaun. Ita nia kapasidade atu produz lei, sei hetan reforsu husi ema peritu ka ema neon nain sira husi rai liur," tenik Direitor RTK ne'e. Tanba ne'e mak Pe. Domingos haklean liu tan katak ho produtu lei komunikasaun sosial ne'ebe agora daudaun ita hakarak halo estudu, ita hakarak hatudu ita nia lejislasaun iha nivel ida ke as tebtebes.

Atu halo lei komunikasaun sosial ne'ebe iha valor boot no aprezenta ideias jornalista sira hotu, presiza kontribuisaun hosi parte jornalista sira hotu. maibe oinsa realidade iha terenu. Jornalista sira seidauk hamutuk!

No comments: