Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

08 April 2008

Planu Estadus Unidus Hafahe Amerika Latina Frustradu

Federico Fuentes*
Lao hosi anin ne'ebé simu liutiha invazasun Kolombia iha loron 1 fulan Marsu ba Ekuador-rezultadu masakre brutal ba sivil no membru Forsa Armada Revolusionariu Kolombia (FARC), inklui xefi negosiador Raul Reyes-imperialismu Estadus Unidus dala ida tan hatun luta ne'ebé buras atu integra Amerika Latina.

Revolusaun Bolivariana Venezuela lidera hosi Presidenti Hugo Chavez ne'ebé nia governu haluan presaun atu halo nasaun Amerika Latina sai ida hodi kontra dominasaun Estadus Unidus, espesialmente sai nudar alvu.

"Rejiaun hasoru hela opsaun…..: hodi simu nonok vizaun terorista no demagojia, ka suporta ativamente lider demokratiku", Presidenti Estadus Unidus hateten iha Marsu 12. Bush hateten nia governu estuda hela se Venezuela sei tau iha lista nasaun ne'ebé "suporta terorismu".

Tuir hanoin Orwellian hosi Washington-iha ne'ebé funu mak paz no lideres eleitu mak ditadura-nia komentariu koalia konaba governu Venezuela ne'ebé eleitu demokratikamente ne'ebé oferese nia servisu atu asiste negosiasaun ba solusaun paz ba Kolombia liu dekade haaa funu sivil iha Kolombia.

Reprezentante Venezuela hosi Organization of American States (OAS), Jorge Valero, ataka iha loron hanesan, bolu governu Estadus Unidus "governu terorista par excellence".

Valero argumenta "ne'e absolutamente estupidu atu hateten hosi Governu Mr Bush…ne'ebé pratika terorismu estadu, ne'ebé invade Irak no Afghanistan laho respeitu ba lei internasional ne'ebé komete pratika jenosidiu iha nasaun barak iha mundu, mak invade nasaun Amerika Latina no Karibia…"

Haree fila fali Amerika Latina no nia istoria dekade ba kotuk, Washington sai ema ne'ebé preokupadu ho dezenvolvimentu sul hosi fronteira. Ulun fatuk moras boot liu mak Venezuela, ne'ebé nia governu halo tiha ona dalan importante atu hodi governu Amerika Latina hamutuk, hodi hatun kapitalismu iha Venezuela nia laran.

Washington halao kampaña publika konstante (hanesan ho kampaña hasoru Irak molok invazaun) tenta atu halo relasaun ho Venezuela ho trafiku drogas no ameasa ba seguransa rejional.

Advogadu Estadus Unidus - Venezuela Eva Golinger argumenta iha TV Venezuela La Hojila katak kampaña ne'e atu hametin influensa Chavez no hatun integrasaun Amerika Latina-prosesu ne'ebé suporta hosi eleisaun hosi numeru governu, iha nivel balun, hatudu tiha ona katak bele ezerse independensia hosi Washington no hakbseik kolaborasaun rejional.

Ba Dario Azzelini, autor hosi livru balun konaba intervensaun Estadus Unidus iha rejiaun, atake illegal hosi Kolombia ba fronteira (publikamente suporta hosi governu Estadus Unidus, fo osan no kilat militar Kolombia) nudar pasu uluk atu kria infrasaun militar iha fronteira atu provoka resposta hosi Venezuela no fo ahi ba konflitu ne'ebé iha.

"Sira nia objetivu atu kria destabilizasaun masivu iha rejiaun iha ne'ebé Kolombia sei halo nia papel hanesan Israel iha Arabi," Azzellini hateten ba Green Left Weekly.

"Governu Kolombia hateten katak sira hateten Reyes iha ne'ebé iha fulan nia laran, durante ami bele hatene nia muda hosi teritoriu Kolombia, Venezuela no Ekuador nudar parte hosi negosiasaun korente hosi FARC atu husik prizioneiru sira. Kestaun mak tamba sa sira hili fatin iha Ekuador?

"Ne'e nudar teste ida, sira hakarak halo iha teritoria Ekuador no laos iha Venezuela atu haree reasaun internasional oinsa."

Luis Bilbao, diretor ba revista Amerika Latina America XXI hateten ba Green Left Weekly imperialismu Estadus Unidus iha objetivu rua iha sira nia hanoin ho atake Kolombia (ne'ebé klaramente kordena ho Estadus Unidus)-atu tahan esperansa akordu ba umanitaria ho FARC, ne'ebé loron molok husik prizioneiru hat unilateralmente no sabotajen konverjensia Amerika Sul ne'ebé mosu dadaun ona.

Atu hetan solusaun politika ba konflitu korente Kolombia sai nudar perigu ba Washington, ne'ebé uza atu justifika hodi harii prezensa militar iha Kolombia. Ida ne'e kestaun paz iha Kolombia iha relasaun makas ho prosesu integrasaun Amerika Latina.

Atake Kolombia akontese loron balun molok protestu global ne'ebé fo valor ba solusaun paz ba funu sivil Kolombia no kontra estadu no violensia paramilitar, ho alvu ativista politiku, ho merkadoria unionista oho iha Kolombia mate tinan-tinan kompara ho nasaun sira seluk. Iha loron 6 fulan Marsu rihun ba rihun ema marsa iha Kolombia atu kontra represaun hosi paramilitar sira.

Associated Press fo sai iha Marsu 14 katak organizador 6 hosi marsa ne'e ema oho, no liu ema rua nulu hetan ameasa atu oho hosi the Black Eagles death squad.

No mos, Bilbao fo sai katak liutiha eventu ne'e, ema sei la imazina katak enkontru hosi South American Community of Nations (Unasur, harii iha Abril 2002 ho objetivu atu kria modelu Uniaun Europeia iha Amerika Sul) ne'ebé sei halao iha Kolombia iha fulan ne'e nia rohan sei la akontese tan.

Ne'e oportunidade sei lao tuir Washington, nudar dezenvolvimentu Unasur ameasa abilidade Estadus Unidus atu kontrola rejiaun bazeia ba interese kompania Estadus Unidus.

Bilbao argumenta katak asaun laos salan boot hosi parte Kolombia nian. Bilbao argumenta katak "sira la ataka Venezuela", hanesan ministru negosiu estranjeiru Venezuela Nicolas Maduro hateten katak Venezuela espeta,"tamba sei hamrik metin katak Venezuela foti tiha ona no la ataka Ekuador tamba hein resposta…fo presedente atu repete fali asaun no haluan ne'e ba Venezuela".

Maski nun'e pozisaun firme hosi Ekuador no Venezuela hosi governu rua hakotu relasaun diplomatiku no muda tropaz ba fronteira Kolombia-tau Kolombia iha ain kotuk.

Realidade, duke kontra trend ba integrasaun, resposta hosi atake Kolombia bele marka realianamentu rejional-asiste prosesu ba integrasaun rejional.

Eventu signifikante mak enkontru hosi Grupu Rio ne'ebé halao iha loron Marsu 6 no 7. Reportazen vivu iha Televizaun ba kontinente tomak, reprezentante hosi governu Amerika Latina debate topiku laho prezensa governu Estadus Unidus.

Liu hosi debate ida ne'ebé todan, enkontru mai ho desizaun unanimente atu rejeita asaun governu Kolombia no violasaun ba soberania nasaun seluk nian. Krusialmente, votu atu rejeita doutrina "funu preventivu" ne'ebé Estadus Unidus tau iha pratika liutiha ataka terorista iha 11 Setembru 2001.

Ekuador no Venezuela hakas an atu iha enkontru iha loron 17 Marsu ba OAS (iha ne'ebé Estadus Unidus nudar membru) atu ratifika mosaun Grupu Rio. Presidenti Ekuador Rafael Correa hateten tiha ona katak enkontru OAS la kondena agresaun, katak tenki soe ba lixu istoria nian"
Argumenta katak "difisil atu governu Estadus Unidus kontra rezolusaun ne'e," Valero hateten katak "Hau la fiar Estadus Unidus iha forsa naton atu hapara vontade nasaun hosi Grupu Rio nian."
*) Traduz hosi Green Left Weekly, numeru 744, 19 Marsu 2008.

No comments: