Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

08 April 2008

Mário Viegas Carrascalão: "...Estado de Sitio no Estado de Emergência la Proteje Povu Nia Moris..."

Governu AMP propoin tan prolongamento periudu Estado de Sitio. Prolongamento Estado de Sitio dala ida ne'e aplika ba distrito balun de'it nebe maioria husi parte loromonu. Ba parte lorosa'e, tuir proposta governu AMP, Estado de Sitio muda ba Estado de Emergência. Durasaun prolongamento ba situasaun 2 ne'e hanesan de'it: loron 30. Proposta ne'e hetan reasaun kontra husi deputado barak iha Parlamento Nasional. Karik uluk, votus kontra husi de'it bankada opozisaun maioritária, Fretilin, dala ida ne'e, deputado husi bankada partido nebe kaer ukun mos vota kontra.

Deputado husi bankada Partido Social Democrata, PSD, Eng. Mário Viegas Carrascalão konsidera proposta governu nian ne'e nudar violasaun direitos humanos povu Timor-Leste nian.

Carrascalão lamenta tebes ba prolongamentu periodu Estado de Sitio no Estado de Emergência ne'e tan sei fo impaktu negativu ba ekonomia nasaun nian. Ho razaun ne'e, mak Carrascalão vota kontra proposta ne'e, maski proposta ne'e mai husi governu AMP nebe PSD halo parte.

Atu hatene kle'an liu kona ba razaun politika husi pozisaun ne'e, jornalista kla'ak, Zevonia Vieira dadalia ho Prezidente PSD ne'e iha Parlamento Nasional, hafoin votasaun iha plenária.

Ita vota kontra proposta governu AMP atu prolonga periudu Estado de Sitio no kriasaun Estado de Emergência. Oin sa reaksaun husi ita nia partido rasik?
Molok atu tama iha votasaun, ami halo reuniaun bankada PSD nian. Iha reuniaun ne'e, iha deputado balun konkorda no balun seidauk esklaresidu loloos. Tanba ne'e ha'u husu kedas ba sira: konkorda ka lae, ha'u nia votu ne'e votu kontra. Iha PSD, ida-idak tenke hanoin bainhira ko'alia kona ba prinsipiu partido nian. Hotu-hotu tenke tuir disiplina partidária. Maibe ko'alia kona ba proposta ne'e, la'os prinsipiu partidária nian. Tan ne'e, ida-idak bele deside tuir nia konsiensia rasik. Ita fo liberdade ba membru parlamentu hotu atu vota tuir nia konsiensia. La'os tuir ema seluk nia politika. Kestaun agora ne'e la'os prinsipiu PSD nian, maibe avaliasaun ida-idak ninian atu hare los ka lae prolongamentu Estado de Sitio no kriasaun Estado de Emergência ba loron 30 ne'e.

Tuit ita nia hanoin, diferensa Estado de Sitio ho Estado de Emergência ne'e sa ida?
Iha ita nia konstituisaun la iha duni no la fo deferensa. Maibe, hafoin tau ba lei, bele interpreta katak iha Estado de Emergência poder barak iha governu nia liman. Poder konstituisaun nebe garante direito ho liberdade sidadaun nian ne'e lakon tiha. Poder sira ne'e militar mak kaer fali. Sira kaer poder ne'e ho razaun katak hamosu Estado de Sitio, hasai direito moris povu nian atu hadi'a fali proteksaun ba povu.

Ho razaun atu fo proteksaun ba povu nia moris mak Governu propoin atu deklara Estado de Sitio durante ne'e. Ita konfirma?
Realidade hatudu katak Estado de Sitio no Estado de Emergência la proteje povu nia moris. Povu barak mak sente sira nia moris sai komplikadu liu durante periudu Estado de Sitio. Barak sente katak Estado de Sitio viola ona sira nia direitus humanus no garantia. Estado de Sitio katak poder iha militar nia liman.

Oin sa ho Estado de Emergência?
Estado de Emergência katak polisia iha ita nia rain ne'e iha governu nia okos. Ne'e duni governu lori polisia maka implementa Estado de Emergência. Bele mos utiliza militar bainhira situasaun aperta. Maibe ha'u hare pratika iha Timor la iha deferensa. Atu Estado de Sitio ka Emergência, povu lakohi hatene. Povu hatene mak, kalan nia tenke ba toba sedu. Dadersan, molok tuku 4 ka tuku 5, labele sai lai. Ida ne'e mak prejudika no fo impaktu loloos ba povu nia moris. Ita hotu hatene katak povu ki'ik sira husi Maubisse no Aileu atum ai fa'an sira nia modo iha Díli, tenke la'o kalan. Ema sira nebe buka moris iha restorante mos hetan konsekuensia husi Estado de Sitio ne'e tanba molok tuku 10 kalan, restoranta no ba sira tenke taka ona. Kredibilidade internasional iha tempu Estadu de Sitio ka Estado de Emergência hanesan de'it. Investor sira tenke hanoin dalarua molok atum ai investe iha ne'e. Atu importa sasan mos, prioridade ba sasan nebe nudar nesesdade primaria de'it. Ema ta'uk atum ai iha ne'e tan sira fiar katak, bainhira iha Estado de Sitio ka Emergência, ne'e katak iha buat ruma la'o la di'ak iha Timor-Leste.

Tuir ita, Estado de Sitio ho Estado de Emergência ne'e fo impaktu negativu ba povu nia moris?
Ba ha'u, situasaun politika rua ne'e negativu. Estado de Sitio ka Emergência bele iha bainhira iha Dili ne'e ema rame-rame tuda malu, oho malu, tuda kareta, lori rama ambon. Situasaun iha tinan 2006 ne'e maka lolos ne'e hamosu Estado de Sitio ka Estado de Emergência. Se maka dehan Estado de Sitio ka Emergência ne'e mak lori hakmatek iha Dili, ne'e la los. Tanba loloos ne'e hakmatek iha Dili ne'e hahu mosu ona iha Natal, bain-hira unidade PNTL, taks force ho UIR sira hahu halo seguransa iha bairro-bairro iha Díli laran.

Estado de Emergência mos sei limita ema nia direito atu halo reuniaun ka demonstrasaun hasoru governu?
Hanesan de'it ho Estado de Sitio. Ita presiza komprende didi'ak bain-hira hateten labele halo reuniaun. Labele halo reuniaun ne'e ba grupu nebe la iha estatutu. Grupo sira nebe iha estatutu bele halo reuniaun nafatin, maski labele halo manifestasaun. Ida ne'e mos, tuir ha'u nia hare, hanesan limitasaun ida ba povu atu ekpresa nia direitu hodi halo sa ida de'it maka povu hakarak. Dala ruma, ita interpreta sala. Ema tur iha nia varanda mos forsa sira bandu hotu, tan konsidera hanesan reuniaun. Kona ba ida ne'e, akontesimentu barak mak mosu ona, no ema hotu hatene.

Tuir ita nia hare, prolongamentu periodu Estado de Sitio ba distrito sira iha loromonu no kriasaun Estado de Emergência iha lorosa'e ne'e nudar nesesidade politika ida ka ne'e politika governu nian atu bandu ema halo demonstrasaun?
Ha'u hanoin governu nia objetivu ikus mak atu trava manifestasaun husi ema sira nebe la kontente ho akontesimentu 11/2. Ema balun iha razaun atu halo manifestasaun tanba akontesimentu halo ema mate no seguransa ba ita nia Prezidente mos la di'ak. Ita hotu hatene katak, bainhira ema konsegue tiru kanek prezidente, ne'e hatudu katak, seguransa la di'ak. Ida ne'e, fo razaun ba ema balun atu sente la kontente ho situasaun ne'e.

Ema barak seidauk hatene los sa ida mak akontese iha 11/2 ne'e. Rona katak halo ona investigasaun, maibe to'o agora seidauk fo sai ba povu. Alfredo ba iha ne'eba, seguransa mak tiru ka ema balun mak hein Alfredo iha ne'eba? Ita hatene katak, Alfredo ne'e hetan tiru no mate ona liu minutu 30 mak Prezidente Ramos Horta foin hetan tiru. Tansa maka seguransa sira iha Ramos Horta nia uma ne'e, la fo protesaun ba Ramos Horta bainhira nia ba tasi ibun ne'e. Ha'u hanoin, buat barak kona ba insidente 11/2 ne'e seidauk los. Tan ne'e, ita hakarak prosesu investigasaun ne'e tenke la'o ba oin. Maibe, ita mos hahu kestiona kona ba Komisaun Inkeritu Internasional nebe Parlamentu aprova ona, maibe to'o ohin loron seidauk forma. Kona ba ida ne'e, ami sei ejiji bebeik. Tanba ami hakarak trajedia 11/2 sai loloos kona ba se se mak involve no se se mak iha kotuk hodi estraga nasaun ne'e.

No comments: