Grupu Haksesuk Kla'ak (Discussion Group)

Subscribe ba Kla'ak Online
Email:
Vizita grupu ne'e

08 April 2008

Estado de Sitio, Poder de Garganta

Tomada de posse husi Prezidente Ramos Horta ba
Governu AMP nebe lidera husi Xanana Gusmao iha
Palacio de Nobre

almerio ALVAREZ, zevonia VIEIRA
Tinan 1922, iha Italia demokrasia bele dehan katak demokrasia falladu. Benito Mussolini tama iha Roma ho farda militar fasista nian. Iha dekada tuir mai, Adolf Hitler mos tuir Benito Mussolino ninia ain fatin ho ideolojia fasista. Iha tinan 1933, Adolf Hitler sai nudar Kanselar Alemaña. Hahu husi ne'e, nia komesa la rekoñese sistema parlamentaria. Hitler hahu forma milisias hodi teror ema sira nebe mak durante iha ninia moris ne'e haree nudar ninia inimigu.

Adolf Hilter foti teoria Treitschke nian konaba "mane nebe boot" iha istoria. Nia mos foti filozofia Nietzche konaba oppermensch ida ne'e mak determina destinu ema seluk ninia vida. Ba povu Alemaña tomak no ema hotu iha mundu tomak, tenki tuir de'it sa ida mak Adolf Hitler hanoin no desidi ona. "Hau, Adolf Hitler, hau mak na'in husi istoria, hau mak matan husi istoria, hau mak liman ba istoria, no hau mak espiritu istoria nian."

Durante iha ninia moris tomak, Hitler nunka rekoñese ninia sala. Nia, Adolf Hitler mak ema perfeitu. Naran Hitler ba Nazista sira nudar simbolu no lema (semboyan-red) ba ema Alemaun sira. Naran ida ne'e mak Nazista sira hakerek iha fatin barbarak iha Alemaña tomak.

Realidade nebe mak Mussolini no Hilter implementa iha tempu sira ukun, la'os piada ka atu dezafia fali governasaun AMP. Iha Mussolini no Hitler nia ukun, poder la'os ona iha povu nia liman, maibe iha Mussolini no Hitler nia liman. Mussolini no Hitler loko aan no foti aan. Povu, la iha valor iha sira nia oin. Desizaun hotu-hotu mai husi ema ida naran Mussolini no Hitler ne'e.

Bainhira governu atu prolonga tan estado de sitio, bankada opozisaun hanesan Fretilin, PUN, no UNDERTIM kestiona kontiudu husi estado de sitio ne'e rasik no ninia vantazen ba povu ki'ik-ki'ak sira. Polémika atu prolonga tan estado de sitio, la'os de'it mai husi bankada opozisaun, maibe povu ai-leba, sosiedade civil, jurista, no akademiku mos kestiona estado de sitio ne'e rasik.

"Iha Konstituisaun RDTL tuir hau nia hatene katak estado Timor-Leste bele implementa estado de sitio, bainhira hetan atakes no perigu ruma husi nasaun seluk mai Timor-Leste nebe ho intensaun hakarak okupa nasaun Timor-Leste. Ho atakes mai husi rai liur ne'e, Prezidente da Republika halo konsultasaun ho orgaun sira nebe kompetente hanesan Konsellu Seguransa atu bele aplika estado de sitio iha Timor-Leste," katak Diretor Judisial System Monitoring Programme (JSMP), Timotio de Deus (28) ba kla'ak iha ninia servisu fatin, Kolmera Segunda-feira foin lalais ne'e. Kuandu ameasa ruma mai husi rai liur, Timotio hatutan liu tan katak estado bele implementa estado de sitio atu normaliza fali situasaun hodi nune'e orgaun publiku bele hala'o sira nia aktividade hanesan baibain.

Implementasaun estado de sítio ka estado de emerjensia, la'os de'it jurista sira mak kestiona, maibe membru Parlamentu Nasional sira nebe sai nudar tilun, matan, no ibun ba sidadaun Timor-Leste mos kestiona implementasaun estado de sitio ne'e. "Iha kondisoens hanesan ne'e, implementasaun estado de sitio no estado de emerjensia, governu la ukun, maibe governu manda," afirma Xefi Bankada Fretilin, Francisco Branco iha ninia deklarasaun politika nebe fo sai iha Kinta-feira 20/03 liu ba iha Uma Fukun, Parlamentu Nasional. Francisco Branco hatutan liu tan katak implementasaun estadu de sitio ka estado de emerjensia ne'e mos fo impaktu negativu ba povu ki'ik sira nia moris, liliu iha parte ekonomia no mos viola ona direitus umanus.

Razaun nebe Xefi bankada Fretilin ne'e deklara sai bele dehan razaun ida ke fundamental no lojiku. Kuandu ita haree direitamente realidade sa ida mak akontese iha terenu, la'os populasaun oituan de'it mak hetan konsekuensia husi implementasaun estado de sitio. Maibe populasaun baibain nebe mak la'os halo atentado ba Prezidente Republika no Primeiru Ministru mos hetan tortura, baku, no ameasa husi forsas operasaun konjunta halibur F-FDTL no PNTL. Tanba ne'e mak Xefi bankada Fretilin ne'e iha razaun duni halo deklarasaun politika ba militantes no simpatezantes partidu Fretilin atu halo vijilansia nafatin ba realidade nebe lao daudaun iha rai laran.

Xefi bankada UNDERTIM, Cornelio Gama, ho naran kodiku L7 mos vota kontra implementasaun estado de sitio ba periudu da ruak nian. "Hau vota kontra tanba estado de sitio aplika iha Loromonu no estadu emerjensia aplika iha Lorosa'e," tenik L7 ba kla'ak iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, Segunda-feira foin lalais ne'e. Tuir L7 ninia interpretasaun katak ho kondisoens hanesan ne'e bele hamosu filafali problema Lorosae-Loromonu nebe akontese iha 2006 liu ba. "Ho razaun ida ne'e mak hau la konkorda no vota kontra," afirma Prezidente partidu UNDERTIM ne'e.

Prezidente Partidu Unidade Nasional (PUN), Fernanda Borges mos kestiona desizaun governu atu hanaruk tan estado de sitio. "Kuandu ita uza implementa bebeik estado de sitio, bele monu iha rezime totalitariu ida," deklara Fernanda Borges iha ninia deklarasaun politika, bainhira rona argumentu no desizaun governu AMP atu hanaruk tan estado de sitio ba loron 30 tan. Ho razaun ida ne'e mak bankada PUN husu ba Gastão Salsinha no ninia grupu sira atu entrega aan ba justisa. "Ami apela ba ita boot sira, entrega aan ba justisa, tanba justisa mak nudar kroat ba imi," apela Fernanda Borges ba Salsinha ho ninia grupu sira.

Prezidente Partido Social Democrata (PSD), Mário Viegas Carrascalão nebe mak durante ne'e defende maka'as programa governu AMP, mos bainhira governu husu Parlamentu Nasional atu hanaruk tan estado de sitio, Mário mos vota kontra. "Iha realidade estado de sitio no emerjensia la proteje povu nia vida. Povu barak maka sente katak komplikadu ho sira nia moris no viola ona dereitus umanus no garantia sidadaun Timor-Leste," konfesa Mário Carrascalão ba kla'ak iha Uma Fukun Parlamentu Nasional foin lalais ne'e.

Perguntas boot ida mak, implementasaun estado de sitio no estado de emerjensia husi governu AMP ne'e onestu duni atu salva povu husi opresaun nia laran ou estado de sitio ne'e nudar garganta de poder ida? La'os governu AMP mak iha direitu de'it atu responde perguntas ida ne'e, maibe publiku mos iha direitu boot liu atu hatan perguntas ne'e. Tanba povu ki'ik-ki'ak sira mak na'in ba nasaun Timor-Leste ne'e.

2 comments:

Anonymous said...

Marsa Aliansi ba Tribunal Internasional

Politik Konspirasi Rekonsiliasi
Melahirkan
Pembohongan - Pemalsuan - Pembenaran
Apalagi diganti KKP

REEF:
Naik Merpati tak pernah bayar
Apalagi tidur di hotel mewah
Suka belanja di Kuta Square
Tanpa bawa uang cash

Datang - datang tagih uang di Finansas
Tanpa laporan
Tanpa alasan
Tanpa peduli
Nasib pengungsi
Apalagi dengan nasib korban

Reff

Anonymous said...

Marsa Kontra Traidor

Reef
O he le le o he le la
Ami isin funu nain
Klamar be traidor (2X)

O se hau se
Se tauk se
CVA hamuthk
ho Jendral sira

Imi klamar Maubere
Isin mate beik
Ami klamar traidor
husik goza lai

Kose ba kose mai
Kose asasinu
Povu tama rai kuak
Ami tama Bali